KLASA: UP/II-008-07/18-01/250

URBROJ: 401-01/10-18-3

Zagreb, 30. travnja 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Orahovice, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, KLASA: UP/I-008-01/18-01/02, URBROJ: 338-01-06-18-02 od 08. ožujka 2018. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, KLASA: UP/I-008-01/18-01/02, URBROJ: 338-01-06-18-02 od 08. ožujka 2018. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici dokumenta koji sadrži podatke o broju zaposlenih za trgovačka društva PAPUK d.o.o., RUŽICA GRAD d.o.o., PAPUK PLIN d.o.o. i VODA d.o.o. na dan 31. svibnja 2017. godine i 31. siječnja 2018. godine.

3. Nalaže se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Direkciji, da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio podatak o broju zaposlenih u gradskim poduzećima PAPUK d.o.o., VODA d.o.o., PAPUK PLIN d.o.o. i RUŽICA GRAD d.o.o. na dan 31. svibnja 2017. godine i 31. siječnja 2018. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je  tijelo javne vlasti suprotno odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev za pristup informacijama. Ističe da žalbu ulaže u cijelosti i to zbog bitne pogrešne primjene zakona i nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 08. veljače 2018. godine tražio podatak o broju zaposlenih za trgovačka društva PAPUK d.o.o., VODA d.o.o., PAPUK PLIN d.o.o. i RUŽICA GRAD d.o.o. na dan 31. svibnja 2017. godine te dan 31. siječnja 2018. godine.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz pobijanog rješenja, odnosno provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u bitnom proizlazi da prvostupanjsko smatra bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji značilo povredu poslovne tajne prvostupanjskog tijela.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

U konkretnom slučaju, prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, ne daje nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.)propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. 

Člankom 5. stavkom 7. Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: 025-04/12-01/118, URBROJ: 338-01-01-12-1 od 24. svibnja 2012. godine i KLASA: 025-04/15-01/122, URBROJ: 338-01-01-15-01 od 29. travnja 2015. godine (dalje u tekstu: Pravilnik), koji je dostupan na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela propisano je da se poslovnom tajnom smatraju svi podaci o poslodavcima i drugim obveznicima plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Člankom 15. stavkom 2. navedenog Pravilnika propisano je da se u slučaju podnošenja zahtjeva od strane ovlaštenika prava na informaciju, sukladno Zakonu o pristupu informacijama, kada se zahtjev za pristup podacima odbija, provodi se upravni postupak i donosi rješenje sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

Prema članku 26. Pravilnika Zavod će uskratiti pravo na pristup informaciji ako je ona zakonom, propisima donesenim osnovom zakona, općim aktima Zavoda ili Pravilnikom određena kao poslovna ili profesionalna tajna.

Uzimajući u obzir navedeno, ističe se sljedeće.

Pravo na pristup informacijama je jedno od temeljnih prava zajamčenih člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10,05/14), a iz navedene odredbe jasno proizlazi da se ograničenja prava na pristup informacijama propisuju zakonom.

S obzirom da su člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana zakonska ograničenja, tijela javne vlasti nisu ovlaštena Pravilnikom uređivati navedene zakonske odredbe, posebno ne na način da se pravilnikom drugačije uređuju zakonska ograničenja, jer iz odredbe članka 26. Pravilnika jasno proizlazi da poslovna tajna predstavlja apsolutni razlog za ograničenje prava na pristup informacijama (zbog formulacije „uskratit će“), što je suprotno članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (prema kojem tijela javne vlasti „mogu“ ograničiti pristup informaciji).

Također se ukazuje prvostupanjskom tijelu da i ostale odredbe Pravilnika, a posebno odredba članka 32. Pravilnika koja umjesto Povjerenika za informiranje kao drugostupanjsko tijelo u postupcima navodi Agenciju za zaštitu osobnih podataka.

Uvidom u sudski registar za društvo PAPUK d.o.o., Orahovica, Vladimira Nazora 14, OIB: 95664025141, utvrđeno je da su osnivači navedenog društva Grad Orahovica, Općina Čačinci, Općina Zdenci i Općina Crnac. Temeljni kapital navedenog društva iznosi 15.786.600,00 kn, a među djelatnostima su, između ostalog, navedene opskrba plinom, održavanje čistoće i odlaganje komunalnog otpada.

