KLASA: UP/II-008-07/17-01/1102

URBROJ: 401-01/05-18-2

Zagreb, 7. 6. 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, broj: PPI-DO-9/2017 od 22. 11. 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, broj: PPI-DO-9/2017 od 22. 11. 2017. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru (u daljnjem tekstu: ODO Zlatar) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  9. 8. 2017. godine, kojim je zatražena  preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. i lipanj 2017. godine, koje je tijelo javne vlasti, ODO Zlatar, dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka budući da ga  tijelo javne vlasti nije upoznalo sa sadržajem mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: UVNS) te sa provedbom testa razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi zatražene informacije sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo razmotriti potrebu zadržavanja stupnja tajnosti. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. 8. 2017. godine zatražio presliku ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2016. i lipanj 2017.  godine, koje je tijelo javne vlasti, ODO Zlatar, dostavilo višem državnom odvjetništvu. Budući da je ODO Zlatar rješenjem, broj: PPI-DO-9/2017 od 10. 8. 2017. godine, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, žalitelj je uložio žalbu Povjerenici za informiranje, koja je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/17-01/609, URBROJ: 401-01/05-17-4 od 13. 9. 2017. godine, poništila predmetno rješenje tijela javne vlasti, te je predmet vratila na ponovno postupanje prvostupanjskom tijelu. Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku donijelo rješenje, broj: PPI-DO-9/2017 od 22. 11. 2017. godine, kojim je, postupajući po uputi Povjerenice za informiranje i prethodnim traženjem mišljenja UVNS-a i provedbom testa razmjernosti i javnog interesa, odbilo žaliteljev zahtjev.

ODO Zlatar u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno odredbama članka 25. stavka 4., članka 26. stavka 3., članka 36. stavka 3. točki 7. i 8. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15), te sukladno odredbi članka 209. stavka 3. Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14 i 123/15). Ujedno se navodi da je Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske donio Opću uputu o mjesečnom praćenju rada i izvješćivanja u predmetima broj O-6/10, kojom je propisano kako se sva mjesečna izvješća upisuju u OGR upisnik, čime su mjesečna izvješća klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“ Zaključno, u obrazloženju se navodi kako  je sukladno zakonskim odredbama zatraženo mišljenje UVNS-a, te je nakon dobivenog mišljenja proveden test razmjernosti i javnog interesa, prilikom čega je zaključeno da u konkretnom slučaju nema nikakvih elemenata koji bi ukazivali na moguće prevladavanje javnog interesa ispred vrijednosti zaštićenih klasifikacijom. Slijedom navedenog, valjalo je zahtjev korisnika odbiti pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U okviru žalbenog postupka izvršen je uvid u mišljenje UVNS-a, KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-17-128 od 24. 10. 2017. godine, koje je dano sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, po prethodno pribavljenom mišljenju UVNS-a, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

UVNS u navedenom mišljenju u bitnom utvrđuje kako je dokumentacija koja je predmet postupka klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, stoga UVNS napominje ODO-u Zlatar da kod donošenja konačne odluke preispita da li podaci koji se štite navedenim stupnjem tajnosti odgovaraju vrijednostima koje se njima štite, odnosno da li bi njihovo neovlašteno otkrivanje moglo naštetiti vrijednostima iz članka 5. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12).

Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je temeljem citiranih odredbi Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva te mišljenja UVNS-a, zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“

Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka propisano je kako se  stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona.

Člankom 5. Zakona o trajnosti podataka propisano je da s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu se klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje UVNS-a, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. ODO Zlatar  je nakon dobivenog mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti javnog interesa odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržalo stupanj tajnosti „OGRANIČENO“, jer su prevladali razlozi za ograničenjem.

Povjerenica za informiranje smatra da je pritom odlučan razlog zaštita učinkovitosti i integriteta rada državnog odvjetništva koja u konkretnom slučaju preteže nad mogućnošću  kontrole nad radom tijela javne vlasti od strane javnosti, koja je inače u javnom interesu. U ovom slučaju, predmetna informacija ne daje potpunu sliku i informaciju o radu pojedinog državnog odvjetništva, dok bi se istovremeno omogućavanjem pristupa informaciji stvorila mogućnost da ista bude korištena u nedozvoljene svrhe (npr. pritisak na državno odvjetništvo, izračun vjerojatnosti dodjele predmeta i sl.)

Što se tiče javnog interesa za informacijom koja je predmet postupka, drugostupanjsko tijelo analizom sadržaja u medijima, osim žaliteljevog interesa, nije utvrdilo postojanje javnog interesa za zatraženom informacijom, a osim toga predmetna informacije se ne odnosi na pitanja koja su u društvu smatrana pitanjima od javnog interesa, poput zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije itsl.

Osim toga, žalitelj u žalbi prilikom osporavanja navoda iz pobijanog rješenja, nije naveo razloge zbog kojih smatra da bi se zatražena informacija trebala deklasificirati jer prevladava interes za omogućavanjem pristupa informaciji.

Odgovornost za rad državnog odvjetništva leži na čelniku i kontrola se ostvaruje u zakonom propisanim postupcima, a k tome je glava IV. Zakona o državnom odvjetništvu posvećena izvješćima koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te ostala državna odvjetništva upućuju Saboru RH, višim državnim odvjetništvima, ministru pravosuđa te Vladi RH.

Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. 4. 2014. godine. Predmetnim rješenjem Povjerenika za informiranje poništeno je rješenje Vlade Republike Hrvatske KLASA: 008-01/13-08/05, URBROJ: 50302/28-13-1 od 29. kolovoza 2013. godine, te je podnositelju zahtjeva za pristup informacijama, udruzi GONG, omogućen pristup preslici zatražene informacije koja je klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ na način da  prije dostave klasificirane informacije postupi sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka o deklasifikaciji podataka.

Nastavno na navedenu presudu, ukazuje se kako je u njezinom obrazloženju Sud ocijenio da samo vlasnik podatka koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.

Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. 11. 2017. godine odbio ustavnu tužbu udruge GONG, zaključivši kako spomenutom presudom Suda poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine udruzi GONG nisu povrijeđena ustavna prava.

Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“,  tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Neovisno ovom rješenju, prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti i da se radi o mjesečnim izvješćima državnih odvjetništava.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.