KLASA: UP/II-008-07/18-01/1
URBROJ: 401-01/04-18-5
Zagreb, 5. listopada 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Omiša, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-7751/17/ZV od 19. listopada 2017. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-7751/17/ZV od 19. listopada 2017. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:
- Odluke trgovačkog društva HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacije - Split, Broj 401300505-10800/2017/NM od 20. srpnja 2017. godine o izboru kandidata za mjesto REFERENT EKONOMSKI 4 putem web stranica HEP Grupe.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:
- Zapisnika trgovačkog društva HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacije - Split, Broj 401300505-10520/2017/NM od 14. srpnja 2017. godine, na način da se prekriju imena i prezimena svih kandidata,osim imena i prezimena kandidata pod Ad. 3., kao i da se prekriju svi drugi osobni podaci navedeni uz svakog pojedinog kandidata, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- Zapisnika trgovačkog društva HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacije - Split, Broj 401300505-9579/17/hvš/kp od 27. lipnja 2017. godine o provedbi postupka predizbora kandidata, na način da se u Tablici Popis kandidata koji ispunjavaju tražene uvjete za popunu radnog mjesta i priložili su dokumentaciju prekriju imena i prezimena i drugi osobni podaci svih kandidata navedeni u Tablici, osim imena i prezimena kandidata pod rednim brojem 7. i podatka o njegovom zvanju, podatka da li je priložio svjedodžbu (ne uključuje i ocjene), podatka o znanju rada na PC-u, podatka da li je priložio potvrdu HZMO-a, podataka o izvještaju 77 i 111, podatka o radnom iskustvu, te podatka o vozačkoj dozvoli, dok se u Tablici Popis kandidata koji ne ispunjavaju tražene uvjete za popunu radnog mjesta ili nisu priložili dokumentaciju trebaju prekriti sva imena i prezimena kandidata kao i njihovi svi drugi u Tablici navedeni osobni podaci, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- Zapisnika trgovačkog društva HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacije - Split, Broj 401300505-9580/17/hvš/sk od 27. lipnja 2017. godine, o analizi ponuda i daljnjoj provedbi postupka izbora kandidata na način da se prekriju imena i prezimena svih kandidata i drugi osobni podaci svih kandidata navedenih u Tablici Popis kandidata koji ispunjavaju tražene uvjete za popunu radnog mjesta i priložili su dokumentaciju, osim imena i prezimena kandidata pod rednim brojem 7.i podatka o njegovom zvanju, podatka da li je priložio svjedodžbu (ne uključuje i ocjene), podatka o znanju rada na PC-u, podatka da li je priložio potvrdu HZMO-a, podataka o izvještaju 77 i 111, podatka o radnom iskustvu, te podatka o vozačkoj dozvoli,te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija,
- dopisa Sektora za potencijale trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda Broj 5/5213/17/VP/ML od 10. srpnja 2017. godine upućenog direktoru trgovačkog društva HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacije – Split, na način da se dostavi dopis bez priloga Rang liste kandidata izrađene na temelju rezultata testova kognitivnih sposobnosti (opća sposobnost i sposobnost rješavanja problema pomoću rasuđivanja), te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Odbija se zahtjev ......... za dostavom natječajne dokumentacije neizabranih kandidata.
5. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
6. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u dijelu koji se odnosi na dostavu natječajne dokumentacije izabranog kandidata.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-7751/17/ZV od 19. listopada 2017. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica), kojim je tražila da joj se dostavi pisana odluka s pripadajućom dokumentacijom o tome čija je ponuda prihvaćena,temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da pobija rješenje zbog nepotpuno i netočno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene Zakona o pravu na pristup informacijama te bitnih povreda provedenog postupka. Nadalje navodi kako je pobijano rješenje u cijelosti protivno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te se u obrazloženju istog ne nudi niti jedan valjan argument za odbijanje predmetnog zahtjeva, stoga traži da joj se u cijelosti odobri pristup natječajnoj dokumentaciji i pristup kompletnoj dokumentaciji o provedenom natječajnom postupku. Žaliteljica ističe kako su navodi iz obrazloženja pobijanog rješenja međusobno kontradiktorni, posebice u dijelu u kojem se tijelo javne vlasti trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d.“hvali” svojom transparentnošću u smislu da provodi natječaj za zapošljavanje, premda nije obvezan to učiniti, dok s druge strane uskraćuje dostavu podataka o tome tko je izabrani kandidat na tom “transparentnom natječaju”. Nadalje ističe kako bi po logici kojom se vodi navedeno tijelo javne vlasti, pravo uvida u natječajnu dokumentaciju i rezultate testiranja izabranog kandidata, imao isključivo izabrani kandidat, što dovodi u sumnju pravilnost i transparentnost postupka predmetnog natječaja, jer u tom slučaju ne postoje efikasni mehanizmi kontrole istog. Također ističe kako bi trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. trebalo biti poznato da je ona pozvana pristupila i pisanom testiranju i usmenom intervjuu pa bi samim time bi trebala biti tretirana kao da je „prošla u drugi krug izbora“, slijedom čega je trebala biti obaviještena o okončanju i rezultatima predmetnog natječaja. Žaliteljica navodi kako se u obrazloženju pobijanog rješenja potencira nekakva bojazan da bi dostava traženih podataka navodno dovela do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka, a ona ni ne traži da joj se dostave podaci o izabranom kandidatu kao što su privatna adresa, datum i mjesto rođenja, brojevi mobitela, privatne e-mail adrese i slično, te navodi kako joj se pod krinkom zaštite nečijih osobnih podataka ne smije uskratiti mogućnost da se uvjeri u pravilnost