KLASA: UP/II-008-07/18-01/310
URBROJ: 401-01/04-18-17
Zagreb, 17. prosinca 2018.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe .......... iz Slavonskog Broda, .........., izjavljene protiv rješenja Grada Slavonskog Broda KLASA: 032-02/17-01/4, URBROJ: 2178/01-07-18-5 od 30. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Slavonskog Broda KLASA: 032-02/17-01/4, URBROJ: 2178/01-07-18-5 od 30. ožujka 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Slavonskog Broda KLASA: 032-02/17-01/4, URBROJ: 2178/01-07-18-5 od 30. ožujka 2018. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama .......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 21. srpnja 2017. godine, kojim je tražila dostavu Izjave o otkazu poslovne suradnje koju je RBA u lipnju 2017. godine dostavila Gradu Slavonskom Brodu i zahtjev za dopunom i ispravkom informacija od 3. kolovoza 2017. godine, kojim je tražila temeljem kojeg pravnog akta je Grad Slavonski Brod navedeni akt proglasio poslovnom tajnom te je li zatražena suglasnost druge pravne osobe za dostavom traženog dokumenta, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o poslovnoj tajni.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako joj je pobijanim rješenjem odbijen zahtjev za dobivanje informacije o Izjavi RBA banke o otkazu poslovne suradnje od 19. lipnja 2017. godine. Nadalje navodi kako ograničavanje pristupa nije na zakonu zasnovano, a činjenica da je poslovna suradnja završila ne može biti više poslovna tajna ako je uopće i bila. Ističe kako predmetna Izjava opovrgava izjave gradonačelnika da je Grad otkazao poslovnu suradnju, kao i izjavu pročelnice UO za financije i računovodstvo Ksenije Knežević koja je takvu izjavu dala i na Općinskom sudu kao svjedok Grada u predmetu tužiteljice Sonje Tokić za diskriminaciju temeljem koje je dobila otkaz. Ističe kako je kao službenica koja je radila prema toj poslovnoj suradnji prijavila nezakonitosti Hrvatskoj narodnoj banci i Ministarstvu financija, a što je rezultiralo kažnjavanjem nositelja platnog prometa od strane Prekršajnog suda. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 20. srpnja 2018. godine, koju je Grad Slavonski Brod urudžbirao dana 21. srpnja 2017. godine, zatražila od Grada Slavonskog Broda Izjavu o otkazu poslovne suradnje koju je RBA u lipnju 2017. godine uputila Gradu Slavonskom Brodu. U zahtjevu navodi kako je predmetnom Izjavom otkazana poslovna suradnja zbog podnesene prijave i utvrđenih nezakonitosti u radu Grada Slavonskog Broda na Gradskoj blagajni. Nadalje navodi da je otkazni rok iz Izjave istekao 19. srpnja 2017. godine, što je vidljivo iz prestanka rada Gradske blagajne po do tada važećoj poslovnoj suradnji. Također navodi da kao podnositeljica prijave za nezakonitosti u radu, zbog čega je između ostalog i dobila otkaz, a za potrebe sudskog postupka pred Općinskim sudom, traži dostavu predmetne Izjave.
Uvidom u spis predmeta nadalje je utvrđeno da je Grad Slavonski Brod dopisom KLASA: 032-02/17-01/4, URBROJ: 2178/01-07-17-2 od 3. kolovoza 2017. godine odgovorio žaliteljici kako je Ugovorom o izvršavanju jednokratnih platnih transakcija u ime i za račun banke između Grada Slavonskog Broda i Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, utvrđena poslovna tajna sukladno kojoj su ugovorne strane obvezne čuvati sadržaj ovog ugovora kao poslovnu tajnu, te da sukladno odredbama o tajnosti podataka, ne mogu dostaviti bilo kakve informacije iz navedenog Ugovora bez pristanka pravne osobe. Također je utvrđeno da je žaliteljica nakon dostavljenog odgovora Grada Slavonskog Broda dana 3. kolovoza 2017. godine, putem elektroničke pošte, zatražila od Grada Slavonskog Broda informaciju temeljem kojeg pravnog akta je Grad Slavonski Brod zatraženi dokument proglasio poslovnom tajnom te da li je zatražena suglasnost druge pravne osobe za dostavu zatraženog dokumenta.
Iz spisa predmeta razvidno je da je žaliteljica uputila predstavku Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave u kojoj ukazuje na moguće povrede Zakona o pravu na pristup informacijama, te da je navedena Upravna inspekcija dostavila Povjereniku za informiranje predstavku žaliteljice na nadležno postupanje. Dopisom Povjerenika za informiranje KLASA: 008-03/18-01/73, URBROJ: 401-01708-18-2 od 8. ožujka 2018. godine, te dopisom KLASA: 008-03/18-01/73, URBROJ: 401-01708-18-4 od 21. ožujka 2018. godine, a povodom predstavke žaliteljice, Gradu Slavonskom Brodu dano je upozorenje i zatraženo određeno postupanje. O zahtjevu za pristup informacijama i zahtjevu za dopunu i ispravak informacije žaliteljice, Grad Slavonski Brod donio je rješenje KLASA: 032-02/17-01/4, URBROJ: 2178/01-07-18-5 od 30. ožujka 2018. godine, kojim je odbio zahtjeve temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o poslovnoj tajni.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Iz pobijanog rješenja proizlazi kako je Grad Slavonski Brod prije donošenja rješenja proveo test razmjernosti i javnog interesa, te na temelju provedenog testa odbio zahtjeve žaliteljice jer se radi o poslovnoj tajni sukladno ugovorenom odnosu Grada Slavonskog Broda i Raiffeisen bank Austria d.d. Zagreb, koji ostaje na snazi i nakon isteka ugovora te je time i prevladala potreba zaštite prava na ograničenje informacije.
