KLASA: UP/II-008-07/18-01/204

URBROJ: 401-01/03-18-7

Zagreb, 13. rujna 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/18-01/01, URBROJ: 338-01-06-18-02 od 6. ožujka2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka IV. rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/18-01/01, URBROJ: 338-01-06-18-02 od 6. ožujka 2017. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup:

- preslikama 19 odluka o imenovanju savjetnika ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 2014.-2017. godine, na način da se na Odluci o imenovanju savjetnika koja sadrži adresu savjetnika prekrije adresa, te se u tom dijelu zahtjev odbija,

- preslici potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2014. godini i potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2015. godini, na način da se na istima prekriju adresa i OIB imenovanih savjetnika, te se u tom dijelu zahtjev odbija.

3. Nalaže se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem u točki I. djelomično je usvojen zahtjev za pristup informacija ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), koji se odnosi na traženu informaciju da li je čelnik tijela javne vlasti imao savjetnike koje je imenovao u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine na dostavu: akta (odluke ili sličnog pismena) o imenovanju svih savjetnika koji sadrži ime i prezime savjetnika te područje djelatnosti koje pokrivaju; podatak koliko iznosi bruto naknada isplaćena po pojedinom savjetniku ako nije razvidno iz akta - naznačiti ako savjetnik obavlja poslove bez naknade, koliko iznose troškovi koji terete proračun tijela javne vlasti po savjetniku/savjetnicima (ako tijelo javne vlasti nema razrađeni pojedinačni podatak onda zbirni podatak) kao i jesu li imenovani savjetnici primali stranke (građane, pravne osobe i slično) te kontakt za pojedinog savjetnika. U točki II. osporenog rješenja navodi se da je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine imenovao 19 savjetnika koji nisu primali stranke. U točki III. osporenog rješenja navodi se da troškovi koji su teretili sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u vezi izvršavanja zadaća imenovanih savjetnika iznosili u periodu od 2014. do 2017. godine ukupno u bruto iznosu 56.737,60 kuna. U točki IV. osporenog rješenja se u preostalom dijelu odbija zahtjev žalitelja naveden u točki I. dispozitiva toga rješenja, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i člankom 15. stavkom 2. točkom 4. istoga Zakona jer je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu i jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje  zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu i to zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi da je njegov zahtjev odbijen jer traži podatke koji su osobni podaci zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Navodi kako pristup podacima o raspolaganju javnim sredstvima mora biti dostupan automatski svakome te da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, osobito članak 16. stavak3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a tijelo javne vlasti moglo je ograničiti pristup podacima npr. adresi, oib, broj računa i banci i slično, ali ne i podatke o imenu i prezimenu to isplaćene iznose po pojedinom korisniku javnih sredstava. Navodi da je jednako tako materijalno pravo pogrešno primijenjeno u vezi uskrata pristupu odlukama kojim se imenuju 19 savjetnika donesenih na temelju članka 52.b Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Navodi da je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem naznačenog Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama od 29. travnja 2015. godine i da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa jer žalitelj ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari. Žalitelj predlaže da se njegova žalba usvoji te da se naloži dostava traženih informacija.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 5. veljače 2018. godine zatražio od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO)sljedeće informacije:

1. Je li čelnik tijela javne vlasti imao savjetnike koje je imenovao u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine? Ako čelnik ima ili je imao čelnik tijela javne vlasti savjetnike koje je imenovao u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine

a. dostaviti u akt (odluku ili slično pismeno) o imenovanju svih savjetnika/e koji sadrži ime i prezime savjetnika te područje djelatnosti koje pokriva,

b. koliko iznosi bruto naknada isplaćena po pojedinom savjetniku ako nije razvidno iz akta - naznačiti ako savjetnik obavlja poslove bez naknade

c. koliko iznose troškovi koji terete proračun tijela javne vlasti po savjetniku/savjetnicima (ako tijelo javne vlasti nema razrađeni pojedinačni podatak onda zbirni podatak)

d. da li je imenovani savjetnik/ci primao stranke (građane, pravne osobe i slično) te kontakt za pojedinog savjetnika

2. Je li tijelo javne vlasti koristilo usluge vanjskih savjetnika u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine? Ako je tijelo javne vlasti koristilo usluge vanjskih savjetnika u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine

a. dostaviti u akt (odluka, ugovor ili slično pismeno) kojim se reguliraju poslovni odnosi sa vanjskim savjetnicima

b. koliko iznosi ukupno naknada isplaćena po pojedinom vanjskom savjetniku ako nije razvidno iz akta - naznačiti ako je pružena usluga savjetovanja bez naknade u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine

c. postoje li drugi troškovi koji terete proračun tijela javne vlasti a proizašli su iz poslovnog odnosa s pojedinim vanjskim savjetnikom po vanjskom savjetniku/savjetnicima - ako tijelo javne vlasti nema razrađeni pojedinačni podatak onda zbirni podatak).

