KLASA: UP/II-008-07/18-01/657
URBROJ: 401-01/04-18-5
Zagreb, 4. prosinca 2018.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv dopisa, koji ima značenje rješenja trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 1, Ur.broj: 1-551/2018 od 3. rujna 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se dopis trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Ur.broj: 1-551/2018 od 3. rujna 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim dopisom, koji ima značenje rješenja trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Ur.broj: 1-551/2018 od 3. rujna 2018. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 18. kolovoza 2018. godine, u pogledu točke 1. navedenog zahtjeva u kojoj je žalitelj tražio sljedeće informacije: „1. Koliko je i kada napravljeno DMA zona u Zagrebu i koji je plan njihovog daljnjeg postavljanja?“. Žaliteljev zahtjev u tom dijelu trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., odbilo je navodeći: „Obzirom da se projekt DMA zona obrađuje u sklopu Studije izvodljivosti, koja je u tijeku, temeljem provedenog testa razmjernosti po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ne možemo udovoljiti zahtjevu iz razloga ograničenja prava na pristup informacijama tj. Testa razmjernosti.“
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev te mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Nadalje navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Također navodi kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje jer se radi o javnoj gradskoj tvrtki i ista mora biti transparentna. Ističe kako se DMA zone financiraju javnim novcem i njihovo je postavljanje započelo prije više od 5 godina, a budući da se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima nije potrebno provoditi test razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, a što ovdje nije slučaj. Nadalje ističe kako je na tako utvrđeno činjenično stanje tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer javne tvrtke moraju biti transparentne u trošenju javnog novca. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 18. kolovoza 2018. godine zatražio od trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. sljedeće informacije: „1. Koliko je i kada napravljeno DMA zona u Zagrebu i koji je plan njihovog daljnjeg postavljanja?, 2. Kada je napravljena sistematizacija radnih mjesta?, 3. Koliko je zaposlenih pravnika u pravnoj službi ViO?, 4. Koliko je ViO potrošio na pravne usluge odvjetničkih društava u 2014., 2015., 2016. i 2017.?“. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. odlučujući o žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama donijelo dopis koji ima značenje rješenja Ur.broj: 1-551/2018 od 3. rujna 2018. godine. Navedenim dopisom žalitelju su pružene informacije zatražene u točkama 2., 3. i 4. zahtjeva, dok je u pogledu točke 1. žaliteljev zahtjev trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. odbilo navodeći: „Obzirom da se projekt DMA zona obrađuje u sklopu Studije izvodljivosti, koja je u tijeku, temeljem provedenog testa razmjernosti po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ne možemo udovoljiti zahtjevu iz razloga ograničenja prava na pristup informacijama tj. Testa razmjernosti.“ Iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi da je zahtjev žalitelja u pogledu točke 1. zahtjeva odbijen jer je informacija u postupku izrade.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Iz spisa predmeta proizlazi kako je trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. prije donošenja rješenja u pogledu točke 1. žaliteljevog zahtjeva provelo test razmjernosti i javnog interesa, te na temelju provedenog testa odbilo žaliteljev zahtjev u tome dijelu jer je informacija u postupku izrade.