KLASA: UP/II-008-07/17-01/1070
URBROJ: 401-01/04-18-7
Zagreb, 4. listopada 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... iz Poreča, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske Broj: 511-08-01/3-1054/7-17. od 26. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske Broj: 511-08-01/3-1054/7-17. od 26. listopada 2017. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske Broj: 511-08-01/3-1054/7-17. od 26. listopada 2017. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 11. rujna 2017. godine, kojim je zatražena dostava izvješća policijskih službenica ......... i ......... vezano za terensku provjeru od rujna 2016. godine u svezi utvrđivanja osnove boravka gospodina ......... Žaliteljicu zanima što je izvijestila ......... uz ......... s terenskog uvida u rujnu 2016. godine i što je navela kao „osnovu boravka“ gospodinu ........., te koja su sredstva za uzdržavanje gospodinu ......... Zahtjev žaliteljice odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Protiv pobijanog rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnom navodi da podnosi žalbu na rješenje kojim se odbijaju podaci o tome što su, posjetivši je po terenskom uviđaju u njenom domu, zapisale policijske službenice ......... i ......... u vezi istog uviđaja. Žaliteljica ističe kako je nakon što su izvršile terenski uviđaj, gospodinu ........., izdana nova osobna iskaznica, ali bez osnove za boravak. Nadalje ističe, kako s obzirom na to da je službenica ......... izjavila prilikom terenskog uviđaja da ju je trebala uhititi zbog toga što je u srpnju 2016. godine podnijela usmeni zahtjev da se uvede u zapisnik njena izjava o nepostojanju bračne zajednice s gospodinom ......... i s obzirom na to da je ........., kao granični policajac, čula tokom uviđaja, od žaliteljice, da je gospodin ......... bez propisa iz članka 37. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 74/13.) prešao hrvatsku granicu, bez žaliteljičine pratnje, u veljači 2015. godine te u rujnu 2015. godine, smatra da ima pravo znati što su službenice upisale u izvješće s terenskog uviđaja jer su njezina građanska prava već povrijeđena od policije stoga što nije postupljeno prema Zakonu o strancima. Također ističe ako ona ne smije znati koja je osnova boravka gospodinu ........., tada ona nikada nije bila njegova osnova boravka, pa moli da policija izda rješenje o poništaju rješenja o boravku ......... iz 2014. godine, jer uostalom ni tada nije legalno došao u Hrvatsku budući da zajednica, koju je prijavio nije trajala tri godine niti više od toga, već je trajala i to fiktivno jer je riječ o tzv. sivom braku jedan mjesec, a policija je montirano izvršila ispitivanje uslijed njene kaznene prijave za sivi brak. Žaliteljica navodi ako policija zadržava ......... po osnovi, koja je samo njoj poznata, a njoj, koja je platila dokumente za boravak ......... 2014. godine ne želi otkriti po kojoj osnovi sada gospodin ......... može biti u Hrvatskoj, zahtijeva da joj tada policija plati sve troškove koje trpi zbog nezakonitog zadržavanja ......... u Hrvatskoj s obzirom na posljedice, ne računajući odštetu za duševne boli računajući samo troškove za parnicu. Nadalje navodi ako su ona i njezini roditelji platili sve vrste troškova kako bi ......... dobio boravak u Republici Hrvatskoj, a policija odnosno Vijeće za nacionalnu sigurnost ne daje njoj pravni interes da zna, koja je osnova boravka ......... i time ukazuje na to da ne smatra da je ona ikada imala niti da sada ima pravni interes to znati, tada ju je država obmanula i iskoristila njene napore za boravak gospodina ......... u svoje, njoj nepoznate svrhe, dopuštajući istovremeno torturu koju uz sud Republike Hrvatske vrši nad njom isti gospodin i uz Ravnateljstvo policije, koje ne odgovara ni uslijed pritužbe Ministru na njene predstavke, a njene se roditelje drži u ropstvu jer policija odbija do danas izdati rješenje o njihovom opozivu garancija za uzdržavanje gospodinu ......... Stoga ovdje podnosi zahtjev za povrat onoga što je platila uslijed prijevare Republike Hrvatske uz sudjelovanje Ministarstva unutarnjih poslova, te prilaže odgovarajuću uplatnicu i specifikaciju troškova. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 11. rujna 2017. godine zatražila od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske dostavu izvješća policijskih službenica ......... i ......... vezano za terensku provjeru od rujna 2016. godine u svezi utvrđivanja osnove boravka gospodina ......... Žaliteljicu zanima što je izvijestila ......... uz ......... s terenskog uvida u rujnu 2016. godine i što je navela kao „osnovu boravka“ gospodinu ........., te koja su sredstva za uzdržavanje gospodinu ......... Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava istarska rješenjem Broj: 511-08-01/3-1054/7-17. od 26. listopada 2017. godine odbila žaliteljičin zahtjev, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi se na pristup javnim informacijama koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje bi bile dostupne bilo kojoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi koja bi ih zatražila, bez iznimke, te koje nisu vezane uz pojedinačne postupke uređene posebnim propisima.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. istog Zakona propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Nadalje, odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. istog Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Pravilnikom o postupanju prema strancima („Narodne novine“, broj 14/13., 26/13., 86/13., 126/14., 95/15. i 52/16.) u članku 53. stavku 1. propisano je kako je Ministarstvo, policijska uprava, odnosno policijska postaja ovlaštena prikupljati, provjeravati i na drugi način obrađivati podatke o strancima koji su navedeni u zahtjevu za izdavanje i produžavanje vize, zahtjevu za izdavanje i produžavanje odobrenja boravka, zahtjevu za izdavanje i produžavanje dozvole za boravak i rad, zahtjevu za primitak i otpust iz hrvatskog državljanstva te prikupljati druge obavijesti od značaja za rješavanje zahtjeva stranca. Stavkom 2. propisano je da će se obradi podataka iz stavka 1. ovoga članka stranca upoznati prilikom podnošenja zahtjeva, o čemu stranac daje svoju pisanu suglasnost. Stavkom 3. propisano je kako se prikupljanje i provjeravanje podataka i obavijesti može se obavljati: 1. u zbirkama podataka Ministarstva i drugih javnopravnih tijela, 2. kod pravnih i fizičkih osoba, 3. kod inozemnih tijela, 4. kod stranca.
Odredbom članka 55. stavka 2. Pravilnika o postupanju prema strancima propisano je kako se prilikom obavljanja terenske provjere podaci i obavijesti prikupljaju od osoba koje poznaju ili su u vezi sa strancem za kojeg se obavlja službena provjera, te od drugih osoba koje bi mogle na objektivan način iznijeti svoja saznanja koja su potrebna za rješavanje zahtjeva iz članka 53. stavak 1. ovoga Pravilnika. Stavkom 3. propisano je da ako je to potrebno radi dopune ili razjašnjenja, podatke i obavijesti može se tražiti i od stranca za kojeg se obavlja službena provjera, odnosno podnositelja zahtjeva iz članka 53. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Člankom 56. stavkom 1. Pravilnikom o postupanju prema strancima propisano je da o usporedbi i provjeravanju podataka i obavijesti prikupljenih terenskom provjerom policijski službenik sastavlja službenu zabilješku u kojoj se neće navesti podaci o izvorima prikupljenih podataka i obavijesti. Službena zabilješka dostavlja se nadležnom tijelu. Stavkom 2. propisano je da pored službene zabilješke iz stavka 1. ovoga članka policijski službenik sastavlja i izvješće o terenskoj provjeri u koje, uz podatke sadržane u službenoj zabilješci, upisuje i podatke o osobama od kojih je tražio i prikupio podatke i obavijesti. Izvješće o terenskoj provjeri sastavlja se u jednom primjerku, označava stupnjem tajnosti »OGRANIČENO« i ulaže u spis terenske provjere. Stavkom 3. propisano je kako osobne podatke o osobama od kojih je tražio i prikupio podatke i obavijesti sadržane u službenoj zabilješci, kao i sadržaj podataka i obavijesti koje je od njih prikupio, policijski službenik je dužan čuvati kao službene podatke i ne smije ih priopćiti strancu, drugim osobama na koje se odnosi provjera i drugim neovlaštenim osobama.
Člankom 11. alinejom 15. Pravilnika o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“, broj 107/12.) propisano je da se oznakom OGRANIČENO označavaju podaci i svi izvori podataka čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća Ministarstva u obavljanju poslova iz njegove nadležnosti, a osobito sljedeći podaci: o sigurnosnim provjerama za strance u postupku odobravanja boravka, azila, kao i primanja u hrvatsko državljanstvo.
Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona, dok je člankom 5. navedenog Zakona propisano kako se s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Odredbom članka 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je da je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dok je stavkom 3. propisano da je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je tražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“. Nadalje je utvrđeno da je prije donošenja odluke o žaliteljičinom zahtjevu prvostupanjsko tijelo zatražilo, sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provelo test razmjernosti i javnog interesa. U žalbenom postupku izvršen je uvid u mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-17-121 od 23. listopada 2017. godine u kojem se u bitnome navodi da bi javnim korištenjem klasificiranih podataka, koji se odnose na traženo izvješće interes, koji se klasifikacijom dokumenta štiti mogao biti ozbiljno povrijeđen, te da zaštita tog interesa prevladava na interesom, koji bi eventualno bio postignut javnom dostupnošću predmetnih, te da stoga smatra kako je u ovom predmetu potrebno ograničiti pristup traženim informacijama odnosno i dalje zadržati njegovo svojstvo tajnosti podataka. Također Ured vijeća za nacionalnu sigurnost napominje da se njegovo mišljenje sukladno članku 16. Zakona o tajnosti podataka ne utvrđuje kao obvezujuće, već je vlasnik podatka taj koji je isključivo ovlašten donijeti konačnu ocjenu o zadržavanju stupnja tajnosti, promijeni stupnja tajnosti ili njegovoj deklasifikaciji (potpunoj ili djelomičnoj).
Nadalje, u žalbenom postupku izvršen je uvid u Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, sastavljeno u svezi provođenja testa razmjernosti i javnog interesa Broj: 511-08-01/3-1054/7-17 od 26. listopada 2017. godine u kojem je ocijenjeno kako je i dalje potrebno zadržati stupanj tajnosti „OGRANIČENO“.
Iz ranije u tekstu navedene odredbe članka 16. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, što je i prvostupanjsko tijelo učinilo, te je temeljem dobivenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti javnog interesa, odbilo žaliteljičin zahtjev za pristup informacijama i zadržalo stupanj tajnosti „OGRANIČENO“ budući je procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti i da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.
Prilikom uvida u informaciju koja je predmet postupka, u žalbenom postupku je jednako tako utvrđeno da bi kao razlog uskrate prava na pristup zatraženim informacijama, pored odredbe koja se odnosi na klasificiranost informacija stupnjem tajnosti, mogla kao pravna osnova uskrate upotrijebiti i odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da zatraženo izvješće sadrži zakonom zaštićene osobne podatke. Naime, odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, u žalbenom postupku je utvrđeno, kako osim žaliteljičinog interesa, nije utvrđeno postojanje javnog interesa za predmetnom informacijom, a osim toga predmeta informacija se ne odnosi na pitanja koja se u društvu smatrana pitanjima od javnog interesa, poput zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije i slično.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.