provedenog postupka. Nadalje navodi kako smatra da bi joj radi ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama i osiguravanja načela transparentnosti postupka natječaja, trebalo omogućiti pravo na pristup natječajnoj dokumentaciji u cijelosti, kao i pristup kompletnoj dokumentaciji o provedenom natječajnom postupku, sve u svrhu da kroz istu bude vidljiv način postupanja tijela javne vlasti, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da se žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 31. srpnja 2017. godine, obratila trgovačkom društvu HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmaciji - Split,u kojem je zatražila da joj se temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama dostavi pisana odluka sa pripadajućom dokumentacijom o tome čija je prihvaćena ponuda po oglasu objavljenom od 14. do 21. lipnja 2017. godine za slobodno mjesto REFERENT EKONOMSKI 4 Pogonu Omiš, pošto je ona bila jedna od „ponuditeljica“ na gore opisani oglas. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacija - Split, dopisom Broj: 401300505-11342/17/NM/IB od 4. kolovoza 2017. godine dopisom odgovorilo na zahtjev žaliteljice. U citiranom dopisu navedeno trgovačko društvo žaliteljicu obavještava da joj je dana 24. srpnja 2017. godine upućena Obavijest o okončanju postupka natječaja koja nije sadržavala ime izabranog kandidata, te da je uvjet da bi kandidat dobio obavijest o okončanju postupka taj da je isti zadovoljio sve uvjete natječaja te na taj način prošao u završni krug izbora te obavio testiranje i razgovor, jer one kandidate koji ne zadovolje uvjete radnog mjesta i ne prođu u završni krug nisu obvezni obavještavati o okončanju natječaja. Nadalje se u dopisu navodi kako joj mogu izaći u susret na način da joj kao kandidatu omoguće uvid u vlastitu dokumentaciju, jer pravo uvida u natječajnu dokumentaciju i rezultate testiranja izabranog kandidata, kao i odluke o bodovanju, zapisnike, te ostale relevantne materijale nastale u natječajnom postupku ostvaruju isključivo kandidati temeljem posebnih propisa, a što ovdje nije slučaj. Žaliteljica je nezadovoljna odgovorom trgovačkog društva HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektrodalmacije - Split, podnijela žalbu Povjerenici za informiranje. Nadalje,uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. rješenjem URBROJ: E-7751/17/ZV od 19. listopada 2017. godine, odbila zahtjev žaliteljice od 31. srpnja 2017. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju pobijanog rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. navodi se kako je uvjet da bi kandidat dobio obavijest o zaključenju natječaja taj da je isti zadovoljio sve uvjete natječaja te na taj način prošao u drugi krug izbora te obavio testiranje i intervju, jer za kandidate koji ne zadovoljavaju uvjete i ne prođu u drugi krug ne postoji obaveza obavješćivanja o okončanju natječaja, a sukladno propisima koji reguliraju zaštitu osobnih podataka. Nadalje se navodi kako je Zakonom o zaštiti osobnih podataka propisano da se osobni podaci smiju obrađivati pošteno i zakonito, što znači da za obradu osobnih podataka mora postojati zakonita svrha i valjan pravni temelj, a u konkretnom slučaju na obradu osobnih podataka mogao bi se primijeniti Zakon o pravu na pristup informacija, kao poseban zakon, koji u smislu članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka predstavlja pravni temelj za obradu podataka, ali samo ako doista postoji opravdana i zakonita svrha za davanje takvih informacija, a to nije raspisani natječaj za određeno radno mjesto stoga treba primijeniti članak 15. stavak 2. točku 4. citiranog Zakona kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, a to tim više što društva Hrvatske elektroprivrede nisu obveznici propisa koji propisuju zapošljavanje u državnoj upravi, čak štoviše nisu obvezni provoditi natječaj za zapošljavanje, ali zbog transparentnosti isti se provode sukladno internim propisima. Također se navodi s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o dokumentima i životopisima, koji u sebi sadrže velik opseg osobnih podataka smatraju kako za dostavljanje takvih podataka ne postoji opravdana svrha, a samim time zatražena informacija bila bi zaštićena Zakonom o zaštiti osobnih podataka, budući da u konkretnom slučaju prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka, odnosno zaštitu privatnosti u širem smislu u odnosu na javni interes. Ističu kako se obavijest o izabranom kandidatu u kojoj se obavezno, imenom i prezimenom, navodi izabrani kandidat, dostavlja kod natječaja u kojem su sudjelovali hrvatski branitelji i osobe s invaliditetom, što u predmetnom natječaju nije bio slučaj i to u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom. Također ističu kako je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, a sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno da se ne može se udovoljiti zahtjevu iz razloga što se traže informacije osobne prirode čije davanje je zabranjeno propisima koji reguliraju područje zaštite osobnih podataka.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje, međutim nisu dostavljene sve informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „test razmjernosti i javnog interesa“ procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene zakonske definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Iz spisa predmeta razvidno je da u prvostupanjsko postupku tijelo javne vlasti nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, utvrdilo da se ne može se udovoljiti zahtjevu iz razloga što se traže informacije osobne prirode čije davanje je zabranjeno propisima koji reguliraju područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Odredbom članka 7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka, dok je u članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Stoga je u žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka budući da je utvrđeno da bi se davanjem zatraženih podataka u cjelini moglo identificirati određene osobe, odnosno omogućiti pristup njihovim osobnim podacima.
