KLASA: UP/II-008-07/18-01/456
URBROJ: 401-01/04-18-2
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) i članka 114. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku Broj: PPI-DO-9/2018 od 2. svibnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbacuje se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku Broj: PPI-DO-9/2018 od 2. svibnja 2018. godine,kao nepravodobna.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku (u daljnjem tekstu: ODO Šibenik) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. ožujka 2018. godine, a u kojem zahtjevu se navodi kako općinsko državno odvjetništvo podnosi županijskom državnom odvjetništvu izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec, a koje izvješće sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, ako i podatke o neriješenima predmetima. Uz brojčana izvješća dostavljaju se sažetci o radu na značajnim predmetima i o izvanpostupovnoj aktivnosti tog državnog odvjetništva (članak 199. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva, „Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.). Sukladno navedenom žalitelj moli da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ODO Šibenik dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.
Protiv pobijanog rješenja žalitelj je izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako suprotno navodima obrazloženja pobijanog rješenja niti jednom odredbom Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.) i/ili Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.) nije određeno da bi izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec iz članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima naznačena kao podatak zaštićen Zakonom o tajnosti podataka niti takva informacija sadrži podatke državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izviđa i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske (članak 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka). Nadalje navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članaka 30., te 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem pribavljenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, niti da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa. Također navodi kako tijelo javne vlasti nije o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa obavijestilo žalitelja jer isti ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njegovim navodima, a službena osoba dužna mu je omogućiti izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenjem dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima. Žalitelj navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća iz članka 199. Poslovnika državnog odvjetništva u trenutku sastavljanja sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo najprije odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promijeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka te pri tome utvrditi da li je donesena periodična procjena u pisanom obliku, potom zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, pa ukoliko klasificirani podatak sadrži određene dijelove ili priloge čije neovlašteno otkrivanje ne ugrožava rad državnih odvjetništava, koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a osobito čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, takve dijelove podatka izostaviti od oznake stupnja tajnosti, pa tek nakon toga provesti test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na preostale dijelove koji su i dalje klasificirani određenim stupnjem tajnosti. Nadalje navodi kako je radi pogrešne primjene materijalnog prava, osobito članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u postupku nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer mjesečno izvješće koje sadrži podatke i o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima, koji su glavnom brojčani podaci, bi naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, niti o tim odlučnim činjenicama postoje navodi u obrazloženju pobijanog rješenja radi čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je nepravodobna.
Odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Člankom 114. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo ispitati je li žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije dopuštena ili pravodobna ili izjavljena od ovlaštene osobe, odbacit će je rješenjem.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. ožujka 2018. godine zatražio od ODO-a Šibenik da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ODO Šibenik dostavilo višem državnom odvjetništvu. Nadalje je utvrđeno da je ODO Šibenik rješenjem Broj: PPI-DO-9/2018 od 2. svibnja 2018. godine, odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.
Iz dostavljene dostavnice razvidno je da je žalitelj pobijano rješenje ODO-a Šibenik zaprimio dana 7. svibnja 2018. godine. Nadalje, uvidom u prijemni štambilj otisnut na žalbi razvidno je da je ODO Šibenik zaprimio žaliteljevu žalbu dana 23. svibnja 2018. godine. Iz dostavljene koverte kojom je žalitelj dostavio predmetnu žalbu ODO-u Šibenik putem pošte razvidno je da je pošiljka upućena 16. svibnja 2018. godine običnom poštom, a ne preporučenom pošiljkom.
Člankom 72. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se smatra da je podnesak podnesen u roku ako je prije isteka roka zaprimljen u javnopravnom tijelu kojem je trebao biti predan. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da kada je podnesak upućen poštom preporučeno ili predan ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, dan predaje pošti, odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upućen.
Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kada je rok određen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg počinje teći rok odnosno dan u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka ne uračunava se u rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg dana.
Člankom 81. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da nedjelje, blagdani i neradni dani ne utječu na početak i na tijek roka. Stavkom 2. istog članka propisano je da kad zadnji dan roka pada u nedjelju, na blagdan ili drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi, rok istječe prvoga sljedećega radnog dana.
Sukladno citiranim odredbama Zakona o općem upravnom postupku razvidno je da je prvi dan roka za izjavljivanje žalbe bio8. svibnja 2018. godine, a zadnji dan roka 22. svibnja 2018. godine.
Budući da je žalba poslana običnom poštom dana 16. svibnja 2018. godine, te je ista zaprimljena u ODO-u Šibenik dana 23. svibnja 2018. godine, dakle nakon proteka roka za žalbu, sukladno članku 114. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.