KLASA: UP/II-008-07/17-01/828

URBROJ: 401-01/05-18-5

Zagreb, 13. 7. 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 22. stavka 8. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“, broj 105/97., 64/00, 65/09, 125/11 – Kazneni zakon, 46/17) te članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatskog državnog arhiva, KLASA: UP/I-612-06/17-10/03, URBROJ: 565-02/4-17-1 od 7. 9. 2017. godine, u predmetu prijevremenog korištenja javnog arhivskog gradiva, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Hrvatskog državnog arhiva, KLASA: UP/I-612-06/17-10/03, URBROJ: 565-02/4-17-1 od 7. 9. 2017. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Hrvatskog državnog arhiva odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za prijevremenim korištenjem javnog arhivskog gradiva iz arhivskog fonda HR-HDA-1741. Ured predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana u dijelu koji se odnosi na sljedeće gradivo:

1. (6.) Zapisnik (transkript) 44. sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti RH održane 21. lipnja 1994. (aktualna pitanja iz međunarodnih i unutarnjih odnosa; program naših mjera u pogledu oživotvorenja federacije i konfederacije; aktualni problem pretvorbe i privatizacije), 67 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

2. (8.) Zapisnik (transkript) 45. sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti RH održane 30. lipnja 1994. (problem prognanika), 31 list, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

3. (9.) Zapisnik (transkript) 46. sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti RH održane 6. srpnja 1994. (otvorena pitanja odnosa sa Slovenijom, aktualna pitanja), 66 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

4. (10.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 14. srpnja 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa gospodinom ......... i dužnosnicima, 17 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

5. (14.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 1. kolovoza 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa HDZ-om Istre, 31 list, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

6. (15.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 1. rujna 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa Giuliom Einaudiem, apostolskim nuncijem, 7 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

7. (16.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 2. rujna 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa Krešimirom Zubakom, predsjednikom hrvatsko-muslimanske federacije, 78 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

8. (17.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 11. rujna 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa Sv. Ocem Papom Ivanom Pavlom II, 13 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

9. (18.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 12. rujna 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana s političkim i crkvenim predstavnicima republike Bosne I Hecegovine, 48 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

10. (20.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 21. rujna 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana s dužnosnicima Slavonsko-brodske županiji, 62 lista, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

11. (23) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 13. listopada 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa Giuliom Einaudiem, apostolskim nuncijem, 12 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

12. (25.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 19. listopada 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana s dužnosnicima Republike Hrvatske, 45 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

13. (26.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 20. listopada 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa gospodinom Petrom Galbraithom, veleposlanikom SAD u RH, 7 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

14. (28.) Zapisnik (transkript) 52. sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti RH održane 2. studenog 1994. (aktualna pitanja unutarnje i vanjske politike), 57 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

15. (32.) Zapisnik (transkript) 55. sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti RH održane 17. studenog 1994. (pregovori oko reintegracije okupiranih područja, zahtjev Izetbegovića zbog situacije oko Bihaća), 83 lista, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

16. (34.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 10. prosinca 1994. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa Krešimirom Zubakom, predsjednikom hrvatsko-muslimanske federacije BiH te dužnosnicima i Gojkom Šupkom, ministrom obrane RH, 17 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

17. (38.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 18. veljače 1995. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa izaslanstvom HVIDRE, 36 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

18. (39.) Zapisnik (transkript) 64. sjednice Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti RH održane 1. ožujka 1995. (aktualna pitanja provedbe državne politike, UNPROFOR), 25 lista, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

19. (42.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 14. ožujka 1995. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana s dužnosnicima RH, 26 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

20. (44.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 22. ožujka 1995. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa gospodinom Nikicom Valentićem, premijerom Hrvatske vlade, 15 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

21. (46.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 2. lipnja 1995. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa gospodinom ........., 22 lista, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

22. (50.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 22. kolovoza 1995. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa gospodinom ........., 57 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

23. (51.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 1. rujna 1995. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa gospodinom ........., 22 lista, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

24. (51.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 11. rujna 1995. – Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa gospodinom ........., 27 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO;

