KLASA: UP/II-008-07/17-01/1127
URBROJ: 401-01/04-18-4
Zagreb, 26. travnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Strmca, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Sveta NedeljaKLASA: UP/I-008-03/17-01/01, URBROJ: 238-12-02/6-17-3 od 16. studenoga 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Sveta Nedelja KLASA: UP/I-008-03/17-01/01, URBROJ: 238-12-02/6-17-3 od 16. studenoga 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Sveta Nedelja KLASA: UP/I-008-03/17-01/01, URBROJ: 238-12-02/6-17-3 od 16. studenoga 2017. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) u dijelukojim je tražio presliku troškovnika javne nabave za Mitnicu svih ponuditelja i presliku dnevnika radova za isto, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što učestalim zahtjevima za dostavu istovrsnih informacija traži velik broj informacija čime dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je rješenjem Grada Sveta Nedelja odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama koji je podnio dana 2. studenoga 2017. godine zbog ometanja rada gradske uprave te mu je na taj način uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Ističe kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer dopisom KLASA: 008-03/17-01/01, URBROJ:238-12-02/6-17-99 od 19. siječnja 2017. godine nije dobio troškovnik izvođača Spektar gradnje već troškovnik idejnog projekta, odnosno dobio je troškovnik za iznos od 500.000 kn, a za radove 1.900,000 nije dobio. Također navodi da je na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjen Zakona o pravu na pristup informacijama jer prema članku 10. stavku 1. točki. 9. informacije o postupcima javne nabave „…o izvršavanju ugovora i druge informacije…“ tijela su dužna objavljivati. Ističe kako je članak 23. Zakona o pravu na pristup informacijama zloupotrijebljen kao izgovor za neizdavanje informacije, te da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva i uskratu zatražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. studenoga 2017. godine od Grada Sveta Nedelja zatražio da mu se dostavipreslika troškovnika svih ponuditelja u postupku javne nabave za izvršenje radova rekonstrukcije zgrade nekadašnje Mitnice, presliku dnevnika radova za predmetne radove, presliku računa za privremene situacije te ugovor o izvođenju radova sklopljenim s izvoditeljem radova društvom Spektar gradnja d.o.o.Nadalje je utvrđeno da je Grad Sveta Nedelja donio rješenje KLASA: UP/I-008-03/17-01/01, URBROJ: 238-12-02/6-17-3 od 16. studenoga 2017. godine kojim je odbio zahtjev žalitelja u dijelu kojim je tražio presliku troškovnika javne nabave za Mitnicu svih ponuditelja i presliku dnevnika radova za isto, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što učestalim zahtjevima za dostavu istovrsnih informacija traži velik broj informacija čime dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti. Također je utvrđeno da su žalitelju dopisom Grada Sveta Nedjelja KLASA: 008-03/17-01/01, URBROJ: 238-12-02/6-17-108 od 16. studenoga 2017. godine dostavljene preslike Ugovora o izvođenju radova broj 9/2016, Aneksa Ugovora o izvođenju radova broj 9/2016 i II. Aneksa Ugovora o izvođenju radova broj 9/2016, kao i da mu je u pogledu traženja kopija svih računa privremenih situacija za izvršene radove na objektu Mitnica odgovoreno da mu je ista informacija već ranije dostavljena dopisom Službenika za informiranje KLASA. 008-03/17-01/01, URBROJ: 238-12-02/6-17-99 od 19. listopada 2017. godine te da nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva. Navode da mu je citiranim dopisom dostavljen ukupni trošak rekonstrukcije Mitnice i to kartice računa za radove-dodatna ulaganja na građevinskim objektima - Mitnica za 2016. i 2017. godinu, a koje su usko vezane za privremene situacije budući su temeljem istih vršena plaćanja prikazana na dostavljenim karticama računa.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14.), jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Odredbom članak 16. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Zlouporabu prava na pristup informacijama treba koristiti samo iznimno imajući u vidu da se ograničava ustavno pravo građana.
Kod ocjene da li je došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama treba uzeti u obzir načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe, što kod zlouporabe znači da se treba cijeniti ponašanje tijela javne vlasti od kojeg su zatražene informacije, kao i ponašanje korisnika prava na pristup informacijama. Tako je potrebno ocijeniti ponašanje korisnika prilikom traženja informacija, uzeti u obzir kontekst i povijest podnositeljevih zahtjeva jer je iz podnositeljevih postupanja po prethodnim zahtjevima ponekad je moguće uočiti određeni model ponašanja podnositelja.