U odnosu na osobne podatke neizabranih kandidata utvrđeno je bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi, a kako je to navedeno u točkama 3. i 4. izreke rješenja.
Nadalje, u odnosu na osobne podatke izabranog kandidata kao što su datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, e-mail adresa, broj telefona, ocjene iz svjedodžbi, podaci o obitelji, podaci o tome kako provodi slobodno vrijeme i slično utvrđeno je bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa izabranog kandidata odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi.
Kada su u pitanju rezultati testova kognitivnih sposobnosti (opća sposobnost i sposobnost rješavanja problema pomoću rasuđivanja) u odnosu na izabranog kandidata, kao i u odnosu na neizabrane kandidate, utvrđeno je da bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi.
Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično pa se ne mogu niti prihvatiti žalbeni navodi žaliteljice kojim poziva na zaštitu javnog interesa.
Kada se radi o informacijama kao što su ime i prezime izabranog kandidata,podatka o njegovom zvanju, podatka da li je priložio svjedodžbu (ne uključuje i ocjene), podatka o znanju rada na PC-u, podatka da li je priložio potvrdu HZMO-a, podataka o izvještaju 77 i 111, podatka o radnom iskustvu, te podatka o vozačkoj dozvoli, u odnosu na iste utvrđeno je da prevladava javni interes u odnosu na zaštitu tih podataka. Naime, iz spisa predmeta razvidno je da su oglašeni uvjeti za popunu radnog mjesta bili: opći uvjeti - SSS/SŠS, 1 godina radnog iskustva, te dodatni poželjni uvjeti - ekonomski tehničar/maturant gimnazije, vozački ispit B kategorije, znanje rada na računalu, a omogućavanje informacija koje se odnose na to da li izabrani kandidat koji se zapošljava u tijelu javne vlasti ispunjava uvjete natječaja je u javnom interesu.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
Povjerenica za informiranje je tijekom žalbenog postupka dopisom KLASA: UP/II-008-07/18-01/1, URBROJ: 401-01/04-18-3 od 17. svibnja 2018. godine zatražila od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. nadopunu spisa predmeta odnosno da joj se dostavi oglas objavljen 14. lipnja 2017. godine, za radno mjesto Referent ekonomski 4, Pogon Omiš (1 izvršitelj), kao i natječajna dokumentacija izabranog kandidata, a dopisom KLASA: UP/II-008-07/18-01/1, URBROJ: 401-01/04-18-4 od 31. kolovoza 2018. godine je požurila svoje traženje od 17. svibnja 2018. godine. Međutim ni nakon požurnice trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. Povjerenici za informiranje nije dostavilo traženu dokumentaciju spisa predmeta, iako je bilo dužno omogućiti Povjerenici za informiranje uvid u navedene informacije u skladu s odredbom članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Iz spisa predmeta razvidno je da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. odbilo žaliteljičin zahtjev navodeći da se u konkretnom slučaju radi o dokumentima i životopisima, koji u sebi sadrže velik opseg osobnih podataka te da smatraju kako za dostavljanje takvih podataka ne postoji opravdana svrha i da bi samim time zatražena informacija bila zaštićena Zakonom o zaštiti osobnih podataka, te da u konkretnom slučaju prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka, odnosno zaštitu privatnosti u širem smislu u odnosu na javni interes. Sukladno navedenom očito je da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. kod odlučivanja o žaliteljičinom zahtjevu za pristup informacijama i provođenja testa razmjernosti i javnog interesa jednako razmatralo dokumentaciju izabranoga kandidata i neizabranih kandidata, te nije uzelo u obzir da u odnosu na izabranog kandidata postoji određeni javni interes budući se radi o osobi koja se zapošljava u tijelu javne vlasti.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništava se prvostupanjsko rješenje u dijelu koji se odnosi na dostavu natječajne dokumentacije izabranog kandidata i predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu pa je odlučeno kao u točki 6. izreke ovog rješenja.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju budući se iste odnose na izabranog kandidata i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.