KLASA: UP/II-008-07/17-01/1101

URBROJ: 401-01/10-18-6

Zagreb, 23. listopada 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Strrossmayerov trg 9, Zagreb, izjavljene protiv rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, KLASA: UP/I-008-01/17-06/02, URBROJ: 326-01-330-332-17-02 od 15. studenog 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba Hrvatske banke za obnovu i razvitak izjavljena protiv rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, KLASA: UP/I-008-01/17-06/02, URBROJ: 326-01-330-332-17-02 od 15. studenog 2017. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev KONZUM d.d., Croatia osiguranja d.d., ERSTE d.o.o., PBZ Croatia osiguranje d.d., Allianz ZB d.o.o. i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, kojim je tražila zapisnik o izvršenom nadzoru nad društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., te informaciju kad se može očekivati rješenje povodom istog, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da je informacija u izradi, te da bi objavljivanje informacije moglo ozbiljno ugroziti proces njezine izrade (članak 15. stavak 4. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama), odnosno da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje upravnog postupka (članak 15. stavak 3. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama).

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da žalbu ulaže zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona i bitne povrede odredaba upravnog postupka. Ističe da je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo donijelo jednako rješenje u odnosu na sve podnositelje iako je u konkretnom slučaju posebno naglašeno da žaliteljica upravlja javnim novcem. Žaliteljica dalje navodi da ima dvojaki interes da sazna sadržaj zapisnika, odnosno da se iz istog može utvrditi postoji li odgovornost Nexusa iz njegovih postupanja, a kako bi Republika Hrvatska u odnosu na državni novac mogla odlučiti o daljnjim mjerama, te da je žaliteljici predmetni zapisnik nužan radi promptnog poduzimanja odgovarajućih radnji. Osporava primjenu odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama od strane prvostupanjskog tijela, navodeći da se u konkretnom slučaju radi o sredstvima ulagatelja, odnosno o javnom novcu. Također navodi da je prvostupanjsko tijelo dužno surađivati s Vladom Republike Hrvatske temeljem članka 17. Zakona o HANFI. Dalje ističe da sukladno članku 269. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima jasno proizlazi da u slučaju nadzora postoji pravni interes ulagatelja kao notorna činjenica koju nije potrebno posebno dokazivati, a koji pravni interes je utvrđivan u postupku koji se vodio po odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Ukazuje na činjenicu da prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir odredbu stavka 2. članka 558. Zakona o tržištu kapitala kojom je propisano da se povjerljivi podaci mogu dostaviti u obliku izvatka iz kojeg nije vidljiv identitet subjekta nadzora. Također navodi da je prvostupanjsko tijelo povrijedilo odredbe članka 20. i 22. Zakona o pravu na pristup informacijama je nije u zakonskom roku riješilo zahtjev za pristup informacijama, te da je žaliteljici dana pogrešna uputa o pravnom lijeku. Zaključno ističe da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba nije osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je dana 05. rujna 2017. godine od strane žaliteljice, KONZUM d.d., Croatia osiguranja d.d., ERSTE d.o.o., PBZ Croatia osiguranje d.d., Allianz ZB d.o.o. prvostupanjskom tijelu podnesen zahtjev za dostavom zapisnika o izvršenom nadzoru nad društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. te dostavom informacije o tome kad se može očekivati rješenje o istom.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žaliteljice.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje  onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, odnosno ako bi onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti (stavak 2. navedenog članka).

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da se pristup traženom zapisniku ograničava jer je informacija u postupku izrade, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno ugroziti proces njezine izrade (članak 15. stavak 4. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama), odnosno da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje upravnog postupka (članak 15. stavak 3. točka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama), dok je u odnosu na informaciju o tome kad se može očekivati rješenje zahtjev odbijen jer se ne radi o informaciji u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 15. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, 140/05, 154/11, 12/12) propisano je da je u obavljanju javnih ovlasti Agencija ovlaštena obavljati nadzor nad poslovanjem subjekata nadzora utvrđenim u propisima iz točke 1. navedenog članka.

Prema članku 271. stavku 1. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima („Narodne novine“, 16/13, 143/14) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, propisima donesenim na temelju Zakona, te drugima zakonima i propisima donesenim na temelju istih, dok je stavkom 3. navedenog članka propisano da se na postupak primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako nije drugačije određeno.

Iz članka 280. stavka 1. navedenog Zakona proizlazi da se nakon obavljenog neposrednog nadzora sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica, na koji zapisnik subjekta nadzora ima pravo uložiti prigovor sukladno stavku 2. navedenog članka.

Članak 280. stavak 5. Zakona propisano je da ako nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene zapisnikom iz stavka 1. ovoga članka, za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, budu otklonjene prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika.

Člankom 281. točkom 2. navedenog Zakona, prigovor protiv zapisnika je dopušten ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a člankom 282. stavkom 4. Zakona propisano je da dostavljeni prigovor na zapisnik čini sastavni dio zapisnika.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je dana 30. lipnja 2017. godne izvršen neposredni nadzor nad društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o.

