KLASA: UP/II-008-07/18-01/61
URBROJ: 401-01/03-18-7
Zagreb, 5. rujna 2018.
Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Raba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Raba KLASA: 008-01/17-01/25, URBROJ: 2169-01-02/1-17-2 od 28. prosinca 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Raba KLASA: 008-01/17-01/25, URBROJ: 2169-01-02/1-17-2 od 28. prosinca 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Raba odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5.točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a vezano uz članak 5. stavak 1. točku 3. istoga Zakona, iz razloga jer se tražena informacija ne smatra informacijom u zakonskom smislu. Predmetnim zahtjevom za pristup informacijama od 14. prosinca 2017. godine žalitelj je tražio informacije vezane uz poslovnu zonu Mišnjak, detaljna obrazloženja o daljnjim planovima s radnom zonom, rokovima gradnje, o radovima koji će se izvoditi, o pitanju vlasništva i davanje iste u najam/zakup, o listi budućih najmoprimaca ili kupaca, o načinu naplate korištenja radne zone, cjenika korištenja iste, danu završetka radova s prihvaćanjem klijenata u istu, o popisu korisnika radne zone, odnosno mogućnosti preseljenja komunalnih firmi u istu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da je zahtjevom za pristup informacija tražio informacije o projektu "Poslovne zone Mišnjak", koji je jedan od najskupljih građevinskih projekata Grada Raba, na koji je dosad utrošeno preko 12 milijuna kuna, 13 milijuna je nedavno osigurano kreditom, a o kojemu građani Raba, izuzev nekoliko najosnovnijih podataka na stranicama Grada, nemaju nikakve konkretne i svježe informacije. Navodi kako obrazloženje iz osporenog rješenja smatra neutemeljenim jer informacije koje je tražio nisu u suprotnosti sa zakonskom definicijom informacije, a osporeno rješenje smatra kršenjem zakona s namjerom uskrate važnih podataka koji bi trebali biti javno prezentirani i dostupni, a što upućuje na netransparentnost i nezainteresiranost gradske uprave. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 14. prosinca 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Grada Raba, kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije vezano za projekt Poslovne zone Mišnjak: „Možete li detaljnije obrazložiti koji su sljedeći planovi s radnom zonom u smislu gradnje. Što najavljeni radovi za koje je nedavno podignut kredit u iznosu od 13 mil. kuna uključuju?;
Što se pod izgradnjom radne zone podrazumijeva točno? Asfalt po poravnanim površinama, sa ili bez gotovih zgrada - da li ta gradnja uključuje zgrade sa vodovodnom kanalizacijom i strujom rasprostranjenom po objektima ili će pak postavljanje objekata i gradnja zgrada biti u nadležnosti zakupaca/najmoprimaca, a grad će samo poravnati i popločiti/asfaltirati terene na kojima bi se trebali nalaziti?;
Da li je radna zona i dalje u potpunosti u vlasništvu Grada Raba ili se od početka gradnje do današnjeg datuma prodalo ili vlasništvo prenijelo na neku drugu pravnu osobu, uključujući i komunalno poduzeća ili privatne osobe/tvrtke? U tom smislu, kakvi su planovi glede vlasništva u budućnosti - da li se parcele namjeravaju djelomično, potpuno ili uopće prodavati ili isključivo nuditi najmovi?;
Da li postoji lista najmoprimaca ili kupaca tj. poduzeća i obrtnika (o kojem broju je riječ) koji su pojedine prostore uzeli u zakup i da li postoji lista čekanja?
Na koji se način namjerava vršiti naplata korištenja radne zone, da li će postojati unificirani cjenik po nekom kriteriju, što bi taj cjenik usluga uključivao i o kojim je kriterijima riječ? Drugim riječima, na koji se način namjerava vršiti naplata i kada će bilo kakav cjenik koji se odnosi na naplatu potraživanja gradskog proračuna glede bilo kojih usluga pruženih na području radne zone biti javno dostupan?
Kada je datumski zacrtan konačan dovršetak radne zone sa područjem u potpunosti spremnim za prihvaćanjem klijenata?;
Koje se sve usluge javnog segmenta može očekivati na radnoj zoni izuzev privatnih poduzetnika - što će Grad Rab ili komunalna društva na tom području osigurati/imati/locirati za svoje potrebe (npr. skladišta, odlagalište nekog materijala, vozne parkove i sl.)?ˮ
Utvrđeno je da je Grad Rab povodom predmetnog zahtjeva donio osporeno rješenje kojim je isti odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4., a u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su se predmetnim zahtjevom tražile informacije koje se ne smatraju informacijama u zakonskom smislu, citiranjem predmetnog zahtjeva te zakonske odredbe temeljem koje je odbijen zahtjev, bez ikakvog dodatnog obrazloženja.
U drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA gornja od 20. veljače 2018. godine zatražila od tijela javne vlasti da utvrdi da li posjeduje izrađene informacije koje se odnose na traženje iz zahtjeva, odnosno dokumente iz kojih proizlaze.
Tijelo javne vlasti je dopisom KLASA: 008-01/17-01/25, URBROJ: 2169-01-02/1-18-6 od 12. ožujka 2018. godine dostavilo dokumente iz kojih proizlaze tražene informacije troškovnik radova na radoj zoni Mišnjak te zk izvadak za predmetne nekretnine.
U drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA gornja od 22. ožujka 2018. godina zatražila od tijela javne vlasti dostavu dokumentacije koja sadrži informacije koje su predmet ovog postupka.
