KLASA: UP/II-008-07/17-01/649

URBROJ: 401-01/05-18-2

Zagreb, 23. 5. 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, broj: PPI-DO-6/2017-12 od 21. 8.  2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, broj: PPI-DO-6/2017-12 od 21. 8.  2017. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici (u daljnjem tekstu: ŽDO Velika Gorica) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  24. 7. 2017. godine, kojim je zatražena preslika ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje 2, ali ne više od 3 zamjenika ŽDO-a Velika Gorica po nasumičnom izboru službenika za informiranje. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj navodi kako je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), budući da tijelo javne vlasti nije upoznalo žalitelja sa sadržajem obveznog naputka broj: O-5/2011, koji je donio Glavni državni odvjetnik RH. Žalitelj također smatra kako je počinjena bitna povreda načela upravnog postupka jer ga tijelo javne vlasti nije obavijestilo o imenovanju radne skupina za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa, te da je isti proveden, te da ga nije obavijestilo o traženju i pribavljanju mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: UVNS).

Žalitelj smatra kako  Glavni državni odvjetnik nema ovlast da proglašava stupanj tajnosti za predmetnu dokumentaciju, već ministar nadležan za poslove pravosuđa. Žalitelj ukazuje na zakonom propisanu obvezu periodične procjene stupnja tajnosti, te mogućnost deklasifikacije zatraženih podataka. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od  24. 7. 2017. godine zatražio presliku ili skenirani zbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje 2, ali ne više od 3 zamjenika ŽDO-a Velika Gorica po nasumičnom izboru službenika za informiranje.

ŽDO-a Velika Gorica u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je člankom 25. stavkom 4., člankom 26. stavkom 3., člankom 36. stavkom 3. točkama 7. i 8. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15), te člankom 209. stavkom 3. Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, broj 5/14) propisano da se podaci koje traži žalitelj smatraju tajnim. U obrazloženju se navodi kako je u odredbi članka 25. stavka 4. navedenog Zakona izričito propisano da su podaci upisani u evidenciju tajni i mogu se koristiti samo za potrebe provođenja tog zakona te kako je nastavno na navedenu odredbu Poslovnikom državnog odvjetništva određeno da podaci koji se traže zahtjevom predstavljaju podatke o radu zamjenika koji se prikupljaju radi praćenja rada i ocjenjivanja te se mogu koristiti samo  u tu svrhu. Tijelo javne vlasti potom navodi kako je člankom 36. stavkom 3. točkom 7. i 8. Zakona o državnom utvrđeno da se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnim podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika te ocjene obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, te da sukladno odredbi članka 26. Zakona o državnom odvjetništvu evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, između ostalog sadrži i ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti. Potom se navodi kako je odredbom članka 134. Zakona o državnom odvjetništvu propisano kako je ocjena tajna i dostavlja se zamjeniku državnog odvjetnika na kojeg se odnosi. Nadalje se navodi kako je temeljem odredbe članka 130. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu Glavni državni odvjetnik RH donio opću uputu broj O-5/2011 kojom je odredio da se vođenje evidencije o radu  državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika upisuje u „POV“ upisnik. Tijelo javne vlasti potom citira zakonske i podzakonske odredbe te navodi da prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, te kako je dana 31. 7. 2017. godine, sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama dopisom zatražilo mišljenje UVNS-a, te da je iz dostavljenog mišljenja utvrđeno kako je tražena dokumentacija klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO.“  Nadalje, u obrazloženju se navodi kako  je radi konačne odluke o žaliteljevom zahtjevu imenovana Radna grupa radi provođenja testa razmjernosti i javnog interesa te je dana 21. 8. 2017. godine proveden predmetni test, u kojem je utvrđeno da zatražene informacije nisu od javnog interesa, odnosno da u konkretnom slučaju postoji interes za ograničenjem pristupa podacima, stoga ne postoji razlog da se podnositelju zahtjeva omogući pristup zatraženim podacima. Slijedom navedenog, valjalo je zahtjev korisnika odbiti pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U okviru žalbenog postupka izvršen je uvid u mišljenje UVNS-a, KLASA: 008-01/17-01/05, URBROJ: 50439-05/7-17-04 od 18. 8. 2017. godine, koje je dano sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, po prethodno pribavljenom mišljenju UVNS-a, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

UVNS u navedenom mišljenju u bitnom utvrđuje kako je dokumentacija koja je predmet postupka klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“, stoga UVNS napominje ŽDO-u Velika Gorica da kod donošenja konačne odluke preispita da li podaci koji se štite navedenim stupnjem tajnosti odgovaraju vrijednostima koje se njima štite, odnosno da li bi njihovo neovlašteno otkrivanje moglo naštetiti vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12).

U žalbenom je postupku nadalje izvršen uvid u zapisnik radne skupine za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa, broj: PPI-DO-6/2017-11 od 21. 8. 2017. godine, u kojem je donesen zaključak kako prevladavaju razlozi da se žalitelju ograniči pristup zatraženoj informaciji.

Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je temeljem citiranih odredbi Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva te obveznog naputka Glavnog državnog odvjetnika broj O-5/2011 od 3. 6. 2011. godine i mišljenja UVNS-a, zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO.“

Odredbom članka 8. Zakona o tajnosti podataka propisano je kako se stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo vrijednostima iz članka 6. tog Zakona, dok je člankom 6. navedenog Zakona propisano kako se stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske, a osobito sljedećim vrijednostima: temelji Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodni odnosi Republike Hrvatske, obrambena sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, znanstvena otkrića, pronalasci i tehnologije od važnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.

Drugim riječima, iz izričaja članaka 6. i 8. Zakona o tajnosti podataka proizlazi kako suštinska razlika između klasificiranja podataka stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ i stupnja tajnosti „VRLO TAJNO“ leži u razmjeru štete koja bi bila nanesena vrijednostima pobrojanim u članku 6. Zakona o tajnosti podataka: u prvom slučaju bi neovlašteno otkrivanje podataka samo naštetilo pobrojanim vrijednostima, dok bi u potonjem nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o tajnosti podataka propisano je da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Iz navedene zakonske odredbe proizlazi kako isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. ŽDO Velika Gorica  je nakon dobivenog mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti javnog interesa odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama i zadržala stupanj tajnosti „POVJERLJIVO.“

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je ŽDO Velika Gorica ispravno provelo test razmjernosti i javnog interesa što je rezultiralo prevladavanjem razloga za ograničenjem.

Povjerenica za informiranje smatra da je pritom odlučan razlog zaštita učinkovitosti i integriteta rada državnog odvjetništva koja u konkretnom slučaju preteže nad mogućnošću  kontrole nad radom tijela javne vlasti od strane javnosti, koja je inače u javnom interesu. U ovom slučaju, predmetna informacija ne daje potpunu sliku i informaciju o radu pojedinog državnog odvjetništva, dok bi se istovremeno omogućavanjem pristupa informaciji stvorila mogućnost da ista bude korištena u nedozvoljene svrhe (npr. pritisak na državno odvjetništvo, izračun vjerojatnosti dodjele predmeta i sl.)

Što se tiče javnog interesa za informacijom koja je predmet postupka, drugostupanjsko tijelo analizom sadržaja u medijima, osim žaliteljevog interesa, nije utvrdilo postojanje javnog interesa za  predmetnim  godišnjim popisnim listovima, a osim toga predmetna informacije se ne odnosi na pitanja koja su u društvu smatrana pitanjima od javnog interesa, poput zaštite okoliša, ugrožavanja javnog zdravlja, prijetnji obrani i javnoj sigurnosti, potrošnje proračunskih sredstava, zakonitosti rada tijela javne vlasti, odgovornog donošenja političkih odluka i upravljanja javnom imovinom, kršenja ljudskih prava te mogućih slučajeva političke korupcije itsl.

Osim toga, žalitelj u žalbi prilikom osporavanja navoda iz pobijanog rješenja, nije naveo razloge zbog kojih smatra da bi se zatražena informacija trebala deklasificirati jer prevladava interes za omogućavanjem pristupa informaciji.

Odgovornost za rad državnog odvjetništva leži na čelniku i kontrola se ostvaruje u zakonom propisanim postupcima, a k tome je glava IV. Zakona o državnom odvjetništvu posvećena izvješćima koje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te ostala državna odvjetništva upućuju Saboru RH, višim državnim odvjetništvima, ministru pravosuđa te Vladi RH.

Drugostupanjsko tijelo ujedno ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. 4. 2014. godine. Predmetnim rješenjem Povjerenika za informiranje poništeno je rješenje Vlade Republike Hrvatske KLASA: 008-01/13-08/05, URBROJ: 50302/28-13-1 od 29. kolovoza 2013. godine, te je podnositelju zahtjeva za pristup informacijama, udruzi GONG, omogućen pristup preslici zatražene informacije koja je klasificirana stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“ na način da  prije dostave klasificirane informacije postupi sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka o deklasifikaciji podataka.

Nastavno na navedenu presudu, ukazuje se kako je u njezinom obrazloženju Sud ocijenio da samo vlasnik podatka koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.

Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. 11. 2017. godine odbio ustavnu tužbu udruge GONG, zaključivši kako spomenutom presudom Suda poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. 11. 2014. godine udruzi GONG nisu povrijeđena ustavna prava.

Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „POVJERLJIVO“,  tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Neovisno ovom rješenju, prvostupanjsko tijelo kao vlasnik informacije se upućuje da sukladno zakonskim odredbama provodi periodične procjene stupnja tajnosti na temelju koje može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikaciju podataka imajući u vidu vrijednosti koje se štite određenim stupnjem tajnosti i da se radi o vođenju evidencije o radu državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.