KLASA: UP/II-008-07/18-01/450
URBROJ: 401-01/05-18-2
Zagreb, 28. 5. 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv dopisa Hrvatskog nogometnog saveza, broj: 6916/17 od 12. 1. 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se dopis Hrvatskog nogometnog saveza, broj: 6916/17 od 12. 1. 2018. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim dopisom Hrvatskog nogometnog saveza (u daljnjem tekstu: HNS), koji ima značenje rješenja, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. 4. 2017. godine, kojim su u 15. točaka zatražene informacije o izvorima financiranja HNS-a, financijskim izvještajima, planu javne nabave i ugovor vezan uz gradnju nogometno-atletskog centra na Sveticama, zapisnike Izvršnog odbora, odluke o imenovanju i ugovore dva izbornika. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu i zakonom zaštićene osobne podatke.
Žalitelj je na pobijani dopis, koji ima značenje rješenja, izjavio žalbu Povjerenici za informiranje, u kojoj u bitnom navodi kako je dana 17. 1. 2018. godine primio od HNS-a dopis broj: 6916/17 od 12. 1. 2018. godine, u kojem ga HNS obavještava kako ostaje pri tezi da nije tijelo javne vlasti. Žalitelj potom navodi kako ostaje pri svojim zahtjevima za pristup informacijama koje je uputio HNS-u dana 25. 4. 2017. godine te moli Povjerenicu za informiranje da joj omogući pristup istima te ujedno obavještava drugostupanjsko tijelo da odustaje od zahtjeva pod brojem 13. i 14. koji se odnose na podatke o javnoj nabavi, budući da HNS nije obveznik javne nabave.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. 4. 2017. godine zatražio sljedeće informacije: 1. Iz kojih je sve izvora – tijela javne vlasti RH, tijela s javnim ovlastima itsl. HNS u 2014., 2015. i 2016. godini ostvario prihode (donacije, bespovratne potpore, sponzorstva, ustupanje prava…) javnih sredstava (proračunskih, sredstava od prihoda igara na sreću, HRT pristojbe itd.), i u kojim iznosima? 2. Sponzorski ugovor između HNS-a i tvrtke Agrokor, potpisanog od strane predsjednika HNS-a Davora Šukera i predsjednika Agrokora Ivice Todorića dana 23. 12. 2013. godine u Zagrebu – fotokopija ugovora. 3. Zapisnici sa svih sastanaka izvršnog odbora HNS-a u 2015., 2016. i 2017. godini - fotokopija ili digitalni zapis; 4. Godišnji financijski izvještaj za 2015. i 2016. godinu - fotokopija ili digitalni zapis; 5. Odluku izvršnog odbora o imenovanju Nike Kovača za izbornika A reprezentacije (temeljem čl. 42. tč. 21. Statuta HNS-a) - fotokopija ili digitalni zapis; 6. Odluka izvršnog odbora o imenovanju Ante Čačića za izbornika A reprezentacije (temeljem čl. 42. tč. 21. Statuta HNS-a) - fotokopija ili digitalni zapis; 7. Ugovor o radu s izbornikom A reprezentacije Nikom Kovačem - fotokopija ili digitalni zapis; 8. Ugovor o radu s izbornikom A reprezentacije Antom Čačićem - fotokopija ili digitalni zapis; 9. Objavljuje li HNS na službenom web-u termine sjednica izvršnog odbora HNS-a, na kojoj poveznici (linku), te kolikom broju osoba osiguravate neposredan uvid u rad tih sjednica; 10. Odluku o imenovanju službenika za informiranje i obavijest o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama - fotokopija ili digitalni zapis; 11. Obavještavate li redovito javnost u skladu s obvezama koje proizlaze iz čl. 10. st. 1. ZPPI-ja? Molim vas pošaljite mi poveznicu (link) gdje se nalaze te informacije; 12. Sponzorski ugovor s „Nikeom“, „Zagrebačkom pivovarom“, Gradom Zagrebom, „Generali osiguranje“, „Anić holdingom“ i „T-Comom“ - fotokopija ili digitalni zapis; 13. Pregled sklopljenih ugovora HNS-a o javnoj nabaviu 2015. i 2016. godini - fotokopija ili digitalni zapis; 14. Plan javne nabave HNS-a za 2017. godinu - fotokopija ili digitalni zapis. 15. Ugovor (ili sličan dokument) između Grada Zagreba i HNS-a koji se odnosi na utvrđivanje prava i obaveza dviju strana oko izgradnje „nogometno-atletskog centra“ na Sveticama u Zagrebu - fotokopija ili digitalni zapis.“
Povodom predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, HNS je dopisom od 12. 5. 2017. godine obavijestio žalitelja kako nije obveznik davanja prava na pristup informacijama, međutim neke informacije (o izvoru financiranja, financijskim izvješćima te planu javne nabave) mu mogu dostaviti. Žalitelj je na navedenu obavijest podnio žalbu Povjerenici za informiranje, koja je zaključkom, KLASA: UP/II-008-07/17-01/446, URBROJ: 401-01/05-17-01 od 13. 6. 2017. godine, naložila HNS-u da riješi žaliteljev zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, nakon čega je HNS, postupajući po zaključku Povjerenice za informiranje, donio obavijest, broj: 6916/17 od 27. 6. 2017. godine, na koju je žalitelj ponovno uložio žalbu. Povjerenica za informiranje je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/17-01/977, URBROJ: 401-01/05-17-01 od 6. 11. 2017. godine, poništila dopis HNS-a, broj: 6916/17 od 27. 6. 2017. godine i predmet vratila na prvostupanjski postupak.
