KLASA: UP/II-008-07/18-01/501
URBROJ: 401-01/04-18-2
Zagreb, 13.kolovoza 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru BROJ: PPI-DO-14/2018-8 od 11. lipnja2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru BROJ: PPI-DO-14/2018-8 od 11. lipnja 2018. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru (u daljnjem tekstu: ODO Bjelovar) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. ožujka2018. godine, a u kojem zahtjevu se navodi kako općinsko državno odvjetništvo podnosi županijskom državnom odvjetništvu izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec, a koje izvješće sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, ako i podatke o neriješenima predmetima. Uz brojčana izvješća dostavljaju se sažetci o radu na značajnim predmetima i o izvanpostupovnoj aktivnosti tog državnog odvjetništva (članak 199. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva,„Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.). Sukladno navedenom žalitelj moli da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ODO Bjelovar dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.
Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako suprotno navodima obrazloženja pobijanog rješenja niti jednom odredbom Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.) i/ili Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.) nije određeno da bi izvješćeo cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec iz članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima naznačena kao podatak zaštićen Zakonom o tajnosti podataka niti takva informacija sadrži podatke državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izviđa i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske (članak 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka) radi čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.Nadalje navodikako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članaka 30., te 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem pribavljenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-478 od 6. lipnja 2018. godine,kao ni sa sadržajem Opće upute o mjesečnom praćenju rada i izvješćivanju u predmetima broj O-6/10 od 15. prosinca 2010. godine, niti da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa. Također navodi kako tijelo javne vlasti nije o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa obavijestilo žalitelja jer isti ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njegovim navodima, a službena osoba dužna mu je omogućiti izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenjem dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima. Žalitelj navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća iz članka 199.Poslovnika državnog odvjetništva u trenutku sastavljanja sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo najprije odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promijeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka te pri tome utvrditi da li je donesena periodična procjena u pisanom obliku, potom zatražiti mišljenjeUreda vijeća za nacionalnu sigurnost, pa ukoliko klasificirani podatak sadrži određene dijelove ili priloge čije neovlašteno otkrivanje ne ugrožava rad državnih odvjetništava, koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a osobito čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, takve dijelove podatka izostaviti od oznake stupnja tajnosti, pa tek nakon toga provesti test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na preostale dijelove koji su i dalje klasificirani određenim stupnjem tajnosti. Nadalje navodi kako je radi pogrešne primjene materijalnog prava, osobito članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u postupku nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer mjesečno izvješće koje sadrži podatke i o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima, koji su glavnom brojčani podaci, bi naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, niti o tim odlučnim činjenicama postoje navodi u obrazloženju pobijanog rješenja radi čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Žalitelj ističe kako je nejasno obrazloženje pobijanog rješenja u kojem ODO Bjelovar vezuje članak 205. stavak 3. Poslovnika državnog odvjetništva s člankom 199. Poslovnika državnog odvjetništva jer se njime određuje da više državno odvjetništvo osniva za svako niže državno odvjetništvo poseban spis (fascikl) u kojem se vode podaci u skladu s uputom koju donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske na temelju članka 130. stavak 2. Zakona o državnom odvjetništvu, a u ovoj pravnoj stvari se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama koji se tiču rada pojedinog državnoodvjetničkog dužnosnika, radi čega je pogrešno primijenjeno materijalno pravo te je počinjena bitna povreda upravnog postupka. Nadalje ističe kako javni interes postoji uvijek kada informacija sadrži izvješće-podatke o ispunjavanju zadaća koje su u nadležnosti tijela javne vlasti kad iz djelatnosti koju obavlja tijelo javne vlasti proizlazi ili može proizaći neko pravo i/ili obveza za korisnika informacije, kao i kad je riječ o opasnostima za javno zdravlje, sigurnost ili okoliš, ili ako se time pridonosi otkrivanju nesavjesnog poslovanja ili sukoba interesa ili se na taj način pridonosi osiguranju učinkovitijeg nadzora nad potrošnjom javnih sredstava ili se može utjecati na povećanje stupnja odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka tijela javne vlasti, radi čega je nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25.ožujka 2018. godine koji je ODO Bjelovar urudžbiralo dana 26. ožujka 2018. godine,zatražio od ODO-a Bjelovarda mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješćeza prosinac 2017. godine te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ODOBjelovar dostavilo višem državnom odvjetništvu.Nadalje je utvrđeno da je ODO Bjelovarrješenjem BROJ: PPI-DO-14/2018-8 od 11. lipnja 2018. godine, odbilo zahtjev žalitelja temeljemčlanka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.
