KLASA: UP/II-008-07/17-01/1171
URBROJ: 401-01/04-18-2
Zagreb, 25. travnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ........., općinskog vijećnika, iz Jakšića, ........., izjavljene protiv rješenja Općine Jakšić KLASA: 034-01/17-01-12, URBROJ: 2177/04-03/17-01 od 15. prosinca 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Jakšić KLASA: 034-01/17-01-12, URBROJ: 2177/04-03/17-01 od 15. prosinca 2017. godine.
2. Djelomično se odobrava ........., općinskom vijećniku, pravo na pristup dokumentu koji sadrži informacije o tome kolike su obveze osoba koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić i u kojoj su mjeri obveze osoba koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić izmirene, na način da se na dokumentu koji sadrži tražene informacije prekriju/zacrne:
- podaci koji nisu predmet zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije od 13. studenoga 2017. godine tj. podaci koji se odnose na Ugovore o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta (Zakup) u vlasništvu države za 2017. godinu,
- adrese fizičkih osoba koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić i
- naznake da li je iznos zakupnine plaćen,
te se u tom dijelu zahtjev za dopunu ili ispravak informacije odbija.
3. Nalaže se Općini Jakšić da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općine Jakšić KLASA: 034-01/17-01-12, URBROJ: 2177/04-03/17-01 od 15. prosinca 2017. godine, odbijen je zahtjev za dopunu ili ispravak informacije ........., općinskog vijećnika (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio da mu se na prikladan način dostavi informacija: „Kolike su obveze i u kojoj mjeri su do današnjeg dana izmirene obveze osoba koje su u zakup dobile zemlju?“, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da nije tražio podatke navedene u rješenju kada je u pitanju zakup zemljišta, već se njegov zahtjev bazirao vrlo jasno i razgovjetno na iznosu zakupnine osoba koje obrađuju zemlju u vlasništvu Općine Jakšić. Ističe kako je kao Općinski vijećnik u zajedništvu s drugim Općinskim vijećnicima u poziciji da određuje cijenu zakupnine, a zahtjev je postavio iz opravdanog razlog budući da pojedini zakupnici zemlje u vlasništvu Općine neuredno rješavaju preuzete financijske obveze te na taj način nanose štetu Općinskom proračunu, ali i krše ugovornu obvezu. Također ističe da kao Općinski vijećnik ne da želi već mora imati potpuni uvid u navedenu situaciju kako bi mogao pravovremeno reagirati u skladu s Poslovnikom o radu Općinskog vijeća koji kaže da je Općinsko vijeće odgovorno za cjelokupno materijalno financijsko poslovanje Općine. Moli da mu se omogući potpuni uvid u zatraženu informaciju jer se proteže kao interes šire zajednice. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da se žalitelj dana 18. listopada 2017. godine putem elektroničke pošte obratio Općini Jakšić sa zahtjevom da mu se na osnovi Zakona o pravu na pristup informacijama dostave svi podaci o sljedećim činjenicama: „a) Tko su osobe (imenom i prezimenom) koje rade i imaju u zakupu zemlju na području Općine a koja je vlasnik RH, b) Tko su osobe (FIZIČKE ILI PRAVNE imenom i prezimenom) koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić te nadalje kolike su im obveze i u kojoj su mjeri do današnjeg dana izmirene, te c) Tražim preslike Zapisnika sa sjednica Općinskih vijeća kronološkim redom 16, 17, 18, 19 i 21 prethodnog saziva Općinskog vijeća“. Zahtjev je urudžbiran dana 25. listopada 2017. godine. Nadalje je utvrđeno da je Općina Jakšić dopisom KLASA: 020-01/17-01/2, URBROJ: 2177/04-03/17-2 od 12. studenoga 2017. godine žalitelju omogućila informacije o osobama koje rade i imaju u zakupu zemlju tj. sklopljene ugovore o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta za 2017. godinu kao i informacije o osobama koje imaju ugovore o jednogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Općine Jakšić, na način da je navela ime, prezime, adresu te površinu zemljišta. U vezi zahtjeva za preslike Zapisnika sa sjednica Općinskog vijeća 16., 17., 18., 19. i 21. prethodnog saziva Općinskog vijeća, Općina je obavijestila žalitelja da su zapisnici javno objavljeni i da iste može potražiti na internet stranicama Općine Jakšić. Također je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za dopunu ili ispravak informacije od 13. studenoga 2017. godine, koji je urudžbiran dana 15. studenoga 2017. godine, zatražio od Općine Jakšić da mu se dostavi informacija o iznosima koje moraju platiti osobe koje imaju zemlju u zakupu od strane Općine i iznose koje isti moraju platiti odnosno iznose koje isti nisu uplatili do dospijeća. Općina Jakšić donijela je rješenje KLASA: 034-01/17-01-12 URBROJ: 2177/04-03/17-01 od 15. prosinca 2017. godine kojim je odbila žaliteljev zahtjev za dopunu ili ispravak informacije, kojim traži kolike su obveze osoba (fizičkih ili pravnih) koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu RH i u kojoj mjeri su do današnjeg dana izmirene, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Iz spisa predmeta razvidno je da je Općina Jakšić zatražila mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: Agencija) vezano za informacije o obvezama s osnove zakupa poljoprivrednog zemljišta na području Općine Jakšić, a u vlasništvu Republike Hrvatske, te da je navedena Agencija dopisom