25. (55.) Zapisnik (transkript) sastanka održanog 18. rujna 1995.– Zapisnik razgovora predsjednika dr. Franje Tuđmana sa Krešimirom Zubakom, predsjednikom Federacije BiH, 19 listova, oznaka DRŽAVNA TAJNA - STROGO POVJERLJIVO.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu jer smatra da je spomenuto rješenje nepravično i nelogično, pogotovo zato jer mu je temeljem mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i odluke Ureda Predsjednice Republike Hrvatske ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva 7. rujna 2017. godine odobrio prijevremeni uvid u dokumentaciju istog arhivskog fonda koja je također klasificirana istim stupnjem tajnosti. Žalitelju stoga nije jasno temeljem kojih kriterija mu je odobreno prijevremeno korištenje dijelova arhivskog fonda, odnosno zbog kojih razloga mu je isto uskraćeno, te mu ujedno nije jasno na koji način bi otkrivanje podataka potencijalno nanijelo štetu vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12). Žalitelj ukazuje na posvemašnju arbitrarnost, voluntarizam i krajnje proizvoljne razloge iz obrazloženja rješenja i odluke o deklasifikaciji, odnosno zadržavanju stupnja tajnosti iz obrazloženja rješenja kojima se ne odobrava uvid (a isto vrijedi i za razloge kojima mu se odobrava uvid). Predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj usmenim zahtjevom od Hrvatskog državnog arhiva tražio da mu se odobri uvid u gradivo HR-HDA-1741. Ured predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana iz razdoblja 1994.-1999. godine. Hrvatski državni arhiv je temeljem žaliteljevog usmenog zahtjeva sastavio službenu bilješku, KLASA: 612-06/15-10/355, URBROJ: 565-08/6-17/8 od 5. 6. 2017. godine.

Hrvatski državni arhiv u obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom navodi da s obzirom da korištenje gradiva koje je označeno nekim stupnjem tajnosti odobrava ravnatelj arhiva sukladno članku 22. stavku 2. i 3. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, te s obzirom da je u ovom slučaju riječ o prijevremenom korištenju arhivskog gradiva označenog stupnjem tajnosti, Hrvatski državni arhiv je dana 14. srpnja 2017. godine, dopisom, KLASA: 612-06/15-10/355, URBROJ: 565-08/6-17-10, zatražio od stvaratelja gradiva/vlasnika podataka – Ureda predsjednice Republike Hrvatske deklasifikaciju gradiva iz izreke pobijanog rješenja. Ured predsjednice Republike Hrvatske donio je dana 16. kolovoza 2017. godine Odluku o zadržavanju stupnja tajnosti za javno arhivsko gradivo navedeno u izreci pobijanog rješenja, KLASA: 036-05/17-01/03, URBROJ: 71-06-01/1-17-4, nakon što je zatraženo mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je dopisom, KLASA: 612-06/17-02/01, URBROJ: 50439-00-01/2-17-04 od 11. kolovoza 2017. godine, izvijestio kako je obavio neposredan uvid u predmetnu dokumentaciju iz izreke pobijanog rješenja te utvrdio da je ista klasificirana stupnjem tajnosti „DRŽAVNA TAJNA – STROGO POVJERLJIVO.“ Sukladno članku 32. Zakona o tajnosti podataka koji je uredio prevođenje ranije utvrđenog nazivlja stupnjeva tajnosti podataka, propisano je da se stupanj tajnosti koji je utvrđen prije stupanja na snagu navedenog Zakona kao „DRŽAVNA TAJNA“ prevodi, sukladno odredbama navedenog Zakona, kao stupanj tajnosti „VRLO TAJNO.“ Temeljem odredbe članka 6. Zakona o tajnosti podataka stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“ klasificiraju se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu vrijednostima utvrđenim iz navedenog zakonskog članka. Ured vijeća za nacionalnu sigurnost također navodi da zbog sadržaja u pojedinim zapisnicima (transkriptima) još uvijek preteže potreba štićenja vrijednosti zbog kojih su zapisnici inicijalno klasificirani (neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodni odnosi Republike Hrvatske), te je mišljenje navedenog Ureda da dokumenti utvrđeni izrekom pobijanog rješenja sadrže podatke otkrivanjem kojih bi se potencijalno nanijela šteta vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka. Ured predsjednice Republike Hrvatske, koji je kao vlasnik podataka isključivo ovlašten donijeti odluku o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti ili njegovoj deklasifikaciji (potpunoj ili djelomičnoj), zadržao je stupanj tajnosti gradiva iz izreke pobijanog rješenja. Hrvatski državni arhiv zaključuje kako je slijedom navedenog valjalo temeljem članka 22. stavka 7. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima odlučiti kao u izreci pobijanog rješenja.

U žalbenom je postupku nadalje utvrđeno kako je člankom 22. stavkom 2. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima određeno da ako se zahtijeva prijevremeno korištenje javnoga arhivskoga gradiva koje je označeno nekim od stupnjeva tajnosti, ravnatelj arhiva odobrit će njegovo korištenje ako stvaratelj gradiva deklasificira to gradivo u postupku propisanom posebnim propisom kojim se uređuje tajnost podataka, dok je stavkom 3. navedenog zakonskog članka propisano da će se u slučaju iz stavka 2. ovoga članka smatrati da je javno arhivsko gradivo deklasificirano ako stvaratelj gradiva ne dostavi nadležnom državnom arhivu svoju odluku u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za korištenje gradiva.

