KLASA: UP/II-008-07/18-01/436

URBROJ: 401-01/04-18-2

Zagreb, 5. lipnja 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Sisku Broj: PPI-DO-3/18 od 26. travnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Sisku Broj: PPI-DO-3/18od 26. travnja 2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Sisku(u daljnjem tekstu: ŽDO Sisak) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od 26. ožujka 2018. godine, a u kojem zahtjevu se navodi kako mjesečna izvješća koja županijska državna odvjetništva i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dostavljaju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske imaju tri dijela: prvi dio se odnosi na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu, drugi dio sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima, treći dio izvješća sastoji se od statističkih tabela o radu kaznenih i građanskoupravnih odjela uz koje se daju samo najnužniji komentari ako je to potrebno zbog velikih zaostataka ili velikog broja negativnih odluka. Sukladno navedenom, žalitelj moli da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama  omogući  preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Sisak dostavilo višem državnom odvjetništvu. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako suprotno  navodima obrazloženja pobijanog rješenja niti jednom odredbom Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.) i/ili Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14. i 123/15.) nije određeno da bi izvješće o cjelokupnom radu državnog odvjetništva za svaki mjesec iz članka 200. Poslovnika državnog odvjetništva, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim predmetima naznačena kao podatak zaštićen Zakonom o tajnosti podataka niti takva informacija sadrži podatke državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izviđa i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske (članak 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka). Nadalje navodi kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka te članaka 30., te 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) jer tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem mišljenja Ured vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-417 od 20. travnja 2018. godine, da je provodilo test razmjernosti i javnog interesa te o odlučnim činjenicama koje je utvrdilo obavijestilo žalitelja jer isti ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njegovim navodima, a službena osoba dužna mu je omogućiti izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u  ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenjem dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima. Također navodi kako prihvaća okolnost da je moguće da pojedini dijelovi mjesečnog izvješća iz članka 200.Poslovnika državnog odvjetništva u trenutku sastavljanja sadrže podatke čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova javne sigurnosti ili kaznenog postupka, međutim, u tom bi slučaju u propisanom postupku tijelo trebalo najprije odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promijeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka te pri tome utvrditi da li je donesena periodična procjena u pisanom obliku, potom zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, pa ukoliko klasificirani podatak sadrži određene dijelove ili priloge čije neovlašteno otkrivanje ne ugrožava rad državnih odvjetništava, koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage, ili drugog rada državnog odvjetništva, a osobito čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, takve dijelove podatka izostaviti od oznake stupnja tajnosti, pa tek nakon toga provesti test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na preostale dijelove koji su i dalje klasificirani određenim stupnjem tajnosti. Žalitelj navodi kako je radi pogrešne primjene materijalnog prava, osobito članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u postupku nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer mjesečno izvješće koje sadrži podatke i o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku te državnoodvjetničkim radnjama koje su poduzete, kao i podatke o neriješenim  predmetima, koji su glavnom brojčani podaci, bi naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća tijela javne vlasti, niti o tim odlučnim činjenicama postoje navodi u obrazloženju pobijanog rješenja radi čega je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. ožujka 2018. godine, koji je ŽDO Sisak urudžbiralo dana 26. ožujka 2018. godine, zatražio da mu se na temelju Zakona o pravu na pristup informacija omogući preslika ili skenirano mjesečno izvješće za prosinac 2017. godine, te siječanj 2018. godine, koje je tijelo javne vlasti ŽDO Sisak dostavilo višem državnom odvjetništvu.

Nadalje je utvrđeno da je ŽDO Sisak rješenjem Broj: PPI-DO-3/18 od 26. travnja 2018. godine, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je ŽDO Sisak prije donošenja odluke o žaliteljevom zahtjevu zatražilo mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provelo test razmjernosti i javnog interesa.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost u svom mišljenju KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-417 od 20. travnja 2018. godine u bitnome naveo kako ocjenjuje da je nesporno pravo svakog pojedinog županijskog odnosno općinskog državnog odvjetništva da podatke koji su određeni člankom 66. Poslovnika klasificira stupnjem tajnosti "OGR", kao i da je s obzirom na vrstu i specifičnost poslova koje provodi pojedino državno odvjetništvo te osjetljivost istih podataka, mišljenja da je takvoj vrsti odnosno skupu podataka sadržanih u mjesečnom izvješću pojedinog državnog odvjetništva, potrebno utvrditi i zadržati utvrđeni stupanj tajnosti, s obzirom da bi njihovo otkrivanje moglo naštetiti djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. Zakona o tajnosti podataka, osobito ukoliko se radi o podacima o predmetima u kojim državno odvjetništvo provodi prethodni ili kazneni postupak.

Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja, ŽDO Sisak navodi kako je odredbom članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka. Također navodi da su podaci koje žalitelj traži proglašeni tajnima Zakonom o državnom odvjetništvu i Poslovnikom državnog odvjetništva pa da je tako odredbom članka 62. Poslovnika državnog odvjetništva u bitnome propisano daje klasificirani podatak onaj podatak koji je nadležno tijelo, na temelju zakona, u propisanom postupku takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, dok je odredbom članka 36. Zakona o državnom odvjetništvu u bitnome utvrđeno da se podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika smatraju tajnima, a da su Poslovnikom utvrđeni stupnjevi tajnosti podataka koji su označeni kao tajni, postupak klasifikacije i deklasifikacije, pristup podacima, njihova zaštita i nadzor.

ŽDO Sisak navodi i kako je odredbom članka 209. stavka 3. Poslovnika državnog odvjetništva propisano da su podaci iz evidencije o radu državnih odvjetništava i zamjenika tajni u skladu s posebnim zakonima, te kako sastavni dio evidencije sačinjavaju mjesečni popisni listovi za državne odvjetnike, zamjenike ili savjetnike, na osnovu kojih se popunjavaju statističke tabele o radu za protekli mjesec i da jasno proizlazi kako su podaci sadržani u mjesečnim izvješćima tajni. Nadalje, navodi kako se u članku 13. stavku 4. Zakona o državnom odvjetništvu navodi da Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, između ostalog, utvrđuje opće upute državnim odvjetništvima pa je sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske utvrdio Opću uputu o mjesečnom praćenju rada i izvješćivanju u predmetima broj O-6-/10 od 15. prosinca 2010., a kojom je određeno da se sva mjesečna izvješća tijekom jedne godine upisuju u "OGR" upisnik, odnosno, svi podaci koje izvješća sadrže kvalificirani su stupnjem tajnosti "ograničeno". Također navodi kako mjesečna izvješća koja državna odvjetništva podnose višim državnim odvjetništvima sadrže podatke o završenim postupcima, o postupcima koji su u tijeku te radnjama koje su poduzete ili će ih državno odvjetništvo poduzeti, kako svako mjesečno izvješće ima tri dijela: prvi dio odnosi se na izvješćivanje o pravnoj i drugoj problematici, sastancima i općenito izvanpostupovnom radu; drugi dio izvješća sadrži izvješća o radu i odlukama u značajnim predmetima; a treći dio izvješća sadrži pokazatelje o radu, te da u mjesečnim izvješćima, osim statističkih pokazatelja rada pojedinog državnog odvjetništva, iznose se i podaci i detalji o pojedinačnim, konkretnim kaznenim predmetima u različitim fazama kaznenog postupka.

U obrazloženju pobijanog rješenja, ŽDO Sisak ističe da je Zakonom o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano u članku 9. da se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO" klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz čl. 5 istog Zakona, u kojem je, između ostalog navedeno, da se, s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti određenim stupnjevima tajnosti mogu klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području kaznenog postupka, te da posljedično, upravo zbog zaštite interesa nepristranog, stručnog i neometanog sudjelovanja u postupcima Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje u članku 15. stavku 1. apsolutno ograničenje na pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka, dakle, u odnosu na navedene podatke presumira se postojanje potrebe zaštite prava na ograničenje pristupu informacijama.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/14, URBROJ: 50439-05/22-18-417 od 20. travnja 2018. godine, kao i u Službenu bilješku ŽDO-a Sisak o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa Broj: PPI-DO-3/18 od 26. travnja 2018. godine u kojoj se u bitnom navodi da se mjesečnim izvješćima, osim statističkih pokazatelja rada pojedinog državnog odvjetništva, iznose podaci i detalji o pojedinačnim, konkretnim kaznenim predmetima u različitim fazama kaznenog postupka; da ne postoji interes šire javnosti da se dođe do predmetne informacije, već se informacije koje su predmet zahtjeva odnose na pitanje pojedinačnog privatnog interesa;  da se podaci o radu državnih odvjetništava javno objavljuju na internetskoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a osim podataka o poduzetim radnjama u pojedinim aktualnim predmetima, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavljuje izvješća za svaku kalendarsku godinu, u koja izvješća su uvršteni opsežni statistički podaci o radu svih državnih odvjetništava na području Republike Hrvatske, uključujući i one koji se evidentiraju u zbirnim popisnim listovima; da statistički i drugi podaci iz godišnjih izvješća daju uvid u ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, vrstu i broj poduzetih radnji, odluke sudova i upravnih tijela povodom tih radnji, broj podnesenih pravnih lijekova i odluke povodom uloženih pravnih lijekova, kao i u niz drugih podataka o radu državnog odvjetništva; da uvidom u izvješća i druge javno dostupne podatke na internetskim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske svaka osoba, na temelju konkretnih brojčanih i drugih pokazatelja, može se informirati o radu, kako pojedinačnih odvjetništava, tako i o radu državnog odvjetništva u cjelini; da su sukladno Uputi Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj O-4/06 od 3. veljače 2006. godine, sva državna odvjetništva, u cilju promptnog i objektivnog izvještavanja javnosti o radu državnog odvjetništva, dužna redovito poduzimati potrebne radnje, u vidu davanja priopćenja za javnost putem sredstava javnog informiranja, posebice o predmetima za koje postoji veliki interes javnosti; da je generalno, interes javnosti, kada se isti promatra kroz rad državnog odvjetništva u cjelini, usmjeren na značajnije i medijski eksponiranije predmete, predmete koji reflektiraju političku i društvenu scenu, predmete koji se tiču najtežih oblika počinjenja pojedinih kaznenih djela i slično, a u odnosu na iste, javnost je pravodobno izviještena kroz priopćenja za javnost, dok u odnosu na informacije tražene predmetnim zahtjevom tijelo javne vlasti zaključuje kako interes javnosti ne postoji (npr. vezano za traženu informaciju nisu vođene rasprave u medijima niti je širi krug ljudi zainteresiran za traženu informaciju, ista nije vezana za pitanja državne sigurnosti, zdravlja ljudi, pitanja okoliša itd.), već se radi o posebnom interesu pojedinca. Temeljem iznesenih činjenica, pribavljenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, te provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u odnosu na informacije koje korisnik traži zahtjevom, ŽDO Sisak je utvrdilo kako prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa traženim podacima u odnosu na javni interes.

Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je temeljem citiranih odredbi Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva i mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO.“

Odredbom članka 9. Zakona o tajnosti podataka propisano je da se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. ovoga Zakona, dok je člankom 5 navedenog Zakona propisano kako se s obzirom na stupanj ugroze zaštićenih vrijednosti stupnjevima tajnosti iz članka 4. ovoga Zakona mogu klasificirati podaci iz djelokruga državnih tijela u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odredbom članka 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je da je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dok je stavkom 3. propisano da je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, što je i ŽDO Sisak učinilo, te je temeljem dobivenog mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost  i provedenog testa razmjernosti javnog interesa, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržao stupanj tajnosti „OGRANIČENO.“

Povjerenica za informiranje smatra da je pritom odlučan razlog zaštita učinkovitosti i integriteta rada državnog odvjetništva koja u konkretnom slučaju preteže nad mogućnošću  kontrole nad radom tijela javne vlasti od strane javnosti, koja je inače u javnom interesu. U ovom slučaju, predmetne informacije ne daju potpunu sliku i informaciju o radu pojedinog državnog odvjetništva, dok bi se istovremeno omogućavanjem pristupa informaciji stvorila mogućnost da ista bude korištena u nedozvoljene svrhe (npr. pritisak na državno odvjetništvo, izračun vjerojatnosti dodjele predmeta i sl.)

Što se tiče javnog interesa za informacijom koja je predmet postupka, drugostupanjsko tijelo analizom sadržaja u medijima, osim žaliteljevog interesa, nije utvrdilo postojanje javnog interesa za  predmetnim informacijama, a osim toga predmetne informacije se ne odnose na pitanja koja su u društvu smatrana pitanjima od javnog interesa, poput zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije i sl.

Odgovornost za rad državnog odvjetništva leži na čelniku i kontrola se ostvaruje u zakonom propisanim postupcima, a k tome je glava IV. Zakona o državnom odvjetništvu posvećena izvješćima koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te ostala državna odvjetništva upućuju Saboru RH, višim državnim odvjetništvima, ministru pravosuđa te Vladi RH.

Osim toga, žalitelj u žalbi prilikom osporavanja navoda iz pobijanog rješenja, nije naveo razloge zbog kojih smatra da bi se zatražena informacija trebala deklasificirati jer prevladava interes za omogućavanjem pristupa informaciji.

Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenoga 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. travnja 2014. godine. Predmetnim rješenjem Povjerenika za informiranje poništeno je rješenje Vlade Republike Hrvatske KLASA: 008-01/13-08/05, URBROJ: 50302/28-13-1 od 29. kolovoza 2013. godine, te je podnositelju zahtjeva za pristup informacijama, udruzi GONG, omogućen pristup preslici zatražene informacije koja je klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ na način da  prije dostave klasificirane informacije postupi sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka o deklasifikaciji podataka.

Nastavno na navedenu presudu, ukazuje se kako je u njezinom obrazloženju Sud ocijenio da samo vlasnik podatka koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.

Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. studenoga 2017. godine odbio ustavnu tužbu udruge GONG, zaključivši kako spomenutom presudom Suda poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenoga 2014. godine udruzi GONG nisu povrijeđena ustavna prava.

Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije temeljem dobivenog mišljena Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Neovisno o ovom rješenju, prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti i da se radi o vođenju evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.