Tijelo javne vlasti je dopisom KLASA: 008-01/17-01/25, URBROJ: 2169-01-02/1-18-8 od 6. travnja 2018. godine obavijestilo Povjerenicu za informiranje da je dostavljena sva dokumentacija iz koje se mogu dati odgovori na upit - vrste radova koji se izvode za kredit od 13. mil.kuna te vlasništvo nad nekretninama Radne zone Mišnjak. Navodi se kako su preostala dokumentacija koja se navodi (list budućih najmoprimaca, lista čekanja, unificirani cjenik i sl.) predmet odluka koje će donijeti gradonačelnik odnosno Gradsko vijeće Grada Raba, svatko u okviru svojih ovlasti. Navodi se da su odluke takvog i sličnog sadržaja donijete još 2011. godine, nisu stavljene van snage, no zbog proteka rokova ne mogu se smatrati relevantnim i one će biti donijete u novom obliku prije stavljanja radne zone u funkciju, početkom sljedeće godine.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju spisa predmeta utvrđeno je da osporeno rješenje treba poništiti, jer je prema ocjeni Povjerenice za informiranje Grad Rab prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje, pogrešno primijenilo odredbe materijalnog prava. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, iz obrazloženja osporenog rješenja vidljivo je da prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir da iako je zahtjev žalitelja postavljen u obliku pitanja na koja se može pisano ili usmeno odgovoriti, navedene se točke zahtjeva trebaju prevesti u traženje informacija koje Grad Rab posjeduje u materijaliziranom obliku, odnosno traženje preslika navedenih informacija. Također, uvidom u priloge dopisa Grada Raba KLASA: 008-01/17-01/25, URBROJ: 2169-01-02/1-18-6 od 12. ožujka 2018. godine, koji su Povjerenici za informiranje dostavljeni u drugostupanjskom postupku, a vezano za njezino traženje nadopune spisa predmeta, utvrđeno je kako se radi o javno objavljenim i svima dostupnim informacijama na internetskim stranicama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Dakle, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, a sukladno gore citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu odnosno da li je u posjedu dokumentacije koja sadržava odgovore na pitanja žalitelja iz predmetnog zahtjeva, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva.
S obzirom na navedeno uvidom u spis predmeta utvrđeno je da prvostupanjsko tijelo nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavilo cjelovit spis predmeta, čiji su sastavni dio zahtjevom zatražene informacije, a koji je nužan za postupanje u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela, nego je dostavilo troškovnik radova na Radnoj zoni Mišnjak (iz kojeg proizlazi vrsta radova koji se izvode na Radnoj zoni Mišnjak) koji je objavljen na internetskim stranicama Grada Raba na poveznici http://www.rab.hr/grad-rab/javne-nabave/P8 te zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u Zemljišnoknjižni odjel Rab, k.o. Barbat, broj ZK uloška 3064 (koja dokazuje vlasništvo Grada Raba za nekretninu koja je predmet ovoga postupka). U drugostupanjskom postupku tijelo javne vlasti je obavijestilo Povjerenicu za informiranje da posjeduje tražene informacije (listu budućih najmoprimaca, listu čekanja, unificirani cjenik i slično), međutim da su iste donesene 2011. godine te da se ne mogu smatrati relevantnima jer će se donijeti u novom obliku početkom sljedeće godine. Stoga, iz navedenog proizlazi da tijelo javne vlasti posjeduje izrađene informacije koja sadržavaju odgovore na pitanja žalitelja iz predmetnog zahtjeva, međutim iste nisu dostavljene Povjerenici za informiranje.
U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Primorsko-goranske županije Državnog ureda za reviziju, Područnog ureda Sisak KLASA: 041-01/14-10/17, URBROJ: 613-05-14-108 od 17. listopada 2014. godine, koja se nalazi na poveznici http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-primorsko-goranske-zupanije.pdf. U navedenom izvješću navodi se da je u Radnu zonu Mišnjak uloženo 12.038.929,00 kn, od toga iznosa sredstva Grada Raba su 5.630.672,00 kn, Primorsko-goranske županije 1.393.075,00 kn i Republike Hrvatske 5.015.182,00 kn. Navodi se da su dvanaest jedinica lokalne samouprave, između ostalog i Grad Rab, predvidjele (davale) određene pogodnosti radi poticanja poduzetništva i stimuliranja popunjavanja poduzetničkih zona te da se pogodnosti općenito odnose na djelomična ili potpuna oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa, komunalne naknade i poreza na tvrtku kroz određeno razdoblje. U navedenom izvješću navodi se očitovanje Grada Raba da se zemljište u poduzetničkim zonama, osim u iznimnim slučajevima, ne prodaje nego daje u dugoročni najam s pravom gradnje. Također, navodi se da je proveden natječaj za iskazivanje interesa za poslovanje u zoni i zaključio određeni broj predugovora. Interes poduzetnika smatra se zadovoljavajućim, a u 2014. se i povećao. Navodi se da će se priključiti i pridonijeti ustrojavanju odgovarajućeg informacijskog sustava.
Navodi iz citiranog Izvješća potvrđuju da tijelo javne vlasti posjeduje izrađene informacije koje sadržavaju odgovore na pitanja žalitelja iz predmetnog zahtjeva.
Tijelo javne vlasti je po predmetnom zahtjevu za pristup informacijama najprije u obvezi utvrditi koje već izrađene informacije koje se odnose na traženje iz zahtjeva ima u svom posjedu te je uvidom u iste potrebno utvrditi postoji li koji od razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci), za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti slobodan pristup zatraženoj informaciji. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Posebno se napominje kako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Napominje se da je odredbom članka 23. stavka 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada obavještava korisnika da je informacija javno objavljena.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09), poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju, nego dostaviti već izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev, a vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također je pri rješavanju zahtjeva potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14 - ispravak) koje je donijela Povjerenica za informiranje.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.