KLASA: UP/II-008-07/17-01/766
URBROJ: 401-01/05-18-4
Zagreb, 11. 6. 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici, broj: PPI-DO-2/17-13 od 21. 8. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici, broj: PPI-DO-2/17-13 od 21. 8. 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici (u daljnjem tekstu: ODO Koprivnica) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 24. 7. 2017. godine, kojim je zatražena preslika ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje 2, ali ne više od 3 zamjenika ODO-a Koprivnica po nasumičnom izboru službenika za informiranje. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka, budući da tijelo javne vlasti nije upoznalo stranku s činjenicama nakon provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj, osim toga smatra kako je pogrešno primijenjena odredba članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama te predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 24. 7. 2017. godine zatražio presliku ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje 2, ali ne više od 3 zamjenika ODO-a Koprivnica po nasumičnom izboru službenika za informiranje.
Uvidom o obrazloženje pobijanog rješenja je nadalje utvrđeno kako tijelo javne vlasti navodi da s obzirom da žalitelj podnesenim zahtjevom traži podatke iz evidencije državnog odvjetništva, a Zakonom o državnom odvjetništvu i Poslovnikom državnog odvjetništva propisano je da su podaci iz evidencija tajni, pristup informacijama se ograničava temeljem članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da se pristup informaciji može ograničiti u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom. Tijelo javne vlasti potom provodi test razmjernosti i javnog interesa te zaključuje kako je utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa traženim informacijama u odnosu na javni interes.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti kao razlog uskrate informacije temeljem ostalih slučajeva utvrđenih zakonom ukazalo kako je člankom 36. stavkom 3. točkom 7. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15) propisano da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnim podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
U tom je smislu potrebno navesti i odredbu članka 36. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu, kojom je navedeno kako su klasificirani podaci oni koje je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
Člankom 36. stavkom 4. Zakona o državnom odvjetništvu je propisano kako se poslovnikom državnog odvjetništva utvrđuju stupnjevi tajnosti podataka koji su stavkom 3. ovoga članka označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima, njihova zaštita i nadzor.
Slijedom navedenih odredbi, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti kao razlog uskrate informacija navelo da su predmetne informacije tajne sukladno odredbama Zakonu o državnom odvjetništvu, što bi u ovom slučaju predstavljalo „ostale slučajeve utvrđene zakonom“, kako je propisano odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Međutim, iz navedenih odredbi je razvidno kako tajnost podataka znači da su zatražene informacije klasificirane stupnjem tajnosti, drugim riječima, u slučaju ograničavanja prava na pristup informacijama bi se trebala primjenjivati odredba članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Budući da je situacija kada su informacije klasificirane stupnjem tajnosti konzumirana odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je pogrešno primijenilo odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. navedenog Zakona, jer „ostali slučajevi utvrđeni zakonom“ predstavljaju situacije ograničavanja prava na pristup informacijama koje zakonodavac nije predvidio odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na to da je Zakon o pravu na pristup informacijama predvidio poseban postupak u slučaju da se zahtjevom traži klasificirana informacija, naglašava se kako je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa klasificiranim informacijama bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.
Iako je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, nije ga provelo u kontekstu odredbe članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno nakon pribavljenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, budući da izostanak pribavljanja mišljenja navedenog tijela u ovom slučaju predstavlja bitnu povredu postupka.
Osim toga, u slučaju kada se ograničava pristup informacijama jer su iste klasificirane stupnjem tajnosti, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju navesti kojim su stupnjem tajnosti označeni klasificirani podaci (VRLO TAJNO, TAJNO, POVJERLJIVO ili OGRANIČENO), kao što je predviđeno člankom 4. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12).
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Prilikom ponovnog rješavanja zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo javne vlasti je dužno riješiti zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno u slučaju da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno članku 15. stavku 2. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je dužno prije donošenja odluke pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.