Uvidom u spis predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti žalitelju dostavilo odgovor KLASA: 008-01/18-01/06, URBROJ: 338-01-06-18-02 od 19. veljače 2018. godine u kojemu se navodi da se u pogledu upita pod rednim brojem 1. produžuje rok za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Vezano za upit pod rednim brojem 2. tijelo javne vlasti navodi da sukladno članku 10. stavku 1. točki 10. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezan na internetskim stranicama objavljivati informacije o postupcima javne nabave te šalju poveznicu na službenu internetsku stranicu tijela javne vlasti na kojoj su objavljene informacije o planu nabave naručitelja: http://www.hzzo.hr/javna-nabava/plan-nabave-narucitelja-2/, kao i registar ugovora o javnoj nabavi: http://www.hzzo.hr/javna-nabava/registar-ugovora-o-javnoj-nabavi/.

Osporenim rješenjem HZZO-a u točki I. djelomično je usvojen zahtjev žalitelja, koji se odnosi na traženu informaciju da li je čelnik tijela javne vlasti imao savjetnike koje je imenovao u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine na dostavu: akta (odluke ili sličnog pismena) o imenovanju svih savjetnika koji sadrži ime i prezime savjetnika te područje djelatnosti koje pokrivaju; podatak koliko iznosi bruto naknada isplaćena po pojedinom savjetniku ako nije razvidno iz akta - naznačiti ako savjetnik obavlja poslove bez naknade, koliko iznose troškovi koji terete proračun tijela javne vlasti po savjetniku/savjetnicima (ako tijelo javne vlasti nema razrađeni pojedinačni podatak onda zbirni podatak) kao i jesu li imenovani savjetnici primali stranke (građane, pravne osobe i slično) te kontakt za pojedinog savjetnika. U točki II. osporenog rješenja navodi se da je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine imenovao 19 savjetnika koji nisu primali stranke. U točki III. osporenog rješenja navodi se da su troškovi koji su teretili sredstva HZZO-a u vezi izvršavanja zadaća imenovanih savjetnika iznosili u periodu od 2014. do 2017. godine ukupno u bruto iznosu 56.737,60 kuna. U točki IV. osporenog rješenja se u preostalom dijelu odbija zahtjev žalitelja naveden u točki I. dispozitiva toga rješenja, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i člankom 15. stavkom 2. točkom 4. istoga Zakona jer je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu i jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja citira se odredba članka 8. Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama HZZO-a (KLASA: 025-04/12-01/18, URBROJ: 338-01-01-12-1 od 24. svibnja 2015. godine i KLASA: 025-04/15-01/122, URBROJ: 338-01-01-15-1 od 29. travnja 2015. godine) kojom je propisano da se profesionalnom tajnom smatraju svi podaci o osobnom i obiteljskom životu te zdravstvenom stanju osiguranih osoba Zavoda, radnika Zavoda i drugih osoba koji se saznaju pri obavljanju redovite djelatnosti Zavoda, a čije bi neovlašteno priopćavanje moglo šteti interesu osobe na koju se podatak odnosi ili interesu članova njezine obitelji. Nadalje navodi se odredba članka 15. stavka 1. istoga Pravilnika da se podaci koji se smatraju tajnom ne smiju priopćavati niti činiti dostupnim neovlaštenim osobama ako zakonom ili Pravilnikom nije drugačije određeno. Ističe se da je sukladno članku 52.b Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ravnatelj imenovao 19 savjetnika u razdoblju od 2014. do 2017. godine, čija je uloga davanje prijedloga i stručna mišljenja u pitanjima iz područja rada Zavoda te da odluke o imenovanju savjetnika  sadrže osobne podatke: ime i prezime, stupanj obrazovanja, a da pojedine odluke sadrže podatke o adresi stanovanja savjetnika ili podatke o poslodavcu i adresi sjedišta istoga. Nadalje, ističe se da informacije koje se odnose na osobne podatke navedene u odlukama o imenovanju savjetnika ravnatelja tijela javne vlasti, kontakti svakog pojedinog imenovanog savjetnika, kao i ostale tražene informacije koje se odnose na preslike dokumenta iz kojih su vidljivi troškovi koji terete proračun tijela javne vlasti po savjetniku/savjetnicima su informacije koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te da se navedeni podaci do kojih je tijelo javne vlasti došlo pri obavljanju redovite djelatnosti smatraju profesionalnom tajnom te bi njihovo neovlašteno priopćavanje moglo štetiti interesu osobe na koju se podatak odnosi.

Iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako je utvrđeno da se pristup traženoj informaciji ograničava jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje osobnih podataka te se smatra profesionalnom tajnom tijela javne vlasti te da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo povredu iste te prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.

Iz spisa predmeta proizlazi da je tijelo javne vlasti pogrešno u uvodu osporenog rješenja navelo datum donošenja rješenja i umjesto 6. ožujka 2017. godine trebalo je pisati 6. ožujka 2018. godine.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno sa traženim informacijama odlukama o imenovanju 19 savjetnika ravnatelja tijela javne vlasti te dvije potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu.

U drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA gornja od 22. ožujka 2018. godine zatražila od tijela javne vlasti nadopunu spisa na način da tijelo javne vlasti dostavi tražene informacije po pojedinom savjetniku.

Tijelo javne vlasti je u dana 3. travnja 2018. godine dostavilo očitovanje o traženoj dopuni te navelo da je na temelju odluke o imenovanju savjetnika ravnatelja tijela javne vlasti isplaćena naknada za dvoje savjetnika, dok ostali savjetnici nisu obavljali zadaće utvrđene odlukama o imenovanju.

Nadalje, u drugostupanjskom je postupku Povjerenica za informiranje dopisom KLASA gornja od 19. lipnja 2018. godine zatražila nadopunu spisa s obzirom da iz dostavljenih odluka proizlazi da je većina odluka doneseno u 2013. godini te je zatraženo očitovanje tijela javne vlasti da li osim dostavljenih odluka, postoje odluke o imenovanju savjetnika u traženom periodu te da li su dostavljene odluke o imenovanju savjetnika iz 2013. godine bile na snazi u traženom periodu od 2014. godine do 2017. godine.

Tijelo javne vlasti je dana 28. lipnja 2018. godine dostavilo očitovanje o traženoj nadopuni te navelo da osim dostavljenih odluka o imenovanju savjetnika nisu donesene druge odluke, te da dostavljene odluke iz 2013. godine nisu formalno stavljene van snage.

U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u tražene informacije u 19 odluka o imenovanju savjetnika ravnatelja tijela javne vlasti i u dvije potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu. Odluke o imenovanju savjetnika ravnatelja sadrže osobno podatke ime i prezime imenovanog savjetnika, stupanj i vrstu obrazovanja, a pojedine odluke sadrže adresu, te naziv i adresu poslodavaca imenovanih savjetnika. Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu sadrži ime i prezime imenovanog savjetnika, adresu, oib te podatke o isplatama.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

U odnosu na navode žalitelja da su u prvostupanjskom postupku povrijeđene odredbe članka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku jer ga tijelo javne vlasti nije upoznalo sa sadržajem Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama i o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa te da ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku, utvrđeno je da su isti neosnovani. Naime, sukladno članku 51. Zakona o općem upravnom postupku, ispitni postupak se provodi kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razrješavanje pravog stanja stvari, i to u situaciji kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, a što ovdje nije slučaj.

Osim toga, sukladno članku 30. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke, ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke, ili kad je tako propisano zakonom. Po logici stvari, navedena odredba se odnosi na upravne postupke u kojima postoji obveza provođenja ispitnog postupka.

U konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo je neposredno rješavalo upravnu stvar sukladno članku 50. stavku 1. točki 1. Zakona o općem upravnom postupku, na temelju službenih podataka kojim raspolaže tijelo javne vlasti te je provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da je potrebno ograničiti pristup traženoj informaciji zbog zaštite osobnih podataka i poslovne tajne te je donijelo rješenje koje je predmet ovog drugostupanjskog postupka.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je neodgovarajuće primijenilo zakonske odredbe.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. tog Zakona.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, dok je odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istoga Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Napominje se da je dana 25. svibnja 2018. godine na snagu stupio Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 42/18), te je sukladno članku 56. navedenog Zakona istog dana prestao važiti Zakon o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12).

Uzimajući u obzir činjenicu da je prvostupanjsko tijelo primjenjivalo odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka, u konkretnom slučaju primjenjuje se odredba članka 55. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka kojom je propisano da će postupci započeti do stupanja na snagu navedenog Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12).