Slijedom navedenih zakonskih odredbi, utvrđeno je kako je ravnatelj arhiva, nakon podnesenog zahtjeva za prijevremenim korištenjem javnog arhivskog gradiva, zatražio od stvaratelja gradiva/vlasnika informacije – Ureda predsjednice Republike Hrvatske da donese odluku o deklasifikaciji predmetnog gradiva.

S obzirom da je pitanje klasificiranja/deklasificiranja podataka uređeno odredbama Zakona o tajnosti podataka, ukazuje se kako je člankom 16. stavkom 1. navedenog Zakona propisano da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Ured predsjednice Republike Hrvatske je stoga u skladu sa navedenim odredbama prije donošenja odluke o mogućoj deklasifikaciji zatraženih informacija zatražio mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, koji je, kao što je ranije u tekstu navedeno, mišljenja da zatraženi dokumenti sadrže podatke otkrivanjem kojih bi se potencijalno nanijela šteta vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka.

Budući da je mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost neobvezujuće, vlasnik informacije mora donijeti konačnu odluku o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, stoga je Ured predsjednice Republike Hrvatske odlučio zadržati stupanj tajnosti zatraženih podataka.

Člankom 22. stavkom 7. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima propisano je da u slučaju odbijanja zahtjeva za prijevremeno korištenje javnoga arhivskoga gradiva, ravnatelj arhiva će u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva donijeti rješenje, dok je stavkom 8. propisano kako se protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za prijevremeno korištenje javnoga arhivskoga gradiva može se podnijeti žalba povjereniku za informiranje.

Budući da je Hrvatski državni arhiv odbio žaliteljev zahtjev za prijevremenim korištenjem javnog arhivskog gradiva u dijelu navedenom u izreci pobijanog rješenja, žalitelj je Povjerenici za informiranje izjavio žalbu sukladno članku 22. stavku 8. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Za potrebe žalbenog postupka dana 8. 3. 2018. godine u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva izvršen je uvid u informacije koje su predmet ovog postupka, te je utvrđeno da su iste klasificirane stupnjem tajnosti „DRŽAVNA TAJNA – STROGO POVJERLJIVO,“ što se, kao što je to ranije u tekstu navedeno, prevodi sukladno članku 32. Zakona o tajnosti podataka u stupanj tajnosti „VRLO TAJNO.“

Člankom 6. Zakona o tajnosti podataka propisano je kako se stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske, a osobito sljedećim vrijednostima: temelji Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodni odnosi Republike Hrvatske, obrambena sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, znanstvena otkrića, pronalasci i tehnologije od važnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.

Budući da isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, te raspolaže razlozima zašto bi određeni podaci trebali biti klasificirani stupnjem tajnosti, te samim time nedostupni od pristupa javnosti, u žalbenom je postupku uvaženo stajalište Ureda predsjednice Republike Hrvatske da zadrži stupanja tajnosti, pogotovo jer je i potkrijepljeno mišljenjem Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost da zatraženi dokumenti sadrže podatke otkrivanjem kojih bi se potencijalno nanijela šteta vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka.

Osim toga, žalitelj u žalbi prilikom osporavanja navoda iz pobijanog rješenja, nije naveo razloge zbog kojih smatra da bi se zatražene podatke trebalo deklasificirati jer prevladava interes za omogućavanjem pristupa informaciji.

Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine, kojom je usvojen tužbeni zahtjev Vlade Republike Hrvatske te je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. 4. 2014. godine. Nastavno na navedenu presudu, ukazuje se kako je u njezinom obrazloženju Sud ocijenio da samo vlasnik podatka koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.

Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. 11. 2017. godine odbio ustavnu tužbu udruge GONG, zaključivši kako navedenom presudom Suda poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine udruzi GONG nisu povrijeđena ustavna prava.

Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „DRŽAVNA TAJNA – STROGO POVJERLJIVO,“ što se prevodi sukladno članku 32. Zakona o tajnosti podataka u stupanj tajnosti „VRLO TAJNO,“ Ured predsjednice Republike Hrvatske tijelo je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost procijenio da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je donesena odluka o zadržavanju stupnja tajnosti, slijedom čega je Hrvatski državni arhiv žalitelju odlučio rješenjem uskratiti pristup predmetnoj informaciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Neovisno ovom rješenju, vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.