KLASA: 004-02/17-01/779, URBROJ: 567-02/10-17-02 od 11. prosinca 2017. godine odgovorila u bitnom da se osobni podaci moraju obrađivati pošteno i zakonito, da se mogu prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni odnosno svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja, te da osobni podaci moraju biti bitni za postizanje utvrđene svrhe i ne smiju se prikupljati u većem opsegu nego što je to nužno da bi se postigla utvrđena svrha. Nadalje se u dopisu Agencije navodi kako za obradu osobnih podatka mora postojati zakonita svrha i valjani pravni temelj. Također se navodi kako s obzirom da se radi o javnom vlasništvu potrebno je uzeti u obzir članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao posebnog zakona. Agencija zaključuje kako se uzimajući u obzir odredbe posebnog zakona, koji sukladno članku 7. Zakona o zaštiti osobnih podatka predstavlja pravni temelj za obradu osobnih podataka, kao i činjenicu da je zakupnina prihod proračuna Općine, ali i države, s aspekta Zakona o zaštiti osobnih podataka, primjenom načela razmjernosti mogu dati podaci o fizičkim osobama koje imaju zemljište u zakupu i iznosu ugovorene zakupnine, međutim da bi podatke o pojedinačnim obvezama zakupnika (dugovanjima) trebalo zaštititi.
Općina Jakšić u obrazloženju osporenog rješenja pozvala se na dano mišljenje Agencije.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki ili mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. U članku 7. stavku 1. podstavku 1. do 8. istog Zakona propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovog Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz osporenog rješenja razvidno je da Općina Jakšić u istome navodi kako je prema odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa, međutim nije razvidno da li je i sam test i proveden, kada je proveden i što je konkretno utvrđeno. O navedenom propustu je Općina Jakšić upozorena dopisom Povjerenice za informiranje KLASA: 008-03/17-01/194, URBROJ: 401-01/08-17-04 od 20. prosinca 2017. godine.
Iz spisa predmeta proizlazi da se žaliteljev zahtjev za dopunu ili ispravak informacije odnosi na točku b) njegovog ranijeg zahtjeva za pristup informacijama u kojoj točki je tražio da mu se osim imena i prezimena osoba koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić dostavi i informacija kolike su obveze tih osoba i u kojoj mjeri su obveze izmirene do dana podnošenja njegova zahtjeva. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je Općina Jakšić osporenim rješenjem odbila zahtjev za dopunu ili ispravak informacije navodeći da korisnik zahtjevom traži „kolike su obveze osoba (fizičkih ili pravnih) koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu RH i u kojoj mjeri su do današnjeg dana izmirene“. Kako iz navedenog proizlazi da je Općina Jakšić umjesto o informacijama u vezi zakupa zemlje u vlasništvu Općine Jakšić pogrešno odlučivala o informacijama u vezi zakupa zemlje u vlasništvu Republike Hrvatske, u pravu je žalitelj kada u žalbi navodi da nije tražio podatke navedene u osporenom rješenju već da se njegov zahtjev bazirao na iznosu zakupnine osoba koje obrađuju zemlju u vlasništvu Općine Jakšić.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je dokument koji sadrži informacije o imenu i prezimenu i adresi osoba koji imaju sklopljene Ugovore o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta (zakup) u vlasništvu države za 2017. godinu, informaciju o površini zemljišta i iznosu obveze, te naznaci da li je plaćeno, kao i informacije o osobama koje imaju sklopljene Ugovore o jednogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Općine za 2017. godinu, informaciju o površini zemljišta i iznosu obveze, te naznaci da li je plaćeno.
Budući da žalitelj u zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije od 13. studenoga 2017. godine nije tražio informacije o osobama koje imaju sklopljene Ugovore o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta (zakup) u vlasništvu države za 2017. godinu i njihovim obvezama, na dostavljenom dokumentu potrebno je u cijelosti prekriti te podatke jer isti nisu predmet navedenog žaliteljevog zahtjeva.
Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa traženim informacijama otkrivanje osobnih podataka. Stoga je potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom uporabom nečijih osobnih podataka.
Potrebno je upozoriti na odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, svako raspolaganje javnim sredstvima bi trebalo biti automatski dostupno javnosti, ukoliko se ne radi o klasificiranoj informaciji, što znači da bi imena i prezimena fizičkih osoba koje su dobile u zakup zemljište u vlasništvu Općine Jakšić, te iznos zakupnine koji plaćaju za dobiveno zemljište trebale biti javno dostupne informacije. S druge strane adresa fizičkih osoba koje su dobile u zakup zemljište Općine Jakšić, ne bi trebala biti dostupna javnosti, jer bi se davanjem adresa izašlo iz okvira javnog interesa, a ušlo bi se u privatnu sferu. Stoga bez obzira što je Općina Jakšić ranije žalitelju omogućila adrese fizičkih osoba, na dokumentu koji sadrži informacije iz žaliteljevog zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije, potrebno je prekriti adrese fizičkih osoba navedenih u dokumentu, kako bi se spriječila daljnja obrada njihovih osobnih podataka.