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da se žalitelju uskraćuje pravo na pristup informacijama kojim traži odluke o imenovanju savjetnika ravnatelja HZZO-a u periodu od 2014. - 2017. godine, kao i iznos bruto naknade isplaćene po pojedinom savjetniku iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da se radi o informaciji koja je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te da se radi o informaciji koja se smatra profesionalnom tajnom tijela javne vlasti.

Prema članku 52.b stavku 1. Statuta HZZO-a („Narodne novine“, broj 18/09, 33/10, 8/11, 18/13, 1/14 i 83/15), stručno vijeće je savjetodavno tijelo ravnatelja Zavoda. U stavku 2. istoga članka propisano je da stručno vijeće sačinjavaju savjetnici - stručni radnici zdravstvene, ekonomske, pravne i informatičke struke koje na prijedlog resornog pomoćnika imenuje ravnatelj Zavoda u sastavu od po dva predstavnika i jednog zamjenika svake od pojedinih struka. Sukladno stavku 3. istoga članka stručno vijeće raspravlja o stručnim pitanjima u radu Zavoda utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugim zakonima, propisima, tim Statutom i općim aktima Zavoda, daje mišljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za unaprjeđenje i razvoj u provođenju prava iz zdravstvenog osiguranja, kao i druga pitanja prema nalogu ravnatelja Zavoda.

Predmetnim odlukama ravnatelja imenovani su savjetnici kako bi na temelju svog stručnog znanja i iskustva sudjelovali u unapređenju i razvoju sustava iz djelokruga rada tijela javne vlasti, te Povjerenica za informiranje ne nalazi razloge zbog kojeg bi za tražene informacije odluke o imenovanju savjetnika ravnatelja postojala ograničenja iz članka 15. stavka 2. toče 2. i članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, isplate imenovanim savjetnicima ravnatelja od strane prvostupanjskog tijela predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa.

U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da podaci navedeni u odlukama o imenovanju savjetnika ravnatelja tijela javne vlasti (ime i prezime, stupanj obrazovanja, podaci o poslodavcu i adresi sjedišta istoga, dokumenti iz kojih su vidljivi troškovi koji terete proračun tijela javne vlasti) predstavljaju osobni podatak, ističe se da sama činjenica da neki podatak predstavlja osobni podatak ne znači da je isti i automatski zaštićen. Odredba članka 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja postojanje javnog interesa u odnosu na potrebu za ograničenjem, dok je u članku 15. stavku 5. istoga Zakona propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. toga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnima.

Naime, sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije koje daju tijela javne vlasti moraju biti potpune i točne, pa uzimajući u obzir navedeno, očito je da javnost ima pravo biti upoznata s imenom i prezimenom osoba koje su na temelju svoga stručnog znanja i iskustva imenovane za savjetnike ravnatelja tijela javne vlasti kao i s iznosom koji je isplaćen pojedinim savjetnicima.

Prihvaćanje suprotnog stava značilo bi kršenje gore navedenog načela, čime bi se dovelo u pitanje ustavno jamstvo pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti iz članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14).

Zaključno, ime i prezime imenovanih savjetnika, kao i podaci o izvršenim isplatama iz javnih sredstava, iako je osobni podatak, dostupan je javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, upravo radi ostvarenja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti. Nadalje, podatak o nazivu i adresi poslodavaca imenovanih savjetnika koji se navode u odlukama o imenovanju savjetnika ravnatelja, također je dostupan javnosti s obzirom da je utvrđeno da se radi o tijelima javne vlasti u kojima su zaposleni imenovani savjetnici.

U drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je utvrdila da je žalitelju potrebno omogućiti pravo na djelomičan pristup zatraženim informacijama na način da se na Odluci o imenovanju savjetnika ravnatelja HZZO-a koja sadrži adresu imenovanog savjetnika prekrije adresa te da se na potvrdama o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za imenovane savjetnike ravnatelja HZZO-a prekriju njihove adrese i OIB. Otkrivanjem osobnog podatka adrese i OIB-a imenovanih savjetnika došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, stoga prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Budući da u odnosu na navedene osobne podatke u konkretnom slučaju prevladava zaštita osobnih podataka, iste je potrebno zaštititi njihovim prikrivanjem (zacrnjivanjem) na Odluci o imenovanju savjetnika i na potvrdama o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu s obzirom da je u tom dijelu odbijen predmetni zahtjev žalitelja te isti nakon toga dostaviti žalitelju.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.