KLASA: UP/II-008-07/17-01/606
URBROJ: 401-01/05-18-4
Zagreb, 29. 11. 2018.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-21/2017 od 1. 8. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-21/2017 od 1. 8. 2017 godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Zadru (u daljnjem tekstu: ŽDO Zadar) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. 7. 2017. godine, kojim je zatražio presliku ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika ŽDO-a Zadar, po nasumičnom odabiru službenika za informiranje. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poslovnu i profesionalnu tajnu.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj smatra kako je nejasno i paušalno pozivanje ŽDO-a Zadar na članak 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koji se odnosi na poreznu tajnu, te napominje kako tijelo javne vlasti zanemaruje činjenicu da su državni odvjetnici te njihovi zamjenici zaposlenici tijela javne vlasti koje se pretežito i u cijelosti financira iz državnog proračuna, stoga bi zatražena informacija trebala biti dostupna javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. 7. 2017. godine zatražio presliku ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika ŽDO-a Zadar, po nasumičnom odabiru službenika za informiranje.
Uvidom o obrazloženje pobijanog rješenja je nadalje utvrđeno kako je tijelo javne vlasti u bitnom navelo da je tražena informacija zapravo poslovna i profesionalna tajna, budući da je člankom 36. stavkom 3. točkom 7. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15) propisano da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnim podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. ŽDO Zadar stoga zaključuje da je valjalo rješenjem odbiti zahtjev jer s ispunjeni uvjeti propisani člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa odlučeno kao u izreci rješenja, jer se može ograničiti pristup informaciji zbog zaštite zaštićenih državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika čiji bi interes bio ozbiljno povrijeđen, a ujedno prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonske odredbe. ŽDO Zadar je prvenstveno pogrešno navelo odredbu članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja se odnosi na ograničenje zbog toga što informacija predstavlja poreznu tajnu, a ne poslovnu i profesionalnu tajnu.
Osim navedenog, ŽDO Zadar je pogrešno protumačilo odredbu članka 36. stavka 3. točke 7. Zakona o državnom odvjetništvu, budući da se tajnost podataka koja se spominje u navedenoj odredbi ne odnosi na poslovnu i profesionalnu tajnu, nego na podatke klasificirane određenim stupnjem tajnosti.
U tom je smislu potrebno navesti odredbu članka 36. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu, kojom je navedeno kako su klasificirani podaci oni koje je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
Člankom 36. stavkom 4. Zakona o državnom odvjetništvu je propisano kako se poslovnikom državnog odvjetništva utvrđuju stupnjevi tajnosti podataka koji su stavkom 3. ovoga članka označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima, njihova zaštita i nadzor.
Iz navedenih odredbi je razvidno kako tajnost podataka znači da su zatražene informacije klasificirane stupnjem tajnosti, drugim riječima, u slučaju ograničavanja prava na pristup informacijama bi se trebala primjenjivati odredba članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Budući da je ŽDO Zadar uskratilo pristup zatraženom izvješću jer informacija predstavlja poslovnu i profesionalnu tajnu, ukazuje se kako je člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Slijedom navedenog, u žalbenom je postupku potrebno razmotriti kriterije temeljem kojih je tijelo javne vlasti utvrdilo da zatražena informacija predstavlja poslovnu i profesionalnu tajnu.
Naime, poslovnu tajnu prema članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka je između ostalog propisano da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom.
Slijedom navedenog, razvidno je kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonsku odredbu, budući da je ŽDO Zadar pravosudno tijelo financirano iz državnog proračuna, stoga je nejasno kakve bi to štetne posljedice mogle nastupiti za njegove gospodarske interese omogućavanjem zatražene informacije žalitelju.
Člankom 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano kako profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva, stoga niti u navedenom dijelu ŽDO Zadar nije obrazložio u čemu se sastoji ograničenje zbog profesionalne tajne
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno utvrditi jesu li zatražene informacije klasificirane stupnjem tajnosti, te u slučaju da jesu, potrebno je prije donošenja rješenja provesti test razmjernosti i javnog interesa i pribaviti mišljenje UVNS-a, kao što je propisano odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
Uputa o pravnom lijeku: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan