KLASA: 008-08/15-01/67
URBROJ: 401-01/02-15-02
Zagreb, 10.06.2015.
Državna tijela - Pučki pravobranitelj
Povodom Vaše zamolbe za davanjem mišljenja o tome da li imena i titule članova radnih skupina i povjerenstava za izradu zakona, drugih propisa i akata, te nazivi institucije/organizacije kojima pripadaju trebaju odnosno mogu biti dostupni javnosti te da li se u tu svrhu može ili treba koristiti Odluka o osnivanju i imenovanju radnih skupina i povjerenstava, dajemo sljedeći odgovor.
Glavna svrha savjetovanja s javnošću jest prikupljanje mišljenja i prijedloga zainteresirane i druge javnosti o namjeravanom načinu pristupanju nekom društvenom problemu i mjerama koje se žele poduzeti za njegovo rješavanje te načinu pravnog uređenja nekog pitanja i društvenih odnosa putem zakona i drugih propisa, odnosno podzakonskih i općih akata koja nadležna tijela javne vlasti pripremaju ili donose. U postupku savjetovanja sudionicima se omogućava da svojim znanjem, iskustvom i stručnošću u ime skupina i interesa koje zastupaju utječu na sadržaj određenog propisa odnosno da kao građani i druge osobe na koje se zakon, drugi propis ili akt primjenjuje daju svoje mišljenje i eventualno istaknu moguće probleme ili posljedice koje bi nastale predviđenom normom ili aktivnošću. Savjetovanjima s javnošću o nacrtima i prijedlozima propisa i strateških odnosno planskih dokumenata ostvaruje se otvorenost javne vlasti i osigurava demokratski legitimitet odlukama koje donosi.
Člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) propisana je obveza tijela javne vlasti u provedbi savjetovanja koje obuhvaćaju donošenje i objavu na internetskim stranicama godišnjeg plana normativnih aktivnosti i plana savjetovanja, kako bi se javnost upoznala s namjeravanim normativnim aktivnostima i planiranim savjetovanjima te vremenu i načinu njihove provedbe, objavu nacrta zakona, drugog propisa ili akta o kojem se provodi savjetovanje u pravilu u trajanju od 30 dana, uz objavu razloga za njihovo donošenje te ciljeva koje se želi postići te da po provedenom savjetovanju na internetskoj stranici objaviti izvješće o provedenom savjetovanju uključujući prihvaćene i neprihvaćene primjedbe i prijedloge.
S obzirom na tijela javne vlasti nisu ispunjavala sukladno odredbi članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenica za informiranje zaprimala je predstavke građanina koje su se odnosile i na neobjavljivanje sastavna radnih skupina ili povjerenstava koje su sastavljala nacrt zakona ili drugog propisa. U tim slučajevima je Povjerenica za informiranje upućivala je tijela javne vlasti da objavljuju sastave radnih skupina ili povjerenstava. Također je potrebno napomenuti da bi i u izvješću o prevedenom savjetovanju trebalo navesti je li u izradi nacrta propisa sudjelovala radna skupina i tko su članovi i koju instituciju predstavljaju.
Napominjemo da je Povjerenica za informiranje aktivno sudjelovala u izradu Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlastu Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine kojim je kao od jedna od aktivnosti u mjeri 11. Unaprjeđenje procesa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, predviđena aktivnost objavljivanja sastava radnih skupina i povjerenstava za izradu zakona, drugih propisa i akata na Središnjem državnom portalu, za koje aktivnost je zadužena Vlada Republike Hrvatske.
Osim navedenoga, potrebno je ukazati da i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09), u glavi VI. da sa u postupku izrade nacrta, stručnjaci kao predstavnici zainteresirane javnosti mogu biti imenovani za članove stručnih radnih skupina sukladno važećim propisima ili na temelju javnog poziva, nastojeći osigurati zastupljenost interesnih skupina, te fizičkih i pravnih osoba na koje neposredno može utjecati zakon ili drugi propis koji se donosi, odnosno koje će biti uključene u njegovu provedbu. Također je smjernica da se prilikom imenovanja članova stručnih radnih skupina iz reda predstavnika zainteresirane javnosti treba voditi računa o kriterijima stručnosti, prethodnom javnom doprinosu predmetnoj problematici i drugim kvalifikacijama relevantnim za pitanja koja se uređuju zakonom ili drugim propisom ili utvrđuju aktom tijela državne uprave.
Isto tako je potrebno naglasiti da u Obrascu izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, koje je izrađen temeljem Smjernica za primjenu Kodeksa sa zainteresiranom javnošću se objavljuje podatak o sudjelovanju radnih skupina ili povjerenstava za izradu zakona ili drugih propisa.
Stoga je nesporno da za objavu članova radnih skupina postoji pravni temelj i da je poticajno da se putem Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast napravi novi iskorak prema transparentnosti u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i postupka donošenja odluka.
S obzirom na sve izneseno, mišljenja smo da bi podaci o tome tko čini radnu skupinu, imena i prezime i titule članova radnih skupine te nazivi institucija ili organizacija kojima pripadaju trebaju biti i mogu biti javno dostupni i da se u tu svrhu može i treba koristiti Odluka o osnivanju i imenovanju radnih skupina i povjerenstava, koje bi se trebala objavljivati na internatskoj stanici tijela javne vlasti odnosno putem Središnjeg državnog portala.