Nadalje, kod zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti utjecaj zahtjeva na javni interes.Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, u slučaju moguće zlouporabe prava svrha i subjektivni elementi imaju utjecaj na odlučivanje i ocjenu postojanja javnog interesa, jer se mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, kao i ciljevi koji se žele postići podnošenjem zahtjeva.
Zlouporabu prava na pristup informacijama može se identificirati u situacijama kada pojedini korisnik prava na pristup informacijama, pod određenim okolnostima, ugrožava, ometa ili onemogućava korištenje prava drugih. Tako korisnik pravo može ugrožavati osobno ili putem drugih korisnika koji od istog tijela javne vlasti učestalim zahtjevima traže informacije. U slučajevima kada se jednim zahtjevom traži više informacije ne mora nužno značiti da je došlo do zlouporabe prava, budući je Zakonom o pravu na pristup informacijama predviđena, kao procesno rješenje, mogućnost produživanja roka za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama kada korisnik jednim zahtjevom traži više informacija.
Kod zlouporabe prava na pristup informacijama razlikujemo subjektivni i objektivni element zlouporabe. Subjektivni element zlouporabe možemo prepoznati uprvom dijelu zakonske definicijeu kojem stoji „…jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama…“.Prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zlouporabe potrebno je utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebe prava. To je moguće utvrditi na način da se ispitaju određene okolnosti, primjerice da li se podnositelj zahtjeva prilikom traženja informacija služi uvredljivom, grubom, sarkastičnom ili općenito nepristojnom komunikacijom, da li iskazuje neprimjerene geste, osobne zamjerke, neutemeljene optužbe prema tijelu javne vlasti, kao i da li namjerno izaziva smetnje i otežava rad tijela javne vlasti.
Objektivni element zlouporabe možemo prepoznati u drugom dijelu zakonske definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“ Iz navedenog je razvidno da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, zlouporaba prava na pristup informacijama može biti ostvarena i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu.Iako Zakon o pravu na pristup informacijama ne određuje koliko zahtjeva može podnijeti pojedini korisnik, objektivni kriterij obuhvaća broj i opsežnost zahtjeva, neodređenost zahtjeva, istovrsne i ponavljajuće zahtjeve, neozbiljne zahtjeve.
Imajući u vidu sve navedeno, razmotreno je dolazi li u konkretnom slučaju do zlouporabe prava i je li Grad Sveta Nedelja donio na zakonu utemeljenu odluku o zlouporabi prava na pristup informacijama.
U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od Grada Sveta Nedelja dostavu zahtjeva za pristup informacijama žalitelja zaprimljenih u 2016. i 2017. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2016. i 2017. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linkuhttp://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/.
Uvidom u popunjeni Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za razdoblje 2016. i 2017. godine, utvrđeno je da je u istom navedeno da je u 2016. godini ukupno bilo 23 zahtjeva, a u 2017. godini ukupno 50 zahtjeva. Nadalje, uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Grada Sveta Nedelja za 2016. godinu u žalbenom postupku utvrđeno je da isti sadrži ukupno 22 zahtjeva te da je žalitelj u 2016. godini podnio ukupno 12 zahtjeva za pristup informacijama i isti su zavedeni pod rednim brojevima: 1. (zahtjev od 21. siječnja 2016.), 3. (zahtjev od 23. veljače 2016.), 4. (zahtjev od 29. veljače 2016.), 5. (zahtjev od 10. ožujka 2016.), 6. (zahtjev od 15. ožujka 2016.),7. (zahtjev od 21. ožujka 2016.), 9. (zahtjev od 12. svibnja 2016.), 13. (zahtjev od 17. kolovoza 2016.), 15. (zahtjev od 20. rujna 2016.), 17. (zahtjev od 13. listopada 2016.), 18. (zahtjev od 2. studenoga 2016.) i 22. (zahtjev od 14. prosinca 2016.). Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Grada Sveta Nedelja za 2017. godinu utvrđeno je da isti sadrži ukupno 50 zahtjeva te da je žalitelj u 2017. godini podnio ukupno 23 zahtjeva za pristup informacijama s tim da je žaliteljev zahtjev koji je urudžbiran pod rednim brojem 1. zaprimljen 29. prosinca 2016. godine, a ne u 2017. godini. Žaliteljevi zahtjevi u Upisniku o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Grada Sveta Nedelja za 2017. godinu zavedeni su pod rednim brojevima: 1. zahtjev (zahtjev od 29. prosinca 2016.), 2. (zahtjev od 10. siječnja 2017.), 3. (zahtjev od 11. siječnja 2017.), 4. (zahtjev od 17. siječnja 2017.), 5. (zahtjev od 17. siječnja 2017.), 6. (zahtjev od 17. siječnja 2017.), 7. (zahtjev od 23. siječnja 2017.), 10. (zahtjev od 6. veljače 2017.), 11. (zahtjev od 6. veljače 2017.), 15. (zahtjev od 27. veljače 2017.), 20. (zahtjev od 28. ožujka 2017.), 21.(zahtjev od 6. travnja 2017.), 22. (zahtjev od 6. travnja 2017.), 23. (zahtjev od 19. travnja 2017.), 24. (zahtjev od 25. travnja 2017.), 38. (zahtjev od 13. rujna 2017.), 42. (zahtjev od 2. listopada 2017.), 42. (zahtjev od 4. listopada 2017.), 44. (zahtjev od 31. listopada 2017.), 45. (zahtjev od 2. studenoga 2017.), 46. (zahtjev od 9. studenoga 2017.), 48. (zahtjev od 6. studenoga 2017.) i 49. (zahtjev od 17. studenoga 2017.). Budući da je žaliteljev zahtjev o kojem je odlučeno osporenim rješenjem Grada Sveta Nedjeljaod 2. studenoga 2017. godine, potrebno je bilo utvrditi koliko je zahtjeva za pristup informacijama žalitelj podnio do dana podnošenjapredmetnog zahtjeva. U žalbenom postupku je utvrđeno da je do dana podnošenja predmetnog zahtjeva u 2017. godini žalitelj podnio ukupno 19 zahtjeva za pristup informacijama ne računajući zahtjev od 2. studenoga 2017. godine.
U obrazloženju pobijanog rješenja Grad Sveta Nedelja navodi kako je u pogledu zahtjeva, u dijelu koji se odnosi na dostavu preslika troškovnika svih ponuditelja u postupku javne nabave za izvršenje radova rekonstrukcije zgrade nekadašnje Mitnice i presliku dnevnika radova za predmetne radove (od kojih samo 1 troškovnik obuhvaća otprilike 150 stranica uvezanih u cjelinu, koja se ne može razdvojiti, a u postupku su sudjelovala3 ponuditelja) te imajući u vidučinjenicu da je podnositelj zahtjeva od početka listopada do dana pisanja rješenja dostavio 6 zahtjeva za pristup informacijama, od kojih su dva sa istom tematikom, te dva istovrsna zahtjeva kojima se također traže troškovnici svih ponuditelja (u jednom ima 8 ponuditelja koji su dostavili ponude u sklopu postupka javne nabave), zaključeno kako se time osobito utječe na redoviti rad i uredno funkcioniranje tijela jedinice lokalne samouprave.
Prema ocjeni Povjerenice za informiranje procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzevši u obzir ukupan broj zahtjeva koje je Grad Sveta Nedelja zaprimio u 2016. i 2017. godini, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u navedenim godinama do dana podnošenja predmetnog zahtjeva te informacije koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, uvidom u sadržaj žaliteljevih zahtjeva za pristup informacijama utvrđeno je kako žalitelju zahtjevima traži informacije koje su od javnog interesa, informacije koji se odnose na raspolaganje javnim, proračunskim sredstvima tijela javne vlasti pa je tako primjerice tražio sklopljene ugovore između Grada Sveta Nedelja i različitih trgovačkih društava, zatim informacije vezano za dodjelu financijskih naknada učenicima, studentima, informacije u vezi obračuna komunalnog doprinosa, odvoza smeća, baznih stanica, računa o kupnji nakita, zapisnike odbora, natječajnu dokumentacija za gradnju nadstrešnice, ugovore za pojedine ulice, troškove za uređenje parka, jezera, društvenog doma i slično. Nadalje, iz sadržaja žaliteljevih zahtjeva ne proizlazi da žalitelj uvijek traži veliki broj informacija, kao niti da traži općenite informacije već konkretne informacije o temi koja ga zanima. Činjenica da je žalitelj podnio dva zahtjeva za informacije u vezi Mitnice i to 4. listopada 2017. godine i 2. studenog 2017. godine, ne može se okarakterizirati kao zlouporaba. Naime, u zahtjevu od 4. listopada 2017. godine tražio je konkretno „1. Troškovnik javne nabave za Mitnicu. Ukupni trošak za rekonstrukciju Mitnice, ugovor o kupoprodaji Mitnice od prethodnih vlasnika, 2. Ukupni trošak za radove na jezeru Kipište: a. Izrada pješčanih staza sa kockom, b. Nabava dječjeg igrališta, c. Izrada kolektora i umjetnog bazena, d. Trošak nabave WC, 3. Svi ostali radovi za koje su izdane fakture a odnose se na jezero Kipište.“, dok je u zahtjevu od 2. studenog 2017. godine tražio konkretnotroškovnik javne nabave svih ponuditelja za Mitnicu presliku dnevnika radova, presliku računa za privremene situacije te ugovor o izvođenju radova sa Spektar gradnjom sa troškovnikom.
Pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom. U članku 10. Zakona o pravu na pristup informacija propisana je proaktivna objava informacija, pa je tako propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način objavljivati određene informacije koje su od općeg interesa, a koji se u osnovi mogu svrstati u nekoliko skupina: transparentnost u donošenju odluka, transparentnost okvira rada i planiranja, financijska transparentnost i transparentnost u pružanju usluga i komunikaciji s korisnicima. Proaktivna objava informacija obvezuje tijela javne vlasti da kontinuirano i samoinicijativno objavljuju pojedine skupine informacija, za koja ne postoje zakonska ograničenja, s ciljem da se učine lako dostupnim općoj javnosti. Takva objava informacija temelji se na shvaćanju da građani imaju pravo znati kako se u njihovo ime odlučuje i troše javna sredstva, kako se odlučuje te kakvi su rezultati i ishodi odluka, kao i kako mogu ostvariti svoja prava, odnosno obveze, odnosno koristiti javne usluge. Pozitivni učinci proaktivne objave informacija sastoje se s jedne strane u tome što se na taj način olakšava pristup informacijama korisnicima, čime se štedi njihovo vrijeme, novac i trud te se pravovremeno i na načelu jednakosti omogućava ostvarivanje prava, ispunjavanje obveza, kao i sudjelovanje u političkim, društvenim i gospodarskim procesima, s konačnim rezultatom jačanja povjerenja u institucije. S druge strane proaktivna objava većeg broja informacija na internetskoj stranici tijela javne vlasti rezultira smanjenjem broja zahtjeva za pristup informacijama te se time olakšava i rad tijela javne vlasti, budući da se smanjuje potreba dodatnog administriranja i angažmana službenika za informiranje oko obrade i rješavanja zahtjeva za pristup informacijama.
Iz navedenog proizlazi da ukoliko Grad Sveta Nedjelja objavi što više informacija iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama na svojim internetskim stranicama, po logici stvari trebao bi imati manje zahtjeva za pristup informacijama, a ako i zaprimi zahtjeve kojima se traže informacije koje su objavljene neće imati obvezu izrađivati preslike traženih informacija i dostavljati ih podnositelju već samo obvezu uputiti podnositelja zahtjeva gdje su informacije koje traži objavljene.
Napominje se kako Grad Sveta Nedelja ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacija i naknadu troškova dostave traženih informacija, a obračun se vrši sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.). Dakle, prije dostave traženih informacijaGrad Sveta Nedelja ima pravo korisniku prava na informaciju naplatiti stvarne materijalne troškove i troškove dostave traženih informacija.
Transparentnost djelovanja jednog tijela javne vlasti ocrtava se i kod transparentnosti u upravljanju javnim sredstvima, resursima u korist građana i zajednice. Pri tome je potrebno održavati otvorenima komunikacijske kanale kojima se prenose informacije. Ograničavanjem pristupa informacijama zbog zlouporabe kada ono uistinu nije neophodno, zatvara se na jedan način zakonom predviđeni vid komunikacije između tijela javne vlasti i građana i protok informacija. Imajući u vidu da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, osobito dolazi do izražaja važnost omogućavanja pristupa informacijama građanima.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Užalbenom postupku utvrđeno je kako je Grad Sveta Nedelja prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbu materijalnog prava. Naime, Grad Sveta Nedelja u osporenom rješenju nije dokazao namjeru žalitelja da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a niti je iz sadržaja žaliteljevih zahtjeva vidljiva namjera da ometa redovan rad i normalno funkcioniranje Grada Sveta Nedelja. Žaliteljevi zahtjevi su određeni, nisu neozbiljni, ne sadržeuvredljive, vulgarne, nepristojne ili na drugi način neprihvatljive izraze te ne ugrožavaju ostvarivanje prava drugih građana.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepitiih odgovarajućim dokazima te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.