Također je utvrđeno da je navedeni zapisnik trgovačko društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. dana 19. srpnja 2017. godine uložilo prigovor prvostupanjskom tijelu u ovom postupku.

Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je trgovačko društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. dana 11. kolovoza 2017. godine podnijelo dodatno očitovanje u postupku, a iz kojeg proizlazi da je dana 03. kolovoza 2017. godine u prostorijama prvostupanjskog tijela održan sastanak na kojem je trgovačko društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. predložilo da dodatno pojasni i dokaže pojedine navode iz prigovora.

Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je trgovačko društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. dana 06. rujna 2017. godine podnijelo dodatno očitovanje u postupku, a povodom zaključka prvostupanjskog tijela ur. br. 326-01-440-441-17-33 od 30. kolovoza 2017. godine kojim su pozvani dostaviti dodatnu dokumentaciju, a dana 20. rujna 2017. godine podneseno je još jedno očitovanje po zaključku prvostupanjskog tijela od 18. rujna 2017. godine.

Također je utvrđeno da iz spisa predmeta proizlazi da je dana 27. rujna 2017. godine podneseno očitovanje trgovačkog društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. na zaključak prvostupanjskog tijela od 25. rujna 2017. godine.

Nadalje, dana 06. listopada 2017. godine sačinjena je dopuna Zapisnika o neposrednom nadzoru, KLASA: UP/I-972-05/17-01/04, URBROJ: 326-01-440-441-17-43, povodom prigovora NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. na zapisnik te dodatnih očitovanja u postupku.

Na navedenu dopunu zapisnika uložen je prigovor prvostupanjskom tijelu dana 26. listopada 2017. godine.

Slijedom navedenog, a imajući u vidu činjenicu da je zahtjev za pristup informacijama u konkretnom slučaju podnesen dana 05. rujna 2017. godine, te je povodom prigovora dana 06. listopada 2017. godine sačinjena dopuna zapisnika, Povjerenica za informiranje smatra da je predmetni zapisnik, u trenutku podnošenja zahtjeva, nije predstavljao izrađenu informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. zahtjeva za pristup informacijama, već je predstavljao informaciju u izradi.

To posebno stoga što je člankom 282. stavkom 4. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima propisano da dostavljeni prigovor na zapisnik čini sastavni dio zapisnika, te činjenicu da dopuna Zapisnika sadrži 20 stranica, odnosno da su u istom prihvaćene određeni prigovori trgovačkog društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o.

Dakle, osnovano prvostupanjsko tijelo navodi da bi omogućavanje pristupa samom zapisniku, bez uzimanja u obzir prigovora, odnosno dopune zapisnika (koji u trenutku podnošenja zahtjeva nije niti predstavljao izrađenu informaciju), moglo ugroziti postupak odlučivanja o prigovoru, posebno stoga što iz stanja spisa proizlazi da su u dopuni zapisnika utvrđene neke nove činjenice u odnosu na činjenice koje su utvrđene u zapisniku od 30. lipnja 2017. godine.

Pri tome treba imati u vidu da iz spisa predmeta proizlazi da je i na dopunu Zapisnika izjavljen prigovor, što znači da postoji mogućnost da se izmijene i činjenična utvrđenja u dopuni Zapisnika, pa niti dopuna Zapisnika ne predstavlja potpunu informaciju.

Naime, cij Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti svima pristup informacijama i to na način da se takve informacije budu pravodobne, potpune i točne (članak 7. Zakona o pravu na pristup informacijama).

Slijedom svega navedenog, očito je da Zapisnik o provedenom nadzoru u trenutku podnošenja zahtjeva nije predstavljao takvu informaciju.

Nadalje, iz odredbe članka 15. stavka 3. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama proizlazi da je dovoljno postojanje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje određenog postupka. To znači da prvostupanjsko tijelo nije dužno dokazati konkretan utjecaj objavljivanja odluke pravno uređeni postupak, već je potrebno učiniti vjerojatnim da takva mogućnost postoji.

U konkretnom slučaju, upravo zbog mogućnosti izmjene činjeničnih utvrđenja u zapisniku (do čega je i došlo izradom dopune Zapisnika), odnosno zbog mogućnosti izmjene dopune Zapisnika, na koji je izjavljen prigovor, postoje osnove sumnje da bi objavljivanje nedovršenog zapisnika moglo utjecati na postupak odlučivanja o prigovoru na dopunu zapisnika.

Također treba imati u vidu činjenicu da se sukladno članku 8. stavku 3. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga svi pojedinačni akti Agencije, kojima se odlučuje o nečijim pravima ili obvezama, objavljuju na internetskim stranicama Agencije.

U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo je na svojoj internetskoj stranici objavilo rješenje KLASA: UP/I-972-05/17-01/04, URBROJ: 326-01-440-441-18-52 od 11. siječnja 2018. godine kojim se oduzima odobrenje za rad, odnosno upravljanje alternativnim investicijskim fondom rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus FGS i otovorenim alternativnim investicijskim fondom rizičnog kapitala s privatnog kapitala s privatnom ponudom Nexus FGS (link https://www.hanfa.hr/media/2150/simf-nn-1d-nexus-pep-rje%C5%A1enje-oduzimanje-odobrenja-za-upravljanje.pdf.), a u kojem se u bitnom izlažu utvrđenja iz zapisnika i nadopune zapisnika.

S obzirom da je u konkretnom slučaju zahtjev za pristup informacijama podnesen dana 05. rujna 2017. godine, te kako je za navedeni trenutak odlučan za odlučivanje o zahtjevu za pristup informacijama (kada je još bio u tijeku postupak povodom prigovora na zapisnik), navedeno rješenje nije od utjecaja za rješavanje ove pravne stvari.

Osim toga, gore citirana odredba članka 8. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga potvrđuje da javni interes postoji za odluke koje prvostupanjsko tijelo donosi, te se na taj način jača transparentnost sukladno članku 14. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

Slijedom navedenog, pravilno prvostupanjsko tijelo navodi da bi postojala mogućnost utjecaja na rad Agencije ako bi se nedovršeni zapisnik javno obavio, a žaliteljice se ukazuje na činjenicu da sukladno članku 15. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama navedene činjenice nije potrebno dokazivati, već učiniti vjerojatnim.

U odnosu na žalbene navode koji se odnose samo na žaliteljicu i u kojima se navodi pravni interes ističe se kako slijedi.

Sukladno članku 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. To znači da se pri razmatranju zahtjeva za pristup informacijama utvrđuju može li se bilo kojoj trećoj fizičkoj ili pravnoj osobi omogućiti pristup informacijama i u kojem opsegu.

S obzirom na navedeno, žalbeni navodi žaliteljice u kojim se navodi postojanje pravnog interesa nisu odlučujući za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, a s obzirom na odredbu članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj podnositelji nisu dužni navesti razloge zbog kojih traže pristup informaciji.

S tim u vezi, neosnovano je pozivanje žaliteljice na odredbu članka 269. stavka 2. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, odnosno na činjenicu da se podrazumijeva pravni interes ulagatelja.

Eventualni pravni interes može biti relevantan prilikom odlučivanja o zahtjevu za razgledavanje spisa predmeta sukladno članku 84. Zakona o općem upravnom postupku, a iz žalbe se može zaključiti da je žaliteljici zahtjev za razgledavanje spisa predmeta odbijen rješenjem prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-972-02/17-07/01, URBROJ: 326-01-440-441-17-4 od 06. listopada 2017. godine.

Također je neosnovano pozivanje žaliteljice na odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Bez obzira na činjenicu što se u konkretnom slučaju radi o javnim sredstvima koje Republika putem žaliteljice ulaže u fond, ističe se da predmet zahtjeva za pristup informacijama nije informacija o tome koliko je sredstava uloženo u fond od strane Republike Hrvatske putem žaliteljice, već se zahtjevom za pristup informacijama traži zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, a koja informacija ne predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima, već činjenice koje je prvostupanjsko tijelo utvrdilo provodeći nadzor nad društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o.

Neosnovano se žaliteljica poziva na odredbu članka 17. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga o dužnosti suradnje s Vladom Republike Hrvatske i drugim državnim tijelima, s obzirom da dužnost suradnje prvostupanjskog tijela s drugim državnim tijelima ni na koji način ne može utjecati na slobodu prvostupanjskog tijela pri odlučivanju o zahtjevu za pristup informacijama.

Ne može se prihvatiti niti žalbeni navod žaliteljice da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 558. stavak 2. Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15, 123/16), a iz sljedećih razloga.

Navedenom odredbom propisano je da se povjerljivi podaci ne mogu otkriti drugoj osobi ili državnom tijelu, osim u obliku izvatka iz kojeg nije vidljiv identitet subjekta nadzora.

Naime, žaliteljica je u konkretnom slučaju tražila zapisnik koji se odnosi na točno određeni subjekt nadzora, pa se samo zbog te činjenice ne može primijeniti navedena odredba. Osim toga, dostavljanje izvatka na način na koji žaliteljica traži predstavljalo bi kršenje jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer druge osobe iz navedenog izvatka ne bi mogle dobiti potpunu informaciju u smislu članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, dok bi žaliteljica raspolagala i podatkom o subjektu nadzora.

Osnovano žaliteljica navodi da su u konkretnom slučaju prekoračeni rokovi za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama iz članka 20. i 22. Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim navedeni žalbeni navod ne može biti od utjecaja na zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja.

Također osnovano žaliteljica navodi da je u konkretnom slučaju dana pogrešna uputa o pravnom lijeku, međutim niti navedena povreda nije utjecala na pravilnost pobijanog rješenja, posebno stoga što je žaliteljica iskoristila svoje pravo na žalbu podnošenjem pravodobne žalbe.

Iako iz žalbe žaliteljice ne proizlazi da ista osporava prvostupanjsko rješenje u dijelu u kojem se traži informacija o tome kad se može očekivati rješenje u postupku, ističe se da je pravilno prvostupanjsko tijelo utvrdilo da isto ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc Anamarija Musa, dipl. iur.