Iz izvatka iz sudskog registra za društvo PAPUK PLIN d.o.o., Orahovica, Vladimira Nazora 14, OIB: 30839925614, proizlazi da je osnivač navedenog društva PAPUK d.o.o. Temeljni kapital navedenog društva iznosi 20.000,00 kn, a kao djelatnosti su navedene distribucija i opskrba plinom.

Uvidom u sudski registar za VODA d.o.o. Orahovica, Vladimira Nazora 14, OIB: 25354752131, proizlazi da su osnivači navedeno društva Grad Orahovica, Općina Čačinci, Općina Zdenci, Općina Crnac i PAPUK d.o.o. Temeljni kapital navedenog društva iznosi 10.534.400,00 kn, a kao djelatnosti su navedene javna vodoopskrba i odvodnja.

Iz izvatka iz sudskog registra za RUŽICA GRAD d.o.o., Orahovica, Franje Gavrančića 8, proizlazi da je Grad Orahovica jedini osnivač navedenog društva. Temeljni kapital navedenog društva iznosi 20.000,00 kn, a kao djelatnost je, između ostalog upisano pružanje usluga za turizam, rekreaciju i ugostiteljstvo.

Dakle, žalitelj od prvostupanjskog tijela traži podatak o broju zaposlenih za trgovačka društva koja predstavljaju tijela javne vlasti u smislu članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prema mišljenju Povjerenice za informiranje, podaci o broju zaposleniku na određeni dan po logici stvari ne mogu predstavljati proizvodnu tajnu, niti rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada u smislu odredbe članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Osim toga, podaci o broju zaposlenih u tijelima javne vlasti ne predstavljaju ni druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese u smislu članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Slijedom navedenog, tražene informacije ne mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu odredaba Zakona o zaštiti tajnosti podataka, a niti iste mogu predstavljati poslovnu tajnu u smislu Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao općeg akta, iz razloga koji su navedeni u ovom rješenju.

Također se ukazuje na činjenicu da dostavljena informacija  niti ne sadrži oznaku „POSLOVNA TAJNA“, posebno imajući u vidu da je člankom 11. stavkom 2. Pravilnika propisano da se oznaka „POSLOVNA TAJNA“ upisuje u gornjem desnom uglu dokumenta.

S druge strane, s obzirom da se ne traže osobni podaci, već samo statistički podaci, broj zaposlenika u tijelu javne vlasti ne može se podvesti pod zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se ne radi o podacima na temelju kojih se može identificirati fizička osoba, a niti pod neko drugo zakonsko ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se radi isključivo o statističkim podacima o broju zaposleniku na određeni datum.

Osim toga, osnovano žalitelj navodi da su podaci u broju zaposlenih javno objavljeni, a što je utvrđeno i uvidom u poveznicu https://www.papuk-doo.hr/pdf/gfi2016.pdf na kojoj se nalazi godišnji financijski izvještaj za poduzetnika PAPUK d.o.o., te se na str. 2. navodi prosječan broj zaposlenika  krajem razdoblja (26) te broj zaposlenika prema satima rada (30), a iz čega bi se moglo zaključiti da informacije o broju zaposlenih u konkretnom slučaju ne mogu predstavljati poslovnu tajnu.

Također se ubuduće žalitelj upućuje da je svrsishodnije od samih tijela javne vlasti tražiti podatak o broju osoba koje su angažirane od strane prvostupanjskog tijela (po osnovi ugovora o radu, ugovora o djelu, ugovora o volonterstvu i sl.), na koji način može doći do potpunije informacije o funkcioniranju tijela javne vlasti.

Također se ističe da su na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela, na poveznici http://www.hzzo.hr/wp-content/uploads/2018/04/web_osig_1803.pdf?b32defobjavljeni podaci o broju osiguranih osoba po gradovima, općinama i gradskim četvrtima na dan 31. ožujka 2018. godine, iz čega bi se također moglo zaključiti da podaci o broju zaposlenih ne mogu predstavljati poslovnu tajnu.

Čankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.