U obrazloženju pobijanog rješenja, ODO Bjelovar navodi kako je odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijiako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka te da su podaci koje je u svom zahtjevu zatražio žalitelj proglašeni tajnima Zakonom o državnom odvjetništvu i Poslovnikom državnog odvjetništva. Nadalje navodi kako je odredbom članka 36. stavka 3. točke 6. Zakona o državnom odvjetništvu propisano da tajnima smatraju podaci i isprave u kaznenim, građanskim i upravnim i drugim predmetima koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika klasificirali, da se prema odredbi članka 36. stavka 4. Zakona o državnom odvjetništvu utvrđuju stupnjevi tajnosti koji su stavkom 3. članka 36. istog Zakona označeni kao tajni, zatim postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima, njihova zaštita i nadzor. Također navodi kako je podnošenje mjesečnih izvješća državnih odvjetništva višem državnom odvjetništvu regulirano odredbom članka 41. stavka 1. Zakona o državnom odvjetništvu prema kojoj se ista podnose svaki mjesec, a sadrže podatke o završenim postupcima, o postupcima koji su u tijeku te radnjama koje su poduzeli ili će poduzeti te da je odredbom članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva propisano da mjesečna izvješća koja općinska državna odvjetništva podnose županijskom državnom odvjetništvu sadrže podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje se poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima, a uz brojčana izvješća dostavljaju se sažetci o radu na značajnim predmetima i po izvanpostupovnoj aktivnosti tog državnog odvjetništva. ODO Bjelovar ističe kako je u vezi navedenog Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske općom uputom broj: 0-6/10-1 od 15. prosinca 2010. odredio da se sva izvješća o radu nižih državnih odvjetništava tijekom godine upisuju u OGR upisnik. Također ističe kako se sukladno odredbama članka 63. Poslovnika državnog odvjetništva u državnom odvjetništvu podaci klasificiraju stupnjevima tajnosti VRLO TAJNO, TAJNO, POVJERLJIVO i OGRANIČENO, te dashodno navedenom podaci upisani u OGR upisnik imaju oznaku tajnosti, odnosno klasificirani su i smatraju se tajnima.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je ODO Bjelovar prije donošenja odluke o žaliteljevom zahtjevu, a postupajući po članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, zatražilo mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provelo test razmjernosti i javnog interesa.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost: KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439- 05/22-18-478 od 6. lipnja 2018. godine u kojem se u bitnom navodida je, s obzirom na vrstu i specifičnost poslova koje provodi pojedino državno odvjetništvo te osjetljivost istih podataka, takvoj vrsti odnosno skupu podataka sadržanih u mjesečnom izviješću pojedinog državnog odvjetništva, potrebno utvrditi i zadržati određeni stupanj tajnosti, s obzirom da bi njihovo otkrivanje moglo naštetiti djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. Zakona o tajnosti podataka, osobito ukoliko se radi o podacima o predmetima u kojima državno odvjetništvo provodi prethodni ili kazneni postupak. Također se navodi kako se mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost ne utvrđuje kao obvezujuće, već da je vlasnik podatka taj koji je isključivo ovlašten donijeti konačnu ocjenu o zadržavanju stupnja tajnosti ili njegovoj deklasifikaciji (potpunoj ili djelomičnoj).
U žalbenom postupku izvršen je uvid i u Službenu bilješkuo provedenom testu razmjernosti ODO-a Bjelovar BROJ: PPI-DO-14/2018-7 od 11. lipnja 2018. godine u kojoj se u bitnom navodi kako je člankom 25. stavkom 4. Zakona o državnom odvjetništvu propisano da su podaci upisani u evidenciji tajni i da se mogu koristiti samo za potrebe provođenja toga zakona, kao i zakona kojim se uređuju prava, dužnosti i odgovornosti državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika i drugih djelatnika u državnom odvjetništvu, a da je člankom 205. stavkom 6. Poslovnika državnog odvjetništva propisano da se podaci o radu zamjenika prikupljaju radi praćenja njegova rada i ocjenjivanja i mogu se koristiti samo u tu svrhu, pa proizlazi da je svrha prikupljanja i upotrebe navedenih podataka isključivo praćenje uspješnosti i učinkovitosti rada državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika radi ocjene obavljanja dužnosti koja za posljedicu može imati stegovnu odgovornost, napredovanje u službi ili prestanak iste, sve sukladno odredbama Zakona o državnom odvjetništvu. Nadalje se navodi kako biomogućavajući žalitelju pristup zatraženom bio bi ozbiljno povrijeđen interes radi kojega su zatraženi podaci klasificirani stupnjem tajnosti, a to je da pristup istima imaju samo tijela koja prema pravilima državnoodvjetničke struke ocjenjuju rad državnih odvjetnika i zamjenika radi ostvarivanja njihovih prava i dužnosti te eventualnog snošenja odgovornosti u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti. Također se navodi kako je radi donošenja odluke o tome treba li zatražene podatke učiniti dostupnima, bilo potrebno utvrditi postojanje i značaj javnog interesa za objavom istih, te potom odmjeriti prevladava li potreba za ograničenjem prava na pristup informaciji ili