KLASA: UP/II-008-07/18-01/424
URBROJ: 401-01/04-18-2
Zagreb,15. listopada 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 008-01/18-03/4, URBROJ: 519-02-1-1-1/1-18-7 od 24. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 008-01/18-03/4, URBROJ: 519-02-1-1-1/1-18-7 od 24. travnja 2018. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:
na način da se na istom prekrije u odnosu na glavaricu Samostana datum rođenja, adresa prebivališta i broj osobne iskaznice, zatim imena i prezimena svih zaposlenika Samostana, kao i imena i prezimena časnih sestara Samostana osim imena i prezimena glavarice Samostana,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 008-01/18-03/4, URBROJ: 519-02-1-1-1/1-18-7 od 24. travnja 2018. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 9. travnja 2018. godine, kojim je tražila dostavu preslike Zapisnika od 12. ožujka 2018. godine o provedenom inspekcijskom nadzoru nad uslugama koje korisnicima pruža Samostan sestara Bazilijanki na adresi Križevci, ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je na njezinu prijavu proveden inspekcijski nadzor nad uslugama koje korisnicima pruža Samostan sestara Bazilijanki na adresi Križevci, ........., te da o tome postoji Zapisnik od 12. ožujka 2018. godine s priloženim dokumentima. Nadalje, navodi kako ima zakonsko pravo dobiti traženi dokument te provjeriti navedene podatke i utvrditi da li su točni i istiniti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od9. travnja 2018. godine zatražila od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Zapisni kod 12. ožujka 2018. godine o provedenom inspekcijskom nadzoru nad uslugama koje korisnicima pruža Samostan sestara Bazilijanki na adresi Križevci, ........., a temeljem njezine prijave uz priložene dokumente. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku odlučujući o žaliteljičinom zahtjevu za pristup informacijama donijelo rješenje KLASA: 008-01/18-03/4, URBROJ: 519-02-1-1-1/1-18-7 od 24. travnja 2018. godine kojim je odbilo zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
U obrazloženju pobijanog rješenja Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navodi kako je prema odredbama članka 230. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi, („Narodne novine“, broj 157/13,152/14, 99/15, 52/16, 16/17 i 130/17), inspektor dužan kao službenu tajnu čuvati dokumentaciju i podatke koji su u vezi s inspekcijskim nadzorom. Nadalje se navodi kako je utvrđeno da je tražena informacija službena tajna sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, te se pristupilo provođenju testa razmjernosti i javnog interesa. Također se navodi kako je provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa ocijenjeno da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes i da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u tom pojedinačnom slučaju interes bio ozbiljno povrijeđen, te je donesen zaključak da će se u povodu predmetnog zahtjeva ograničiti pravo na pristup informaciji.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Odredbom članka15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Iz spisa predmeta proizlazi kako je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prije donošenja rješenja o žaliteljičinom zahtjevu provelo test razmjernosti i javnog interesa. U žalbenom postupku izvršen je uvid u Službenu zabilješku o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa povodom zahtjeva žaliteljice KLASA: 008-01/18-03/4, URBROJ: 519-02-1-1-1/1-18-6 od 23. travnja 2018. godine.
Povjerenica za informiranje je ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa koji je prethodio donošenju osporenog rješenja u žalbenom postupku izvršila uvid u informaciju koja je predmet postupka: Zapisnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku KLASA: 550-06/18-06/45, URBROJ: 519-07-2/3-18-2 od 12. ožujka 2018. godine. Uvidom u navedeni Zapisnik utvrđeno je kako isti sadrži osobne podatke.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Odredbom članka 7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka potrebno je naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Budući da je u žalbenom postupku utvrđeno da bi se davanjem zatraženih podataka u cjelini moglo identificirati određene osobe, odnosno omogućiti pristup njihovim osobnim podacima., razmotreno da li je žaliteljici moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka.
U odnosu na imena i prezimena časnih sestara Samostana, osim imena i prezimena glavarice Samostana, imena i prezimena svih zaposlenika Samostana, kao i osobnih podataka glavarice Samostana kao što su datum rođenja, adresa prebivališta i broj osobne iskaznice, u žalbenom postupku utvrđeno je da bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi.
Vezano za podatke koji se zaštićuju, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Nadalje, u odnosu na ime i prezime glavarice Samostana, kao i u odnosu na imena i prezimena službenih osoba Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u žalbenom postupku utvrđeno je da se isti u konkretnom slučaju ne štite. Imena i prezimena službenih osoba se ne štite jer se radi o osobama zaposlenima u tijelu javne vlasti, plaćeni su iz proračuna i djeluju u javom interesu, stoga su i njihova imena i prezimena javno dostupan podatak. Također, glavarica Samostana je predstavnica Samostana kod kojeg je proveden inspekcijski nadzor, pa njeno ime i prezime nije potrebno štititi.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7.Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 1., 2. i3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.