U žalbenom postupku utvrđeno je da bi otkrivanjem adresa fizičkih osoba koje su dobile u zakup zemljište u vlasništvu Općine Jakšić u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i iste se ne mogu omogućiti žalitelju.
Osim toga iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Budući da je u žalbenom postupku utvrđeno da se informacije o tome kolike su obveze osoba koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić, dakle iznosi zakupnine, mogu omogućiti žalitelju uz zaštitu određenih osobnih podataka (adresa fizičkih osoba) za koje preteže pravo na ograničenje u odnosu na javni interes, žalitelju se djelomično omogućava pristup tim informacijama.
U odnosu na informacije o tome u kojoj su mjeri obveze osoba koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić izmirene, dakle u odnosu na dugovanja osoba koje su dobile u zakup zemlju u vlasništvu Općine Jakšić, u žalbenom postupku je u odnosu na iste utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes. Navedene informacije nisu informacije od javnog značaja, a u konkretnom slučaju je javni interes zadovoljen dostavom žalitelju informacije o imenu i prezimenu osoba koje su u zakup dobile zemlju u vlasništvu Općine Jakšić i iznosu zakupnine. Dostava informacija o dugovanju bi bila relevantna u pojedinom konkretnom slučaju, ako bi se utvrdilo da u odnosu na iste prevladava javni interes u odnosu na zaštitu prava na ograničenje, a što ovdje nije slučaj.
Napominje se kako je iz spisa predmeta razvidno da se žalitelj u svom zahtjevu za pristup informacijama odnosno zahtjevu za dopunom informacija pozvao na Zakon o pravu na pristup informacijama, dok tek u žalbi navodi da je on kao Općinski vijećnik u zajedništvu s drugim Općinskim vijećnicima u poziciji da određuje cijenu zakupnine i da je zahtjev postavio iz opravdanog razlog budući da pojedini zakupnici zemlje u vlasništvu Općine neuredno rješavaju preuzete financijske obveze te na taj način nanose štetu Općinskom proračunu, ali i krše ugovornu obvezu. Također u žalbi navodi da kao Općinski vijećnik ne da želi već mora imati potpuni uvid u navedenu situaciju kako bi mogao pravovremeno reagirati u skladu s Poslovnikom o radu općinskog vijeća koji kaže da je Općinsko vijeće odgovorno za cjelokupno materijalno financijsko poslovanje Općine, te moli potpuni uvid u tražene informacije.
Kod rješavanja zahtjeva koje službenici za informiranje zaprimaju od vijećnika prvo je potrebno utvrditi radi li se o zahtjevu za pristup informacijama ili vijećnik želi ostvariti svoja prava koja mu pripadaju kao vijećniku. Naime, statuti, poslovnici i pravilnici predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju vijećnicima mogućnost i pravo postavljanja pitanja, traženja podataka i dobivanja dokumenata, kako bi mogli kvalitetno i efikasno obavljati svoju dužnost i zastupati odnosno predstavljati interese građana koji su ih izabrali na neposrednim izborima. Dakle, vijećnici imaju poseban pravni interes kod ostvarivanja svojih (posebnim zakonom i općim aktima lokalne ili regionalne jedinice) zajamčenih prava na postavljanje pitanja. Odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama se ne primjenjuju na informacije koje su vijećniku za obavljanje vijećničke dužnosti dostupne putem posebnog propisa (statuta, poslovnika, pravilnika). Ako po sadržaju podneska, bez obzira kako ga je vijećnik nazvao, a pri tome se legitimirao kao vijećnik, proizlazi da se radi o ostvarivanju prava vijećnika (primjerice vijećnik traži objašnjenja zašto i po kojim kriterijima su financirani programi određenih javnih potreba, traži materijale za iduću sjednicu, traži informaciju kada se planira izgradnja određenog ili zašto neka planirana aktivnost nije provedena) odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama se ne primjenjuju.
Kao i svaka druga fizička osoba, vijećnik ima pravo sukladno članku 18. Zakona o pravu na pristup informacijama podnijeti zahtjev za pristup informacijama službeniku za informiranje u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obavlja vijećničku dužnost. Vijećnik zahtjev može podnijeti kao fizička osoba, bez pozivanja na dužnost vijećnika, a ukoliko ipak naznači svoje svojstvo vijećnika, on tada nema poseban status ili prednost u odnosu na druge korisnike.
Sukladno navedenom, u konkretnom slučaju žalitelj ostvaruje pravo na pristup traženim informacijama kao bilo koja druga fizička ili pravna osoba, a ne kao općinski vijećnik, te mu se temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, iz ranije u tekstu navedenih razloga, ne može omogućiti potpuni uvid u tražene informacije.
Napominje se kako ovo rješenje ne dira u pravo žalitelja kao općinskog vijećnika da u svrhu obavljanja posla vijećnika od Općine Jakšić traži određene podatke o zakupu poljoprivrednog zemljišta.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2., i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.