javni interes za njezinom dostupnošću, pa je tako utvrđeno da javni interes postoji u onim slučajevima u kojima je omogućavanje pristupa informaciji, u ovom slučaju klasificiranoj stupnjem tajnosti, potrebno radi informiranja javnosti o opasnostima za javno zdravlje, sigurnost ili okoliš, zatim ako se time pridonosi otkrivanju nesavjesnog poslovanja ili sukoba interesa ili se na taj način pridonosi osiguranju učinkovitijeg nadzora nad potrošnjom javnih sredstava ili se može utjecati na povećanje stupnja odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka u svezi kojih se vode ili pokreću javne ili parlamentarne rasprave, a da je u konkretnom slučaju utvrđeno je da ne postoji niti jedan od prethodno navedenih razloga, koji predstavljaju različite modalitete javnog interesa, koji mogu biti osnova na temelju koje bi se mogla razmatrati potreba za omogućavanjem pristupa klasificiranoj informaciji. Zaključeno je kako informacije koje korisnik traži nisu informacije od javnog interesa odnosno da javni interes u konkretnom slučaju ne postoji, dok s druge strane postoji interes za ograničenjem pristupa podacima - prema kojem samo stručna tijela u strogo zakonom propisane svrhe mogu koristi zatražene podatke - ne postoji razlog da se podnositelju zahtjeva omogući pristup zatraženim podacima.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužnoprije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, po prethodno pribavljenom mišljenjuUreda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je temeljem citiranih odredbi Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva i mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“
Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka propisano je da se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona, dok je člankom 5 navedenog Zakona propisano kako se s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Odredbom članka 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je da je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dok je stavkom 3. propisano da je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, što je i ODO Bjelovar učinilo, te je temeljem dobivenog mišljenjaUreda vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti javnog interesa, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržalo stupanj tajnosti „OGRANIČENO.“
Povjerenica za informiranje smatra da je pritom odlučan razlog zaštita učinkovitosti i integriteta rada državnog odvjetništva koja u konkretnom slučaju preteže nad mogućnošću kontrole nad radom tijela javne vlasti od strane javnosti, koja je inače u javnom interesu. U ovom slučaju, predmetne informacije ne daju potpunu sliku i informaciju o radu pojedinog državnog odvjetništva, dok bi se istovremeno omogućavanjem pristupa informaciji stvorila mogućnost da ista bude korištena u nedozvoljene svrhe (npr. pritisak na državno odvjetništvo, izračun vjerojatnosti dodjele predmeta i sl.)
Što se tiče javnog interesa za informacijom koja je predmet postupka, drugostupanjsko tijelo analizom sadržaja u medijima, osim žaliteljevog interesa, nije utvrdilo postojanje javnog interesa za predmetnim informacijama, a osim toga predmetne informacije se ne odnose na pitanja koja su u društvu smatrana pitanjima od javnog interesa, poput zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije i sl.
Odgovornost za rad državnog odvjetništva leži na čelniku i kontrola se ostvaruje u zakonom propisanim postupcima, a k tome je glava IV. Zakona o državnom odvjetništvu posvećena izvješćima koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te ostala državna odvjetništva upućuju Saboru RH, višim državnim odvjetništvima, ministru pravosuđa te Vladi RH.
Osim toga, žalitelj u žalbi prilikom osporavanja navoda iz pobijanog rješenja, nije naveo razloge zbog kojih smatra da bi se zatražena informacija trebala deklasificirati jer prevladava interes za omogućavanjem pristupa informaciji.
Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenoga 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. travnja 2014. godine. Predmetnim rješenjem Povjerenika za informiranje poništeno je rješenje Vlade Republike Hrvatske KLASA: 008-01/13-08/05, URBROJ: 50302/28-13-1 od 29. kolovoza 2013. godine, te je podnositelju zahtjeva za pristup informacijama, udruzi GONG, omogućen pristup preslici zatražene informacije koja je klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ na način da prije dostave klasificirane informacije postupi sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka o deklasifikaciji podataka.
Nastavno na navedenu presudu, ukazuje se kako je u njezinom obrazloženju Sud ocijenio da samo vlasnik podatka koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.
Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. studenoga 2017. godine odbio ustavnu tužbu udruge GONG, zaključivši kako spomenutom presudom Suda poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenoga 2014. godine udruzi GONG nisu povrijeđena ustavna prava.
Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije temeljem dobivenog mišljena Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Neovisno o ovom rješenju, prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti i da se radi o vođenju evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.