KLASA: UP/II-008-07/18-01/298
URBROJ: 401-01/04-18-2
Zagreb, 17. rujna 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Tisnog, ........., izjavljene protiv rješenja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu KLASA: 035-01/18-01/07, URBROJ: 251-76-01-18-3 od 20. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu KLASA: 035-01/18-01/07, URBROJ: 251-76-01-18-3 od 20. ožujka 2018. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu KLASA: 035-01/18-01/07, URBROJ: 251-76-01-18-3 od 20. ožujka 2018. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 6. ožujka 2018. godine kojim je tražio informacije o broju ostvarenih ECTS bodova u akademskoj godini 2014./2015. i broju ostvarenih ECTS bodova u akademskoj godini 2015./2016. za studente ......... i ........., kao i informaciju da li su navedeni studenti tijekom svog studiranja dva puta ponavljali godinu studija. Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu odbio je zahtjev žalitelja temeljem članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacija jer bi objavom traženih podataka povrijedio pravo tajnosti osobnih podataka.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da izjavljuje žalbu na rješenje upućeno njemu kao članu Studentskog zbora Fakulteta prometnih znanosti od 20. ožujka 2018. godine u kojem se navedeni Fakultet poziv na zaštitu osobnih podataka u odnosu na ECTS bodove članova zbora s napomenom provedenog testa razmjernosti i javnog interesa. Ističe kako se zapravo radi o podatku koji već jest u jednu ruku javan (rezultati ispita su javni, svaki kandidat za Studentskog zbora je predavao presliku indeksa u prijavnici i sl.), te ne vidi razlog zašto bi se skrivao jedan tako jednostavan podatak, koji je potreban radi provjere legitimnosti, osim ukoliko zaista ne postoje nepravilnosti u vidu ne ispunjavanja uvjeta od 60 ECTS bodova u akademskim godinama 14./15. i 15./16. Žalitelj navodi kako su kod same kandidature, na temelju članka 14. stavka 3. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama i prema članku 6. stavku 5. Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, svi kandidati bili dužni priložiti presliku indeksa ili neposredan uvid u isto kako bi dokazali ostvarene ECTS bodove i godine zaostajanja, te da iz tog proizlazi kako navedeni podaci na zahtjev moraju biti dostupni svim članovima Studentskog zbora Fakulteta prometnih znanosti. Naglašava kako se radi o podacima koji izravno utječu na djelovanje i sastav Studentskog zbora koji je trenutno vrlo vjerojatno nelegitiman što se može zaključiti zbog skrivanja ECTS bodova. Također naglašava kako prema članku 6. stavku 3. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama mandat člana Studentskog zbora prestaje ako u posljednje dvije godine studija nije skupio minimalno 60 ECTS bodova ili ako drugi puta ponavlja godinu studija, te da temeljem toga članka Zakona u svakom trenutku moraju biti dostupne informacije o broju ostvarenih ECTS-a svih članova Studentskog zbora svim članovima Studentskog zbora na zahtjev jer se uskraćivanje toga prava ozbiljno narušava legitimitet trenutnog Studentskog zbora. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 6. ožujka 2018. godine zatražio od Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu informacije o broju ostvarenih ECTS bodova u akademskoj godini 2014./2015. i broju ostvarenih ECTS bodova u akademskoj godini 2015./2016. za studente ......... i ........., kao i informaciju da li su navedeni studenti tijekom svog studiranja dva puta ponavljali godinu studija. Nadalje je utvrđeno kako je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu rješenjem KLASA: 035-01/18-01/07, URBROJ: 251-76-01-18-3 od 20. ožujka 2018. godine, odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacija jer bi objavom traženih podataka povrijedio pravo tajnosti osobnih podataka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
U članku 7. stavku 1. točkama 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Odredbom članka 11. stavka 3. istog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iako je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u obrazloženju pobijanog rješenja naveo kako postoji ograničenje iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacija, iz rješenja i službene bilješke o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa proizlazi da je zahtjev bilo potrebno odbiti jer je provedeni test razmjernosti i javnog interesa pokazao kako ne postoji interes javnosti da dođe do podataka o studiranju imenovanih doktoranda te bi objavom traženih informacija Fakultet povrijedio pravo tajnosti osobnih podataka.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da bi otkrivanje osobnih podataka u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Naime, iako žalitelj u žalbi naglašava kako je on član studentskog zbora i kako se radi o podacima koji izravno utječu na djelovanje i sastav Studentskog zbora, koji je vjerojatno nelegitiman, a što se može zaključiti zbog skrivanja ECTS bodova, te da su mu tražene informacije potrebne radi provjere legitimnosti, ne može se udovoljiti traženju žalitelja.
Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se na sve korisnike prava na pristup informacijama jednako, pa stoga postavljeni zahtjev žalitelja treba razmatrati kao da ga je postavila bilo koja druga osoba fizička ili pravna, domaća ili strana. Dakle, ukoliko bi se zatražene informacije omogućile žalitelju, te iste informacije bi se onda trebale sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, omogućiti bilo kojoj osobi koja bi ih zatražila. Budući da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa informacijama za kojima ne postoji širi javni interes.
Statutom Studentskog zbora Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu propisano je kako je studentski zbor studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u radu i odlučivanju u tijelima Fakulteta prometnih znanosti te predstavlja studente Fakulteta prometnih znanosti u sustavu visokog obrazovanja. Djelovanje Studentskog zbora temelji se na načelu jednakosti svih studenata te isključuje svaku diskriminaciju studenata po bilo kojoj osnovi u odnosu na pravo na članstvo i rad u Studentskom zboru, tijelima Studentskog zbora, tijelima Fakulteta prometnih znanosti i tijelima Sveučilišta u Zagrebu, zaštiti koju studenti uživaju pred Studentskim pravobraniteljem te u odnosu na pravo na sudjelovanje u izborima, kao i u odnosu na druga prava predviđena Zakonom, općim aktima Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti te Studentskog zbora. Također je propisano da je članstvo u Studentskom zboru dobrovoljno.
Člankom 3. stavkom 2. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama propisano je da su čelnici visokih učilišta dužni osigurati zakonitost rada studentskog zbora i drugih studentskih organizacija koje djeluju na visokom učilištu, osigurati zakonito i pravodobno provođenje studentskih izbora i omogućiti svim studentima ravnopravno sudjelovanje u izborima.
Žalitelj je u žalbi naveo kako su sukladno članku 6. stavku 5. Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, svi kandidati bili dužni priložiti presliku indeksa ili neposredan uvid u isto kako bi dokazali ostvarene ECTS bodove i godine zaostajanja, te da iz tog proizlazi kako navedeni podaci na zahtjev moraju biti dostupni svim članovima Studentskog zbora Fakulteta prometnih znanosti. Imajući u vidu navedeno, Povjerenica za informiranje napominje kako ovo rješenje ne sprječava žalitelja da od Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kao član Studentskog zbora, traži informacije koje je postavio u zahtjevu za pristup informacijama. Naime, pravo na pristup informacijama koje se ostvaruje na temelju zahtjeva za pristup informacijama treba razlikovati od dostupnosti informacija osiguranih temeljem drugih propisa.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje ove upravne stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.