KLASA: UP/II-008-07/17-01/448
URBROJ: 401-01/10-18-2
Zagreb, 03. srpnja 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ........., zastupane po odvjetnici ......... iz Rijeke, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Rijeke, KLASA: UP/I-033-02/17-03/6, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 27. travnja 2017. godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Rijeke, KLASA: UP/I-033-02/17-03/6, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 27. travnja 2017. godine u dijelu u kojem traži dostavu svih zahtjeva za otkup stana podnesenih od strane pok. ......... iz Rijeke, ......... pod brojem 16920 kao i svu relevantnu dokumentaciju vezanu uz zahtjev (izračun cijene stana, prihvaćanje/odbijanje zahtjeva, sve zahtjeve za otkupom stanova u Rijeci u ulici ......... kbr. 18, 24 i 26, te sklopljene ugovore o prodaji stanova na tim kućnim brojevima kao neosnovana.
2. Poništava se rješenje Grada Rijeke, KLASA: UP/I-033-02/17-03/6, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 27. travnja 2017. godine u dijelu u kojem ......... nije omogućen pristup Elaboratu etažnog vlasništva za kbr. 26.
3. Odobrava se ......... pravo na pristup Elaboratu etažnog vlasništva za kbr. 26.
4. Odbacuje se zahtjev ......... u dijelu u kojem traži odluku kojom je prestala poslovna namjena za zdravstvene ustanove na kbr. 26.
5. Nalaže se Gradu Rijeci da postupi sukladno točki 3. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica), kojim je tražila dostavu svih zahtjeva za otkup stana podnesenih od strane pok. ......... iz Rijeke, ......... pod brojem 16920 kao i svu relevantnu dokumentaciju vezanu uz zahtjev (izračun cijene stana, prihvaćanje/odbijanje zahtjeva, sve zahtjeve za otkupom stanova u Rijeci u ulici ......... kbr. 18, 24 i 26, te sklopljene ugovore o prodaji stanova na tim kućnim brojevima, elaborat etažnog vlasništva za kbr. 26 i odluku kojom je prestala poslovna namjena za zdravstvene ustanove na kbr. 26, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da bi davanje zatraženih informacija moglo utjecati na tijek i ishod postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci, radi iseljenja i isplate.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je pravo na pristup informacijama pravo zajamčeno svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Ističe da je čak navela razloge podnošenja zahtjeva, a što nije bila dužna učiniti. Smatra da nedostupnost podataka utječe na ishod postupka u kojem je ista stranka. Dalje navodi da prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava ima pravo na pošteno suđenje, a što uključuje pravo na procesnu ravnopravnost, pravo na saslušanje i pravo na dokaz. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 18. travnja 2017. godine tražila dostavu svih zahtjeva za otkup stana podnesenih od strane pok. ......... iz Rijeke, ......... pod brojem 16920 kao i svu relevantnu dokumentaciju vezanu uz zahtjev (izračun cijene stana, prihvaćanje/odbijanje zahtjeva, sve zahtjeve za otkupom stanova u Rijeci u ulici ......... kbr. 18, 24 i 26, te sklopljene ugovore o prodaji stanova na tim kućnim brojevima, elaborat etažnog vlasništva za kbr. 26 i odluku kojom je prestala poslovna namjena za zdravstvene ustanove na kbr. 26.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se pristup traženim informacijama uskraćuje iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da postoji opravdana sumnja kako bi davanje zatraženih informacija moglo utjecati na tijek i ishod postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci radi iseljenja i isplate.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.
Naime, iz pobijanog rješenja uopće nije razvidno da je prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa, a što je bilo dužno s obzirom da je u konkretnom slučaju primijenjeno zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, obrazloženje pobijanog rješenja ne sadrži valjane razloge za primjenu odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se isto svodi na reproduciranje zakonske odredbe, a da se pri tome niti na razini vjerojatnosti ne navodi zbog čega bi omogućavanje pristupa traženim informacijama moglo
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
U odnosu na dio zahtjeva kojim žaliteljica traži dostavu svih zahtjeva za otkup stana podnesenih od strane pok. ......... iz Rijeke, ......... pod brojem 16920 kao i svu relevantnu dokumentaciju vezanu uz zahtjev (izračun cijene stana, prihvaćanje/odbijanje zahtjeva, sve zahtjeve za otkupom stanova u Rijeci u ulici ......... kbr. 18, 24 i 26, te sklopljene ugovore o prodaji stanova na tim kućnim brojevima, ističe se sljedeće.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe navedenog zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Prema članku 220. stavku 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine“ 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14) sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica.
Iz odredbe članka 338. stavka 4. Zakona o parničnom postupku, proizlazi da je sud u obrazloženju presude, između ostalog, dužan navesti koje je činjenice utvrđivao i kako ih je utvrdio.
