KLASA: UP/II-008-07/18-01/142
URBROJ: 401-01/05-18-04
Zagreb, 13. 6. 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-24/2017 od 29. 1. 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-24/2017 od 29. 1. 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 18. rujna 2017. godine kojim su zatraženi podaci o radu zamjenika Županijskog državnog odvjetnika ......... za mjesec travanj, svibanj i lipanj 2017. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka budući da ga tijelo javne vlasti nije upoznalo sa sadržajem mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: UVNS) te sa provedbom testa razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi zatražene informacije sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo razmotriti potrebu zadržavanja stupnja tajnosti. Žalitelj smatra kako ne postoje subjektivni niti objektivni elementi zlouporabe prava na pristup informacijama. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 18. 9. 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: preslike ili skenirane mjesečne popisne listove za travanj, svibanj te lipanj 2017. godine za zamjenika županijskog državnog odvjetnika ......... U zahtjevu se navodi da državnoodvjetnička pisarnica vodi za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika mjesečni popisni list te se navodi što isti sadrži (članak 204. stavak 1. Poslovnika državnog odvjetništva, Narodne novine 5/14 i 123/15).
Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama, Županijsko državno odvjetništvo u Zadru donijelo je rješenje, broj: PPI-DO-24/2017 od 21. rujna 2017. godine kojim je odbijen žaliteljev zahtjev zbog zlouporabe prava na pristup informacijama, stoga je žalitelj uložio žalbu Povjerenici za informiranje koja je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/17-01/855, URBROJ: 401-01/03-17-04 od 29. 12. 2017. godine, poništila predmetno rješenje tijela javne vlasti te je predmet vratila na ponovno postupanje prvostupanjskom tijelu. Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku donijelo rješenje, broj: PPI-DO-22/2017 od 24. 1. 2018. godine, kojim je ponovno odbilo žaliteljev zahtjev iz razloga što žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja, broj: PPI-DO-22/2017 od 24. 1. 2018. godine, Županijsko državno odvjetništvo u Zadru u bitnom navodi kako je u ponovljenom postupku, uvažavajući obrazloženje iz rješenja Povjerenice za informiranje, pribavilo mišljenje UVNS-a te je provelo test razmjernosti i javnog interesa. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru zaključuje da podnositelj zahtjeva svjesno traži dobivanje informacija i podataka koje ne smije dobiti, odnosno na koje nema pravo s obzirom da spadaju u tajne podatke sukladno članku 36. stavku 3. točke 7. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15), te kako je od siječnja 2017. godine podnio osam zahtjeva za pristup informacijama od kojih mu je samo jedanput udovoljeno, dok je u svim ostalim zahtjevima tražio podatke koje sukladno pozitivnim propisima ne može dobiti i za koje odbijanje zahtjeva je dobio valjana obrazloženja državnog odvjetništva. Navodi se da iste zahtjeve upućuje i ostalim državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj. Navodi se da su zahtjevi podnositelja funkcionalno povezani te da podnositelj svojim ponašanjem zbog svojih učestalih zahtjeva i traženja velikog broja informacija, pored činjenice da su neutemeljeni na zakonu, dovodi i do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja državnog organa progona te da se zaključuje da očito zloupotrebljuje pravo na pristup informacijama.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti zbog grešaka u proceduri i zbog pogrešne primjene pravnog propisa.
Povjerenica za informiranje je, naime, u obrazloženju rješenja KLASA: UP/II-008-07/17-01/855, URBROJ: 401-01/03-17-04 od 29. 12. 2017. godine, kojim je poništeno rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-24/2017 od 21. rujna 2017. godine, utvrdila kako nije došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama te je uputila tijelo javne vlasti da u ponovnom postupku utvrdi postoje li na informaciji ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem je slučaju potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, a u slučaju da se radi o informaciji klasificiranoj stupnjem tajnosti dužno je zatražiti mišljenje UVNS-a, kao što je propisano člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Budući da u slučaju utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno prije donošenja rješenja o odbijanju provesti test razmjernosti i javnog interesa niti zatražiti mišljenje UVNS-a, razvidno je kako je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru napravilo pogreške u proceduri.
Osim toga, nerazumljivo je zašto Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, nakon što je Povjerenica za informiranje utvrdila da nije došlo do zlouporabe prava, nije nakon traženja mišljenja UVNS-a i nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa postupilo sukladno odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Slijedom navedenog, budući da se činjenično stanje nije promijenilo u odnosu na prethodni postupak, Povjerenica za informiranje je kao i u rješenju, KLASA: UP/II-008-07/17-01/855, URBROJ: 401-01/03-17-04 od 29. 12. 2017. godine, utvrdila kako nije došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Povjerenica za informiranje smatra kako se tijelo javne vlasti neosnovano poziva u obrazloženju osporenog rješenja na zlouporabu prava na pristup informacijama žalitelja s obzirom da podnosi sadržajno iste zahtjeve za pristup informacijama svim općinskim i županijskom državnim odvjetništvima u Republici Hrvatskoj, s obzirom da se ne radi o jedinstvenom tijelu javne vlasti, već da se državnoodvjetnička organizacija sastoji od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, 15 županijskih državnih odvjetništva, 22 općinska državna odvjetništva i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije.
Jednako je tako nesporno u ovoj upravnoj stvari da je žalitelj prema tijelu javne vlasti podnio ukupno osam kratkih, jasnih i određenih zahtjeva za pristup informacijama, kojima se nije tražio velik broj informacija, kako količinski, tako i njihovim opsegom te njihovom dostupnošću, što nikako nije moglo dovesti do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tužitelja.
Prilikom ponovnog rješavanja zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo je dužno riješiti zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona, a u slučaju ako se radi o informaciji klasificiranoj stupnjem tajnosti dužno je zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2. 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu tražene informacije u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.