KLASA: UP/II-008-07/18-01/493

URBROJ: 401-01/06-18-4

Zagreb, 10.9.2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva Znamen d.o.o., zastupanog po direktoru ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/18-002/143, URBROJ: 251-02-21/007-18-4 od 30.5.2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba trgovačkog društva Znamen d.o.o., zastupanog po direktoru .........iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/18-002/143, URBROJ: 251-02-21/007-18-4 od 30.5.2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev trgovačkog društva Znamen d.o.o., zastupanog po direktoru ......... (dalje u tekstu: žalitelj) u dijelu u kojem je zatražio od navedenog tijela javne vlasti da ispuni tablicu koja je objavljena na internetskoj stranici žalitelja, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što se zatražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavo žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je po primitku predmetnog zahtjeva za pristup informacijama Grad Zagreb dana 25.5.2018. godine dostavio obavijest o tome da su informacije o Gradskom uredu za obrazovanje objavljene u opsegu koji je propisan člankom 10. stavkom 1. točkom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama te mu je naznačio poveznicu na objavljenu informaciju. Nadlaje, žalitelj navodi kako im je navedeno tijelo javne vlasti ranije dostavljalo tražene informacije u širem opsegu nego su one objavljene na navedenoj poveznici te navodi kako neka druga tijela javne vlasti objavljuje više podataka o svojim zaposlenicima. Također, navodi da Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje minimum objave podataka o ustroju javnopravnog tijela i rukovodećem kadru, a koji Grad Zagreb nije poštovao niti u toj mjeri. Žalitelj ističe da je u osporenom rješenju pogrešno utvrđeno činjenično stanje, iz razloga što po njegovom mišljenju nema mjesta odbijanju predmetnog zahtjeva iz razloga što tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju u „traženoj formi”. Također, navodi da je stoga obrazloženje iz osporenog rješenja, da se ne radi o informaciji u zakonskom smislu u tom pogledu neutemeljeno. Nadalje, navode Grada Zagreba iz osporenog rješenja o tome kako je odluka donesena bez upuštanja u problematiku dostave osobnih podataka njegovih zaposlenika trgovačkim društvima sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka te Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, žalitelj tumači na način da je službenik za informiranje istima ustvrdio kako je Grad Zagreb trgovačko društvo, a što smatra neprihvatljivim, jer je Grad Zagreb obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili uvezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

U članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama  je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu gore citiranih odredbi predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja odnosno u predmetnom slučaju da istražuje podatke u već postojećim informacijama te da nakon toga ispunjava tablicu koja je objavljena na internetskoj stranici žalitelja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.

Uvidom u predmetnu žalbu i njezine priloge utvrđeno je da je žalitelj 25.5.2018. godine dostavio Gradu Zagrebu zahtjev u kojem je pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama te navodeći da se na internet stranici www.znamen.hr/sadrzaj/zpu preuzme datoteka ZPU_4.RTF, zatražio sljedeće podatke: 1. naziv županije: Ured državne uprave: služba što obavlja poslove prosvjete, tj. odgoja i obrazovanja ili tijela u čijem sastavu se ti poslovi obavljaju: puni naziv, adresa, mjesto, telefoni, telefaks, e-adresa, mrežno (web) mjesto; 2. rukovoditelj tijela (vidi opis u t. 3); 3. svi zaposlenici svih položajnih zvanja i razina stručnosti koji se na bilo koji način bave pitanjima iz domene obrazovanja (školstva, prosvjete) - a) naziv radnog mjesta ili opis (npr. pročelnik, stručni savjetnik, viši referent, administrativna tajnica...), b) akademska ili titula ispred imena (npr. prof., dipl. iur., oec.), c) ime, prezime, d) stručni naziv iza prezimena (npr. prof., dipl. iur., oec.), e) broj službenog telefona i telefaksa, f) službena e-adresa; 4. isto kao pod 2. i 3. za zaposlenike u ispostavama izvan sjedišta Ureda (ako ih imaju). U navedenom je zahtjevu također pojašnjeno gdje se u sadašnjem godištu Školskog priručnika treba tražiti mjesto za upisivanje traženih podataka i kako se isti nakon upisivanja trebaju dostaviti te kako će cjeloviti tekst koji se dostavi biti objavljen u navedenom priručniku umjesto dosadašnjeg. Također, u istom je zahtjevu pojašnjeno se na koji način treba otvarati pojedine dokumente, pregledati i dopuniti postojeći tekst.