HNS je u ponovnom postupku donio obavijest, broj: 6916/17 od 12. 1. 2018. godine, koja, iako nije u formi rješenja, ima značenje odbijajućeg rješenja, s obzirom da je žalitelju faktički uskraćen pristup traženim informacijama. U obavijesti od 12. 1. 2018. godine HNS ponovno inzistira na činjenici da nije tijelo javne vlasti, međutim ipak upućuje žalitelja na svoje službene internetske stranice gdje su objavljena financijska izvješća, ali i navodi kako temeljem provedenog testa razmjernosti i javnog interesa ne može žalitelju dostaviti ostale zatražene informacije jer predstavljaju poslovnu tajnu i zaštićene osobne podatke. Navodi se kako se ne mogu dostaviti detaljni podaci iz financijskog izvješća, sponzorskih ugovora i zapisnika Izvršnog odbora HNS-a, budući da predstavljaju poslovnu tajnu. HNS navodi kako ujedno ne može dati podatke o osobama (izbornici Niko Kovač i Ante Čačić), jer predstavljaju zaštićene osobne podatke.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je HNS, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, nepotpuno utvrdio činjenično stanje te je neodgovarajuće primijenio zakonske odredbe.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, HNS treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti koje rješava zahtjev obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
HNS, međutim, u ovom slučaju nije proveo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je maloprije navedeno - stavljajući u razmjer interes da se zaštiti tražena informacija i interes javnosti da joj se omogući pristup predmetnoj informaciji - već je samo u dopisu napisao da je proveo predmetni test, naglasivši kako bi „otkrivanje traženih informacija prouzročilo više štete za zaštićene interese nego koristi od omogućavanja javnosti uvida u iste“, odnosno kako bi „omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji moglo dovesti prozivanja tih osoba u javnosti, a moglo bi se i manipulirati takvom informacijom jer postoji mogućnost da se ista koristi selektivno i s određenom namjerom koja ne mora biti u skladu s javnim interesom“, te kako su „sredstva HNS-a vlastita sredstva koje je savez stekao vlastitom djelatnošću, odnosno koja sredstva nisu javna, pa samim time ne može postojati niti javni interes za takve informacije.“ Povjerenica smatra kako je HNS time nepravilno proveo test razmjernosti i javnog interesa, budući da su navedene štetne posljedice preopćenito razmatrane, a HNS pritom uopće nije uzeo u obzir kolika je medijska pozornost i javni interes za njegovim radom. U tom smislu nije presudna činjenica da se HNS uglavnom ne financira javnim sredstvima, već je važno istaknuti da HNS jedini nacionalni sportski savez koji potiče, promiče i skrbi o hrvatskom nogometnom sportu, skrbi se o nacionalnim nogometnim ekipama te ga predstavlja u međunarodnim odnosima.
Također je potrebno razmotriti kriterije temeljem kojih je HNS, koji predstavlja pravnu osobu s javim ovlastima, utvrdio da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu i zaštićene osobne podatke.
Naime, poslovnu tajnu prema članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka je između ostalog propisano da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom.
Osim što HNS nije dostavio dokaz da je dio zatraženih informacija označen kao poslovna tajna, već je samo u dopisu spomenuto da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, HNS nije pružio jasne i nedvosmislene razloge zbog kojih bi davanje predmetnih informacija dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese HNS-a, što predstavlja ratio legis instituta poslovne tajne.
U odnosu na razlog ograničenja propisan odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji se odnosi na uskratu zakonom zaštićenih osobnih podataka fizičkih osoba, HNS nije uzeo u obzir odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, ali ujedno nije uzeo u obzir niti činjenicu da HNS predstavlja tijelo javne vlasti čiji je rad podložan pojačanom nadzoru javnosti, te da građani imaju ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama koje se nalaze u posjedu tijela javne vlasti, a koje pravo može biti ograničeno samo u određenim zakonom propisanim slučajevima.
S obzirom da HNS ponovno ističe da ne predstavlja tijelo javne vlasti, Povjerenica naglašava kako je u više navrata, pa tako i u zaključku, KLASA: UP/II-008-07/17-01/446, URBROJ: 401-01/05-17-01 od 13. 6. 2017. godine, koji je vezan za ovu upravnu stvar, obrazloženo kako HNS predstavlja pravnu osobu s javnim ovlastima, dakle tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također je potrebno ukazati kako sukladno članku 98. Zakona o općem upravnom postupku rješenje mora imati propisani sadržaj, međutim, HNS ponovno nije postupio sukladno zakonskoj odredbi te je pristup informacijama ograničio u formi obavijesti.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari te zbog činjenice da HNS nije Povjerenici za informiranje dostavio informacije koje su predmet postupka, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
HNS je u ponovnom postupku dužan razmotriti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i upute iz ovog rješenja riješiti ovu upravnu stvar. Prvostupanjsko tijelo također treba imati na umu odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, te u određenim, zakonom propisanim slučajevima ograničavanja pristupa informaciji, prije donošenja odluke pravilno provesti test razmjernosti i javnog interesa. Ako informacije iz zahtjeva sadrže neki razlog za ograničenje od pristupa, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. HNS u ponovnom postupku treba imati na umu i odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.