KLASA: UP/II-008-07/18-01/443
URBROJ: 401-01/06-18-5
Zagreb, 10.7.2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe vijećnika političke stranke Živi zid u županijskoj skupštini Vukovarsko-srijemske županije ........., ........., Vukovar, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o., Ur.br. 704/18 od 27.4.2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o., Ur.br. 704/18 od 27.4.2018. godine.
2. Djelomično se odobrava ........., vijećniku političke stranke Živi zid u županijskoj skupštini Vukovarsko-srijemske županije, pravo na pristup preslici:
- Ugovora o obavljanju poslova člana uprave sklopljenog između trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o. i ......... od 14.11.2016. godine, na način da se na prvoj stranici ugovora prekrije podatak o adresi .........
3. Nalaže se trgovačkom društvu Plinara Istočne Slavonije d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama Domagoja Cvitkovića, vijećnika političke stranke Živi zid u županijskoj skupštini Vukovarsko-srijemske županije (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je zatražio presliku važećeg ugovora o radu koji je sklopljen između gradske tvrtke Plinara Istočne Slavonije d.o.o. i ......... koja je trenutno zaposlena na mjestu direktora navedene gradske tvrtke, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zakonom zaštićeni osobni podaci te traženi ugovor predstavlja poslovnu i profesionalnu tajnu.
Protiv osporene odluke žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi da istu izjavljuje iz razloga što smatra da je interes javnosti ispred interesa pojedinca. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj dana 16.4.2018. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o. da mu dostavi presliku važećeg ugovora o radu koji je sklopljen između gradske tvrtke Plinara Istočne Slavonije d.o.o. i ......... koja je trenutno zaposlena na mjestu direktora navedene gradske tvrtke. Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Plinara Istočne Slavonije d.o.o. po predmetnom zahtjevu provelo test razmjernosti i javnog interesa te donijelo osporeno rješenje Ur.br. 704/18 od 27.4.2018. godine, kojim je odbilo zahtjev temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije zakonom zaštićeni osobni podaci te traženi ugovor predstavlja poslovnu i profesionalnu tajnu.
Dakle, iz rješenja prvostupanjskog tijela razvidno je da se isto temelji na stajalištu da je zatražena informacija zaštićena jer podaci iz iste predstavljaju poslovnu i profesionalnu tajnu te da se na iste primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podatka .
U drugostupanjskom postupku trgovačko društvo Plinara Istočne Slavonije d.o.o. je dopisom Ur.broj: 919/1/18 od 5.6.2018. godine dostavilo Povjerenici za informiranje kao predmetnu informaciju - presliku Ugovora o obavljanju poslova člana uprave sklopljenog između trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o. i ......... od 14.11.2016. godine. U citiranom dopisu prvostupanjsko tijelo je navelo da članak 15. predmetnog ugovora isti definira kao poslovnu tajnu te da je ista uređena i člankom 10. njihovog Etičkog kodeksa, kao i da osobni podaci iz predmetnog ugovora trebaju biti zaštićeni sukladno GDPR uredbi.
U pogledu navoda trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o. iz gore citiranog dopisa, ističe se da u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva te donošenja osporenog rješenja nije stupila na snagu Opća uredba o zaštiti podataka, pa nije razvidno zašto se prvostupanjsko tijelo na poziva na GDPR uredbu, a također se ističe činjenica da se podzakonskim aktima tijela javne vlasti, kakav je Etički kodeks ne mogu derogirati odredbe važećih zakonskih propisa.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode žalbe, Zapisnik o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela od 23.4.2018. godine koji prileži spisu predmeta i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iz dostavljene dokumentacije je utvrđeno da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je u testu razmjernosti koji je proveo službenik za zaštitu osobnih podataka pukim navođenjem kako preteže interes zaštite osobnih podataka zbog mogućeg neovlaštenog korištenja podataka zaključeno kako se treba odbiti predmetni zahtjev. Povjerenica za informiranje je ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa u prvostupanjskom postupku, u žalbenom postupku razmotrila da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama, a također i utvrdila da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen, te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ukoliko prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija se treba učiniti dostupnom. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga na temelju pojedinih okolnosti slučaja.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Odredbom članka 34. Zakon o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07.) propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka (»Narodne novine«, br. 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka sadrži odredbe o poslovnoj tajni.
Članak 19. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisuje da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi kako navedeni zakon općenito govori o primjeni propisa kojima se uređuje zaštita podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu, a činjenicu da li je konkretna zatražena informacija poslovna tajna je potrebno utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju. S obzirom na navedeno, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da u predmetnom slučaju prvostupanjsko tijelo ničim nije potkrijepilo tvrdnju da tražena informacija predstavljaju poslovnu tajnu osim citiranja općenitih zakonski odredbi. Povjerenica za informiranje ne nalazi da bi tražena informacija predstavljala proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog rada ili konstrukcijskog rada, stoga jedino preostaje da se radi o podatku zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Koje su to štetne posljedice i konkretno davanjem koje informacije bi one nastupile prvostupanjsko tijelo također nije obrazložilo.
Slijedom navedenog Povjerenica za informiranje nije utvrdila razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se tražena informacija ne može smatrati poslovnom tajnom sukladno zakonu.
Provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je utvrdila da predmetni Ugovor o obavljanju poslova člana uprave sklopljenog između trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o. i ......... od 14.11.2016. godine sadrži osobne podatke ......... te da je istim utvrđeno da je ista imenovana članom uprave trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o., da se istim reguliraju prava i obveze direktora s osnova njegove funkcije kao člana Uprave te prava koja ......... ostvaruje s osnova radnog odnosa u društvu, zasnovanog u punom radnom vremenu.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka koji je vrijedio u vrijeme podnošenja zahtjeva te donošenja osporenog rješenje („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
S obzirom na citirane zakonske odredbe razvidno je da se pristup informacijama može ograničiti zbog zaštite osobnih podataka. Međutim, sama činjenica da je nešto osobni podatak ne znači automatski da je on i u konkretnom slučaju zaštićen. Naime, kada korisnik zahtjevom za pristup informacijama zatraži informacije koje sadrže osobne podatke, sukladno odredbi članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava trgovačkog društva Plinara Istočne Slavonije d.o.o., kao tijela javne vlasti koje ispunjava kriterije iz zakonske definicije tijela javne vlasti iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen. Osim navedenog, ističe se da u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj će se preostali dijelovi informacije učinili dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koje podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.
Slijedom navedenog, valjalo je u žalbenom postupku temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti te utvrditi mogu li se tražene informacije omogućiti žalitelju.
U odnosu na podatak o adresi ........., zaključeno je da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istoj, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo zaštititi navedene podatke. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenog osobnog podatka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet). Što se tiče podatka o imenu i prezimenu direktora društva, ističe se da je navedeni podatak javno objavljen na internetskoj stranici Sudskog registra, Ministarstva pravosuđa, iz kojeg razloga isti ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak, a također se radi i o osobi čiji se rad financira iz javnih sredstava, a kako je to gore obrazloženo.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.