KLASA: UP/II-008-07/18-01/794
URBROJ: 401-01/06-18-4
Zagreb, 17.12.2018.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe .......... iz Zagreba, .........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o., Ur.broj: 2270 od 30.5.2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o., Ur.broj: 2270 od 30.5.2018. godine.
2. Djelomično se odobrava .......... pravo na pristup preslici:
- Ugovora o pravima i obvezama članice uprave - direktorice i ugovora o radu sklopljenog između trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. i Dine Tomšić UR. BROJ: 10-0531 od 5.2.2018. godine, na način da se na ugovoru prekrije podatak o osobnom identifikacijskom broju i adresi ..........
3. Nalaže se trgovačkom društvu Zagrebački velesajam d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama .......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je zatražio presliku ugovora o radu direktorice trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. od 1.1.2018. godine, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je zatražena informacija sadrži zakonom zaštićene osobne podatke.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje iz razloga što smatra da je trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o. nezakonito odbilo njegov zahtjev pozivajući se na to da u svom zahtjevu nije naveo razlog zbog kojeg traži pristup informacijama, a zbog zaštite osobnih podataka. Žalitelj, dalje u tekstu navodi primjere iz prakse iz kojih je vidljivo da podatke koje je tražio tijela javne vlasti javno objavljuju te se pita zbog čega tijelo javne vlasti u predmetnom slučaju takvoj informaciji ne želi omogućiti pristup. Žalitelj stoga od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj dana 11.1.2018. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. da mu dostavi presliku ugovora o radu direktorice trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. od 1.1.2018. godine. Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o. postupajući po predmetnom zahtjevu donijelo osporeno rješenje Ur.broj: 2270 od 30.5.2018. godine, kojim je odbilo zahtjev temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zakonom zaštićeni osobni podaci sukladno, pozivajući se na Opću uredbu o zaštiti podataka. U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je isto doneseno nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa.
Iz rješenja prvostupanjskog tijela razvidno je da se isto temelji na stajalištu da je zatražena informacija zaštićena jer se na podatke iz iste primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podatka .
U drugostupanjskom postupku trgovačko društvo Zagrebački velesajam d.o.o. je dana 6.12.2018. godine dostavilo Povjereniku za informiranje kao nadopunu spisa predmeta predmetnu informaciju - presliku Ugovora o pravima i obvezama članice uprave - direktorice i ugovora o radu sklopljenog između trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. i .......... UR. BROJ: 10-0531 od 5.2.2018. godine.
U pogledu navoda trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. iz osporenog rješenja, ističe se da u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva nije stupila na snagu Opća uredba o zaštiti podataka, pa nije razvidno zašto se prvostupanjsko tijelo pozvalo na istu.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iz dostavljene dokumentacije je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako preteže interes zaštite osobnih podataka zaključeno kako se treba odbiti predmetni zahtjev.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji i da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Prema članku 16. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen, te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ukoliko prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija se treba učiniti dostupnom. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga na temelju pojedinih okolnosti slučaja.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da predmetni Ugovor o pravima i obvezama članice uprave - direktorice i ugovora o radu sklopljen između trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o. i .......... UR. BROJ: 10-0531 od 5.2.2018. godine sadrži osobne podatke .......... te da je istim utvrđeno da je ista imenovana članicom uprave-direktoricom trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o., da se istim reguliraju prava i obveze direktorice s osnova njezine funkcije kao članice Uprave-direktorice te prava koja .......... ostvaruje s osnova radnog odnosa u društvu, zasnovanog u punom radnom vremenu.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka koji je vrijedio u vrijeme podnošenja zahtjeva („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
S obzirom na citirane zakonske odredbe razvidno je da se pristup informacijama može ograničiti zbog zaštite osobnih podataka. Međutim, sama činjenica da je nešto osobni podatak ne znači automatski da je on i u konkretnom slučaju zaštićen. Naime, kada korisnik zahtjevom za pristup informacijama zatraži informacije koje sadrže osobne podatke, sukladno odredbi članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava trgovačkog društva Zagrebački velesajam d.o.o., kao tijela javne vlasti koje ispunjava kriterije iz zakonske definicije tijela javne vlasti iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen. Osim navedenog, ističe se da u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj će se preostali dijelovi informacije učinili dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koje podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.
Slijedom navedenog, valjalo je u žalbenom postupku temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti te utvrditi mogu li se tražene informacije omogućiti žalitelju.
U odnosu na podatak o adresi i osobnom identifikacijskom broju .........., zaključeno je da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istom, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo zaštititi navedene podatke. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet). Što se tiče podatka o imenu i prezimenu članice uprave-direktorice društva, ističe se da je navedeni podatak javno objavljen na internetskoj stranici Sudskog registra, Ministarstva pravosuđa, iz kojeg razloga isti ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak, a također se radi i o osobi čiji se rad financira iz javnih sredstava, a kako je to gore obrazloženo.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan