KLASA: UP/II-008-07/17-01/1092
URBROJ: 401-01/10-18-5
Zagreb, 25. svibnja 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe vijećnika Gradskog vijeća Grada Vukovara ......... iz Vukovara, ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva KOMUNALAC d.o.o., KLASA: UP/I-034-03/17-01/01, URBROJ: 2196-62-41-17-02 od 21. studenog 2017. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva KOMUNALAC d.o.o., KLASA: UP/I-034-03/17-01/01, URBROJ: 2196-62-41-17-02 od 21. studenog 2017. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:
- Ugovoru o vođenju poslova od 31. listopada 2012. godine na način da se na istom prekriju podaci o stručnoj spremi direktora, adresi, datumu rođenja, te podatak o osobnom identifikacijskom broju, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovoru o vođenju poslova od 08. listopada 2014. godine na način da se na istom prekriju podaci o stručnoj spremi, adresi i osobnom identifikacijskom broju direktora, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovoru o vođenju poslova od 30. srpnja 2012. godine i Aneksu ugovora o vođenju od 01. rujna 2012. godine na način da se na istim prekriju podaci o adresi, datumu rođenja, jedinstvenom matičnom broju i osobnom identifikacijskom broju direktora društva, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovoru o radu od 08. lipnja 1996. godine i Odluci o izmjeni Ugovora o radu od 03. studenog 2005. godine na način da se na Ugovoru o radu od 08. lipnja 1996. godine prekrije podatak o adresi i jedinstvenom matičnom broju direktora društva, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovoru o radu od 01. travnja 1998. godine na način da se na istom prekrije podatak o adresi i jedinstvenom matičnom broju direktora društva, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se trgovačkom društvu KOMUNALAC d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ........., vijećnika Gradskog vijeća Grada Vukovara od 08. studenog 2017. godine(u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio uvid u sve menadžerske ugovore sklopljene u trgovačkom društvu KOMUNALAC d.o.o. od 2004. godine do dana podnošenja zahtjeva, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. i točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, odnosno zaštićene osobne podatke.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da ulaže žalbu na prvostupanjsko rješenje. Ističe da je interes javnosti ispred osobnog interesa pojedinca. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od08. studenog 2017. godine tražio uvid u sve menadžerske ugovore sklopljene u KOMUNALAC d.o.o. od 2004. godine do dana podnošenja zahtjeva.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da ne preteže javni interes za traženim informacijama u odnosu na štetu koje bi mogla nastati za zaštićene podatke (povreda poslovne tajne i zaštite osobnih podataka).
Navedeno stajalište prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96)propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja nije razvidno u čemu bi se sastojala šteta i za čije interese ako bi se učinili dostupnim podaci o menadžerskim ugovorima prvostupanjskog tijela, iz kojeg razloga u konkretnom slučaju nije niti relevantno pozivanje prvostupanjskog tijela na Pravilnik o radu.
Osim toga, ne može se niti prihvatiti argumentacija prvostupanjskog tijela da se iz predmetnih ugovora ne može utvrditi raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je iz predmetnih ugovora posredno vidljivo koliki su troškovi koje tijelo javne vlasti plaća direktoru društva (kroz koeficijent za plaću te druge primitke, npr. korištenje službenog mobitela i stručno usavršavanje).
Također treba imati u vidu činjenicu da se traže podaci za odgovornu osobu u tijelu javne vlasti, odnosno direktora koji vodi poslove društva.
Uvidom u sudski registar za društvo KOMUNALAC d.o.o. za komunalne djelatnosti utvrđeno je da je osnivač navedenog trgovačkog društva Grad Vukovar, dakle radi se o tijelu javne vlasti čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.
Kako je osnivač navedenog društva jedinica lokalne samouprave za koje vrijedi načelo transparentnosti u djelovanju, tada se po logici stvari isto odnosi i na prvostupanjsko tijelo koje je osnovano od strane jedinice lokalne samouprave. Osim toga, Povjerenica za informiranje smatra da se u konkretnom slučaju o javnim sredstvima, posebno imajući u vidu činjenicu da je u temeljni kapital navedenog trgovačkog društva uplaćen iznos od 18.049.500,00 kn, a što je vidljivo iz izvatka iz sudskog registra za navedeno društvo.
Osim toga, treba uzeti u obzir činjenicu da prvostupanjsko tijelo obavlja djelatnost u općem interesu, u konkretnom slučaju održavanje javnih površina, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada i održavanje nerazvrstanih cesta.
Naime, riječ je o informacijama za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o tijelu javne vlasti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, pa bi informacije iz kojih je neizravno vidljivo trošenje javnih sredstava, radi transparentnog rada tijela javne vlasti, trebale biti dostupne javnosti u skladu s ciljem Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da je u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, ističe se sljedeće.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06., 41/08, 130/11 i 106/12 – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen.
Osim toga, ističe se da u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije niti razmotralo mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj će se preostali dijelovi informacije učinili dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koje podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.
Naime, predmet zahtjeva žalitelja su menadžerski ugovori, a činjenica što isti sadrže i osobne podatke, ne može biti razlog za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama u cijelosti.
Slijedom navedenog, valjalo je u žalbenom postupku temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti te utvrditi mogu li se tražene informacije omogućiti žalitelju.
U odnosu na podatak o adresi, osobnom identifikacijskom broju, jedinstvenom matičnom broju,stručnoj spremi i datumu rođenja direktora društva, Povjerenica za informiranje smatra da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istim, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Što se tiče podatka o imenu i prezimenu direktora društva, ističe se da je navedeni podatak javno objavljen na web stranici sudskog registra, iz kojeg razloga isti ne može predstavljati zaštićeni osobni podatak, a također se radi i o osobi čiji se rad financira iz javnih sredstava, a kako je to gore obrazloženo.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.