Odredbom članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti dužna Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka.
Sukladno odredbi članka 115. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku Povjerenik za informiranje kao drugostupanjsko tijelo vezan je za granice zahtjeva iz žalbe, ali ne i žalbenim razlozima. Dakle isti ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost samo onih dijelova rješenja koji se žalbom osporavaju.
Iz predmetne žalbe razvidno je da žaliteljica osporava pobijano rješenje u pogledu odbijanja njezinog zahtjeva za dobivanje informacije o Izjavi RBA banke o otkazu poslovne suradnje od 19. lipnja 2017. godine.
U žalbenom postupku do dana donošenja ovog rješenja Povjereniku za informiranje nije dostavljena predmetna Izjava o otkazu poslovne suradnje koju je RBA u lipnju 2017. godine dostavila Gradu Slavonskom Brodu. Naime, tijekom žalbenog postupka je u više navrata ovlaštena državna službenica iz Ureda Povjerenika za informiranje, kontaktirala Grad Slavonski Brod vezano za traženu nadopunu spisa odnosno dostavu predmetne Izjave RBA, međutim tražena nadopuna spisa predmeta nije dostavljena. Dopisom Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/18-01/310, URBROJ: 401-01/04-18-4 od 26. lipnja 2018. godine, te dopisom KLASA: UP/II-008-07/18-01/310, URBROJ: 401-01/04-18-6 od 27. srpnja 2018. godine, zatražena je nadopuna spisa, zatim je dana 31. kolovoza 2018. godine državna službenica iz Ureda Povjerenika za informiranje telefonskim putem kontaktirala Grad Slavonski Brod i pojasnila sve vezano za dostavu tražene Izjave, te joj je rečeno da će Grad Slavonski Brod dostaviti traženu Izjavu. Dana 24. rujna 2018. godine Grad Slavonski Brod je putem elektroničke pošte od Povjerenika za informiranje zatražio termin kada bi službena osoba mogla dostaviti traženu informaciju na uvid. Dana 24. i 25. listopada 2018. godine, državna službenica iz Ureda Povjerenika za informiranje telefonskim putem je kontaktirala Grad Slavonski Brod vezano za traženu nadopunu spisa i određivanje termina, te pojasnila kako tražena Izjava treba biti u spisu predmeta, kao dio spisa predmeta. Budući da nakon proteka više od mjesec dana Grad Slavonski Brod nije dostavio traženu informaciju, dana 29. studenoga 2018. godine državna službenica iz Ureda Povjerenika za informiranje telefonskim putem je ponovno kontaktirala Grad Slavonski Brod vezano za predmetnu Izjavu, te joj je rečeno da će službenica Grada Slavonskog Broda biti u Zagrebu 14. prosinca 2018. godine i da će tom prilikom donijeti osobno predmetnu Izjavu u Ured Povjerenika za informiranje, međutim predmetna Izjava nije dostavljena.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Međutim, prema ocjeni Povjerenika za informiranje u prvostupanjskom postupku nisu poštovana pravila postupka, te činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Potrebno je naglasiti kako su ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti, podložni preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Netransparentnost oko sklapanja ugovora, njegovog sadržaja i raskida ugovora može u javnosti izazvati sumnju u nepravilan i nezakonit rad tijela, loše upravljanje, pogodovanje, nekompetentnost, dok omogućavanje ugovora koje sklapaju tijela javne vlasti s osobama privatnog prava dovodi do jačanja povjerenja građana u rad tijela javne vlasti. Također upravnosudskom praksom, rješenjima Povjerenika za informiranje, te tumačenjem Zakona o pravu na pristup informacijama došlo se je do stajališta kako ugovori između subjekata javnog te subjekata privatnog prava predstavljaju informaciju od javnog značaja.
Iz pobijanog rješenja razvidno je da se samo paušalno navodi da prevladava potreba zaštite zaštićenog interesa bez navođenja razloga za i protiv omogućavanja pristupa traženoj informaciji, dok se u Službenoj bilješki o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa od 25. ožujka 2018. godine navodi kako u ovom slučaju nije riječ o javnom interesu i da bi pristup informaciji nanio štetu vlasniku informacije zbog čega se ista smatra nedostupnom.
Sukladno navedenom u žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo odredbe zakona, te da nije dostavilo Povjereniku za informiranje informaciju koju je žaliteljica tražila u zahtjevu za pristup informacijama.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan