KLASA: UP/II-008-07/18-01/454

URBROJ: 401-01/05-18-2

Zagreb,  24. 10. 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe Centra za mirovne studije, Zagreb, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-008-01/18-01/4, URBROJ: 511-01-11-18-2 od 27. 4. 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba Centra za mirovne studije, izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-008-01/18-01/4, URBROJ: 511-01-11-18-2 od 27. 4. 2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: MUP) odbijen je prvi dio zahtjeva za pristup informacijama Centra za mirovne studije (u daljnjem tekstu: žalitelj)  kojim je zatražen dopis Ravnateljstva policije broj: 511-01-62-79708/1-16 od 15. 12. 2016. godine i dopis Ravnateljstva policije broj: 511-01-62-79708/2-16 od 30. 12. 2016. godine. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako smatra da interes javnosti da zna prevladava u odnosu na interes MUP-a da ograniči pristup informaciji, a Ured vijeća za nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: UVNS) smatra kako MUP u svojoj procjeni nije naveo konkretne razloge zbog kojih bi podaci trebali biti klasificirani stupnjem tajnosti. Štoviše, smatraju kako je moguće zacrnjivanjem dijela dopisa djelomično deklasificirati podatke. Žalitelj nadalje navodi kako smatra da predmetne naredbe sadrže sporne odredbe o postupanju policije koje nije u skladu, odnosno suprotno je postojećim zakonima i međunarodnim dokumentima, te ujedno navodi kako ne zna jesu li sporne mjere još uvijek na snazi, a ako jesu onda se svrha javnosti postiže djelomičnom deklasifikacijom u dijelu koji se ne odnosi na vrijeme i rutu postupanja i druge operativne podatke. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od  20. 3. 2018. godine, koji je podnesen putem e-maila, zatražio dopis Ravnateljstva policije broj: 511-01-62-79708/1-16 od 15. 12. 2016. godine i dopis Ravnateljstva policije broj: 511-01-62-79708/2-16 od 30. 12. 2016. godine. Također je zatražena i dostava usmene naredbe od 25. 11. 2016. godine.

Nadalje je utvrđeno kako je MUP pobijanim rješenjem djelomično odbio žaliteljev zahtjev, na način da je utvrdio kako prvi dio zahtjeva, kojim su zatraženi dopisi Ravnateljstva policije  od 15. i 30. 12. 2016. godine, nije osnovan te se odbija, dok je u dijelu zahtjeva kojim je zatražena dostava usmene naredbe od 25. 11. 2016. godine žalitelju upućena obavijest temeljem članka 23. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Predmetna obavijest temeljem članka 23. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavljena je dopisom, KLASA: 008-01/18-01/42, URBROJ: 511-01-11-18-4 od 18. 4. 2018. godine, u kojem se navodi kako su žalitelja već obavijestili dopisom od 7. 3. 2018. godine da se u odnosu na zatraženu dostavu „zapovijedi Službe za nezakonite migracije odnosno Ravnateljstva policije od 25. 11. 2016. godine“ radi o usmenoj uputi, koja ne postoji u pisanom obliku, te  da ona sadržajno odgovara dopisu Ravnateljstva policije, KLASA:  212-04/17-01/22, URBROJ: 511-01-63-17-1/2017 od 15. 2. 2017. godine. Navedeni dopis Ravnateljstva policije dostavljen je žalitelju u prilogu dopisa od 7. 3. 2018. godine.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako su dopisi Ravnateljstva policije  od 15. i 30. 12. 2016. godine klasificirani stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“  te da je MUP sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama zatražio mišljenje UVNS-a. U predmetnom mišljenju je u bitnom ocijenjeno kako je nesporno pravo MUP-a da određenim stupnjem tajnosti zaštiti sigurnosno-osjetljive odnosno operativne podatke u pogledu aktivnosti na suzbijanju nezakonitih migracija i svih oblika krijumčarenja te praćenju stanja i kretanja trendova nezakonitih migracija. Međutim, u mišljenju se navodi  kako MUP nije dostavio podatke temeljem kojih bi bilo moguće nesporno utvrditi jesu li naložene mjere i radnje i dalje na snazi, te isto tako iz dostavljene dokumentacije razvidno je da su sve policijske uprave na državnoj granici u obvezi ažurirati svoje provedbene planove. Slijedom navedenog, s obzirom na protek vremena te na činjenicu da je MUP u obvezi ažurirati svoje provedbene planove, UVNS smatra kako predmetni dokumenti ne sadrže podatke zbog kojih bi istima bilo potrebno zadržati utvrđeni stupanj tajnosti, pri čemu se napominje kako MUP, izuzev činjenice da se radi o podacima od sigurnosnog interesa, u svojoj procjeni nije naveo dodatne/konkretne razloge zbog kojih bi istima trebalo zadržati stupanj tajnosti. UVNS u svojem mišljenju također ukazuje na mogućnost djelomične deklasifikacije  predmetne informacije te napominje kako njegovo mišljenje nije obvezujuće, već da je MUP isključivo ovlašten donijeti konačnu ocjenu o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti ili deklasifikaciji. U obrazloženju se nadalje navodi kako je MUP dana 26. 4. 2018. godine proveo test razmjernosti i javnog interesa, pri čemu je razmatrano i mišljenje UVNS-a, te je utvrđeno da su u konkretnom slučaju traženi podaci označeni stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“  i  od sigurnosnog su interesa za Republiku Hrvatsku te je stručno mišljenje vlasnika podatka, odnosno MUP-a, da bi njihovo neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća MUP-a u obavljanju poslova iz njegove nadležnosti, sukladno članku 9. Zakona o tajnosti podataka i članku 11. Pravilnika o tajnosti službenih podataka MUP-a, te da i dalje treba zadržati stupanj tajnosti „OGRANIČENO“. Radi se o razlozima koji upućuju na nastanak stvarne i ozbiljne štete za interes nacionalne sigurnosti. MUP nadalje navodi kako je, uvažavajući mišljenje UVNS-a,  važno napomenuti da je pregledavajući sadržaj uočeno da su podaci koji se traže, a među kojim se nalaze i podaci o načinima postupanja policijskih službenika u provedbi nadzora i zaštite državne granice, vremenima pojačanih aktivnosti na određenim kritičnim točkama državne granice, prometnih pravaca, iznose podaci o broju policijskih službenika, sustavu i vremenu smjena, uporabi tehničkih uređaja koji su još uvijek aktualni. Dapače, navedeni planovi ažurirani su na način da su pored navedenih podataka dodani i novi podaci odnosno operativne podaci na temelju kojih  hrvatska granična policija postupa u cilju suzbijanja nezakonitih prelazaka državne granice. Ustupanjem takve vrste podataka, direktno bi bilo ugroženo provođenje poslova MUP-a vezano uz zaštitu i nadzor državne granice, prvenstveno od ilegalnih migracija i kaznenih djela krijumčarenja ljudi, a koji pritisak neminovno postoji i s kojim je javnost upoznata. Nadalje, javnost je putem sredstava javnog informiranja upoznata s provođenjem te uspješnim dovršecima kriminalističkog istraživanja protiv pojedinaca i kriminalnih skupina koje MUP provodi, što govori u prilog tome da su mjere koje se poduzimaju učinkovite. U svezi iznijetog, postoji bojazan da bi iznošenjem informacija osobe koje se bave kriminalnim djelatnostima krijumčarenja osoba neposredno raspolagale podacima o tome koji su prostori državne granice snažnije, a koji slabije štićeni, odnosno direktno se ukazuje na slabe točke sustava nadzora, budući da nije realno očekivati da svaki metar granice Republike Hrvatske, koji ima najdužu vanjsku granicu Europske unije, budu pokriveni ljudstvom odnosno tehnikom za nadzor. Slijedom navedenog, u obrazloženju pobijanog rješenja se zaključuje kako i danas hrvatska granična policija postupa po navedenim uputama, koje se ne kose s nacionalnim ili europskim zakonodavstvom, ali predstavljaju operativne podatke na temelju kojih granična policija u suradnji s drugim ustrojstvenim jedinicama MUP-a organizira službu. Važeći dostupni zakoni i pravilnici općenito govore na koji  se način provodi nadzor i zaštita granice, dok se u predmetnim dopisima iznosi čitav niz operativno osjetljivih podataka, čije bi iznošenje, čak i u dijelu podataka, moglo dovesti u pitanje uspješno obavljanje zadaća MUP-a, a javnost ne bi bila ništa jasnije informirana o postupanjima granične policije, budući da se javnost informira kroz ranije navedena provedena kriminalistička istraživanja. Slijedom navedenog, MUP navodi kako je potrebno zadržati stupanj tajnosti „OGRANIČENO“ te ograničiti pristup klasificiranim informacijama koje se tiču aktivnosti na suzbijanju nezakonitih migracija i svih oblika krijumčarenja.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu  sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Nastavno na navedene zakonske odredbe, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti nakon zaprimanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, kojim je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, postupilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je, kao što je ranije u tekstu navedeno, zatražilo mišljenje UVNS-a i provelo test razmjernosti i javnog interesa.

Službenici Ureda povjerenice za informiranje su dana 11. 7. 2018. godine u prostorijama MUP-a izvršili uvid u informaciju koja je predmet postupka, te su utvrdili da je ista doista klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“

Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12) propisano je kako se  stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona.

Člankom 5. Zakona o trajnosti podataka propisano je da s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu se klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje UVNS-a, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. MUP je nakon dobivenog mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti javnog interesa odbio žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržalo stupanj tajnosti „OGRANIČENO“, jer su prevladali razlozi za ograničenjem.

Povjerenica za informiranje smatra da je MUP u obrazloženju pobijanog rješenja pružio valjane razloge zbog čega bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća MUP-a u obavljanju poslova iz njegove nadležnosti, slijedom čega je bilo potrebno zadržati stupanj tajnosti „OGRANIČENO.“

Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. 4. 2014. godine. Predmetnim rješenjem Povjerenika za informiranje poništeno je rješenje Vlade Republike Hrvatske KLASA: 008-01/13-08/05, URBROJ: 50302/28-13-1 od 29. kolovoza 2013. godine, te je podnositelju zahtjeva za pristup informacijama, udruzi GONG, omogućen pristup preslici zatražene informacije koja je klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ na način da  prije dostave klasificirane informacije postupi sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka o deklasifikaciji podataka.

Nastavno na navedenu presudu, ukazuje se kako je u njezinom obrazloženju Sud ocijenio da samo vlasnik podatka koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.

Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. 11. 2017. godine odbio ustavnu tužbu udruge GONG, zaključivši kako spomenutom presudom Suda poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine udruzi GONG nisu povrijeđena ustavna prava.

Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“,  tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Neovisno ovom rješenju, prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti i da se radi o mjesečnim izvješćima državnih odvjetništava.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.