Iz spisa predmeta je utvrđeno da je Grad Zagreb postupivši po predmetnom zahtjevu dana 25.5.2018. godine žalitelju putem elektroničke pošte dostavio obavijest, u kojoj ga je sukladno članku 23. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izvijestio o tome da su informacije vezane za unutarnje ustrojstvo i službenike navedenog tijela javne vlasti javno objavljene sukladno odredbi članka 10. stavka 1. točke 11. navedenog Zakona, navodeći uz to i poveznicu https://www.zagreb.hr/gradski-ured-za-obrazovanje/826 na kojoj su isti podaci  objavljeni. U navedenoj obavijesti Grada Zagreba je navedeno i to da je informacija u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama svaki podatak koji tijelo javne vlasti posjeduje u postojećem materijaliziranom obliku te da se stvaranje nove informacije ne smatra informacijom, kao niti zahtjevom za pristup informacijama sukladno članku 18. stavku 5. navedenog Zakona. Također, utvrđeno je da je povodom predmetnog zahtjeva Grad Zagreb donio osporeno rješenje kojim je isti zahtjev odbijen u dijelu koji se odnosi na dostavu podataka u opsegu većem od objavljenog na službenim internetskim stranicama navedenog tijela javne vlasti, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što se zatražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno da je predmetni zahtjev podnesen na način da se zahtjeva ispunjavanje tabelarnih predložaka koji su objavljeni na internetskoj stranici podnositelja, a s obzirom da tijelo javne vlasti ne posjeduje izrađenu informaciju u zatraženoj formi, odlučeno je kao u izreci osporenog rješenja.

Iz predmetnog zahtjeva koji se nalazi u spisu predmeta je razvidno da se u istom od tijela javne vlasti tražilo postupanje u smislu preuzimanja predloška teksta koji je objavljen o ustrojstvenoj jedinici Grada Zagreba u aktualnom godištu Školskog priručnika te izmjena postojećeg teksta na način da se navedu novi podaci, kao i da se na taj način pregledani, izmijenjeni i dopunjeni tekst, vrati podnositelju na određeni način, pri čemu se od tijela javne vlasti tražilo i da na tekstu koji dostavi u elektroničkom obliku upiše novi datum osvježenja kako korisnici ne bi pomislili da je objavljen stari tekst.

Slijedom navedenog, u žalbenom je postupku zaključeno da se u predmetnom slučaju nije tražila informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je s obzirom na sadržaj i formu predmetnog zahtjeva razvidno da se uopće nije ni radilo o zahtjevu za pristup informacijama nego o zamolbi žalitelja da tijelo javne vlasti najprije na njegovoj web stranici pronađe postojeći tekst aktualnog Školskog priručnika te da mu nakon što isti ispuni ažuriranim te dopunjenim podacima, isti dostavi putem elektroničke pošte. Iz navedenog je također razvidno da se predmetno traženje ne može smatrati traženjem informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, i samo ispunjavanje različitih anketa, upitnika ili predložaka dostavljenih od strane korisnika ne predstavlja zakonsku obvezu tijela javne vlasti, a kamoli pretraživanje internetskih stranica korisnika, traženje određenog dijela predloška teksta, izmjena navedenog te ponovno slanje ispravljenog teksta korisniku, bez obzira na razloge traženja korisnika.

Također se ističe da bi tvrdnje žalitelja o tome da tijelo javne vlasti ima zatražene podatke u svojim već postojećim izrađenim podacima, u predmetnom slučaju imale smisla da je žalitelj zatražio takve dokumente, međutim on ih nije zatražio, nego je od tijela javne vlasti tražio postupanje, dodatne aktivnosti i poseban trud da bi isto popunilo postojeći tekst korisnika novim podacima odnosno ažuriralo postojeći tekst koji je žalitelj izradio i objavio na svojoj internetskoj stranici, a što ne predstavlja informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

U postupku po žalbi protiv osporenog rješenja o odbijanju predmetnog zahtjeva, a s obzirom na njegov sadržaj i formu, Povjerenica za informiranje je zaključila da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što se zatražena informacija ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona, i jer predmetni zahtjev u svojoj biti i nije zahtjev za pristup informacijama.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden i da je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano pa je slijedom navedenog riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.