Sukladno odredbi članka 232. stavka 3. Zakona o parničnom postupku, ako stranka sama ne može pribaviti ispravu, sud će na prijedlog stranke pribaviti ispravu, ako se ista nalazi kod državnog tijela ili pravne ili fizičke osobe s javnim ovlaštenjima.
Slijedom navedenog, odredbe Zakona o parničnom postupku daju strankama mogućnost predlaganja dokaza u postupku radi utvrđenja odlučnih činjenica.
Dakle, ukoliko sud ne bi utvrdio relevantne činjenice, isto može predstavljati žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Uvidom u spis te aplikaciju e-predmet utvrđeno je da se pred Općinskim sudom u Rijeci pod brojem P-3026/16 vodi postupak radi predaje u posjed u kojem je podnositeljica zahtjeva II-tužena.
Slijedom navedenog, u odnosu na dio zahtjeva za pristup informacijama iz kojim se traži dostava svih zahtjeva za otkup stana podnesenih od strane pok. ......... iz Rijeke, ......... pod brojem 16920 kao i svu relevantnu dokumentaciju vezanu uz zahtjev (izračun cijene stana, prihvaćanje/odbijanje zahtjeva), sve zahtjeve za otkupom stanova u Rijeci u ulici ......... kbr. 18, 24 i 26, te sklopljene ugovore o prodaji stanova na tim kućnim brojevima, ističe se da u konkretnom slučaju nije jasno u čemu bi se sastojao javni interes za omogućavanjem pristupa traženim informacijama, već za iste postoji isključivo interes žaliteljice kao stranke u navedenom postupku, što i sama žaliteljica navodi u svom zahtjevu, odnosno da joj je preslika navedene dokumentacije potrebna radi postizanja načela jednakosti oružja u predmetnom postupku.
Dakle, uzimajući u obzir gore citirane odredbe Zakona o parničnom postupku, može se zaključiti da je žalitelju dostupnost informacija utvrđena sukladno posebnom propisu, odnosno Zakonu o parničnom postupku, posebno imajući u vidu da je pitanje otkupa stana može imati utjecaja na ishod gore navedenog postupka radi predaje u posjed, te činjenicu da prvostupanjsko tijelo u dopisu, KLASA: UP/I-033-02/17-03/6, URBROJ: 2170/01-10-01-17-5 od 26. svibnja 2017. godine upućenom Povjerenici za informiranje izričito navodi da će istu dokumentaciju dostaviti službenim putem po traženju suda.
Osim toga, nije svrha Zakona o pravu na pristup informacijama da se sukladno istom pribavljaju podaci, odnosno dokazi za potrebe parničnog postupka koji je u tijeku, s obzirom da odredbe procesnih zakona daju strankama mogućnost predlaganja dokaza, odnosno pravo na žalbu ukoliko su nezadovoljni odlukom prvostupanjskog suda, jer isti nije utvrdio sve odlučne činjenice u postupku, odnosno jer je povrijedio načelo jednakosti stranaka u parničnom postupku.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 116. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku riješiti kao pod točkom 1. izreke.
U odnosu na dio zahtjeva u kojem se traži elaborat etažnog vlasništva za kbr. ističe se sljedeće.
Uvidom u predmetni etažni elaborat utvrđeno je da se isti odnosi na nekretninu upisanu u zemljišnoknjižni uložak br. 43, k.o. Trsat Sušak Općinskog suda u Rijeci, na kojoj čestici je kao vlasnik upisan Grad Rijeka u 1/1 dijela.
Predmetni elaborat se sastoji od gruntovno katastarske identifikacije, gruntovno katastarske kopije plana, gruntovno katastarske identifikacije prostora, fotokopije katastarskog plana, izvatka iz katastra zemljišta, fotokopije povijesnog z.k. izvatka, tlocrta prizemlja, skica presjeka te općih uvjeta.
Imajući u da su sukladno članku 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine, 16/07, 152/08, 129/10, 56/13, 121/16, 4/17) podaci državne izmjere i katastra nekretnina javni, te s obzirom da je člankom 7. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17) propisano da je zemljišna knjiga javna, Povjerenica ne nalazi postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga koji se ranije izneseni u ovom rješenju, a ni nekih drugih zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno imajući u vidu da se predmetni elaborat u bitnom temelji na javno dostupnim podacima.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkama 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.
Što se tiče dijela zahtjeva u kojem žaliteljica traži odluku kojom je prestala poslovna namjena za zdravstvene ustanove na kbr. 26, iz dopisa Grada Rijeke, KLASA: UP/I-033-02/17-03/6, URBROJ: 2170/01-10-01-17-5 od 26. svibnja 2017. godine upućenom Povjerenici za informiranje proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne raspolaže predmetnom odlukom.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju, te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.