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Međutim, prema ocjeni Povjerenika za informiranje u prvostupanjskom postupku nisu poštovana pravila postupka, te činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Naime, u dopisu trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. URBROJ: 1-721/2018 od 26. listopada 2018. godine, kojeg je Povjerenik za informiranje zaprimio u žalbenom postupku dana 30. listopada 2018. godine, navodi se u bitnome kako je Projektnim zadatkom „Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe na uslužnom području kojim upravlja VIO d.o.o. Zagreb, s izradom detaljnog hidrauličkog matematičkog modela stanja razvoja i predstudijom izvodljivosti“ (u daljnjem tekstu: Projektni zadatak) definiran način uspostave DMA zona kao preduvjet za pokretanje izrade projektne dokumentacije, te da je za navedeno u tijeku postupak javne nabave u fazi prethodnog savjetovanja, a nakon provedenog savjetovanja javni naručitelj je obvezan razmotriti sve primjedbe i prijedloge zainteresiranih gospodarskih subjekata, izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima te ga objaviti na internetskim stranicama. U žalbenom postupku izvršen je uvid u navedeni Projektni zadatak, javno objavljen na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske https://eojn.nn.hr/Oglasnik/ dana 24. listopada 2018. godine. Iz Projektnog zadatka razvidno je da se na stranici broj 18. navodi: „Smanjenju gubitaka se pristupilo i uspostavljanjem DMA zona s ciljem da se do 2018. u potpunosti uspostavi kontrola nad vodoopskrbnim sustavom. U pogledu toga od 2012. godine se počelo raditi na projektu DMA zona. Od ukupno projektirane 31 DMA zone do danas je formirano 13 DMA zona, koje su djelomično u funkciji.“ Nadalje, iz Projektnog zadatka razvidno je da se na stranici broj 23. navodi: „Izrađivač će izraditi preliminarnu podjelu sustava na DMA zone za potrebe definiranja i provođenja Plana i programa mjerenja protoka i tlaka unutar cjelovitog sustava vodoopskrbe. Preliminarnu podjelu sustava na DMA zone Izrađivač je obavezan provesti u koordinaciji s Projektnim timom i recenzentom.“ Također je razvidno da se na stranici broj 30. navodi: „Izrada koncepcijskog rješenja DMA zona, a koji obuhvaća i program koji treba provesti za učinkovitu politiku upravljanja tlakom i smanjenje vodnih gubitaka, sastoji se od sljedećih aktivnosti: a) Uspostava glavnih DMA zona, pri čemu je u odnosu na realne potrebe definirane od strane Projektnog tima i recenzenta, potrebno sagledati veći broj varijantnih rješenja.“
Budući da iz citiranih dijelova Projektnog zadatka proizlazi kako se od 2012. godine počelo raditi na projektu DMA zona, te da je od ukupno projektirane 31 DMA zone do danas formirano 13 DMA zona, koje su djelomično u funkciji, nije jasna tvrdnja trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., a vezano za dio žaliteljevog zahtjeva „Koliko je i kada napravljeno DMA zona u Zagrebu…“ da je informacija u postupku izrade. Naime, jasno je da će se pristupiti izraditi preliminarnoj podjeli sustava na DMA zone, te uspostavi glavnih DMA zona, no iz Projektnog zadataka proizlazi da bi u vrijeme podnošenja žaliteljevog zahtjeva bile formirane određene DMA zone (13 DMA zona).
Vezano za dio zahtjeva žalitelja „… i koji je plan njihovog daljnjeg postavljanja?“, tu bi se mogla primijeniti odredba Zakona o pravu na pristup informacijama da je informacija u fazi izrade, međutim isto tako ukoliko je trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. u vrijeme podnošenja žaliteljevog zahtjeva imalo izrađen i gotov dokument Projektni zadatak, ili drugu dokumentaciju iz koje je bilo razvidno da se najavljuje preliminarna podjela sustava na DMA zone odnosno da će se pristupiti izradi koncepcijskog rješenja DMA zona, tada je trebalo razmotriti žaliteljev zahtjev u tom pogledu. Naime, upravo u Projektnom zadatku sadržan je odgovor na žaliteljev zahtjev „… i koji je plan njihovog daljnjeg postavljanja?“, pa ukoliko je isti bio izrađen u vrijeme podnošenja žaliteljeva zahtjeva radi se o dokumentu koji sadrži traženu informaciju.
Sukladno navedenom u žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo odredbe zakona.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, osobito utvrditi da li posjeduje tražene informacije o već formiranim DMA zonama (u Projektnom zadatku navodi se da je formirano 13 DMA zona, koje su djelomično u funkciji), zatim utvrditi da li je u vrijeme podnošenja žaliteljevog zahtjeva bio izrađen Projektni zadatak ili je u to vrijeme postojao kao izrađena informacija drugi dokument iz kojeg su razvidna daljnja postupanja trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. oko uspostavljanja DMA zona, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan