KLASA: UP/II-008-07/18-01/275
URBROJ: 401-01/04-18-3
Zagreb, 25. travnja 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG iz Zagreba, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 10,KLASA: UP/I-510-08/18-03, URBROJ: 262-03-1-2018-1od26. ožujka 2018. godine,u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG KLASA: UP/I-510-08/18-03, URBROJ: 262-03-1-2018-1 od 26. ožujka 2018. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG(u daljnjem tekstu: Poliklinika)odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 13. ožujka 2018. godine u dijelu kojim je tražio dostavu: pod 1. Kopije zapisnika povodom izvanrednog nadzora u Poliklinici koji je obavljen dana 15. studenoga 2017. godine, a koji je obavila viša inspektorica rada, ........., te pod 2. Kopije rješenja kojim se određuju odgovarajuće inspekcijske mjere temeljem utvrđenih nepravilnosti odnosno povreda propisa iz radnih odnosa po provedenom postupku inspekcijskog nadzora. Zahtjev je u pogledu točaka 1. i 2. odbijen, temeljem članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer bi objavljivanje informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je dana 13. ožujka 2018. godine zatražio pristup informaciji o provedenom inspekcijskom nadzoru koji je obavio viši inspektor rada u Poliklinici, a kojim su utvrđene nepravilnosti u radu odnosno povreda propisa iz radnih odnosa kod navedenog poslodavca, te informaciju u obliku preslike sistematizacije radnih mjesta koju je rješenjem dobio. Nadalje navodi kako je navedenim inspekcijskim nadzorom utvrđen, evidentiran i rješenjem sankcioniran prekršaj prema kojem je kod navedenog poslodavca iz nekog neobjašnjivog razlog zatečena osoba koja je bez ikakvog adekvatnog formalno pravnog prihvatljivog rješenja boravila u ustanovi u vrijeme neposrednog pružanja zdravstvene zaštite pacijentima, u okviru radnog vremena ustanove, u određenom duljem vremenskom intervalu, a da pri tom nije imala status studenta, specijalizanta, konzultanta, volontera, zaposlenika ili bilo kakav formalno pravno uobličen naziv koji je formalno pravnim rješenjem u trenutku nadzora bilo moguće potkrijepiti kao osnovu njezinog boravka osim dobre volje nekog zaposlenika da joj omogući ulazak, boravak i tzv. „edukaciju u ustanovi“. Ističe kako je na natječaju za radno mjesto koje je raspisao poslodavac izabran upravo kandidat zbog kojeg je ustanova sankcionirana, čime se dovodi u pitanje objektivnost samog izbornog postupka, odnosno unaprijed je određen kandidat bez ikakvog relevantnog iskustva osim formalnih uvjeta natječaja, pa se postavlja pitanje tko je, na čiji prijedlog i kojim/kakvim rješenjem jednu osobu „doveo“ u ustanovu i osigurao joj sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme,diskriminirajući na taj način sve ostale kandidate u kandidacijskom postupku koji su odbijeni i prije nego su se prijavili. Nadalje ističe kako je upravo zapisnik kojeg traži jedan od temeljnih dokaza u pitanju zakonitosti rada i zapošljavanja kod navedenog poslodavca, te koji predstavlja daljnju osnovu za pokretanjem pitanja odgovornosti odgovorne osobe koja je tako nešto dopustila. Također ističe kako je štetnost davanja informacije nerazmjerna šteti svih oštećenih kandidata u kandidacijskom postupku te da informacija koju traži ima jedino svrhu dokaza u pravnom prometu, a nikako u javnom obznanjivanju nepravilnosti utvrđenih nadzorom. Žalitelj navodi kako kontinuitet eventualnog sudskog postupka koji je u tijeku bitno utječe na vrijeme u kojem oštećeni kandidati mogu uložiti žalbe na natječaj zbog neregularnosti istoga. Nadalje navodi kako sudski postupak kao takav predstavlja zakonsko mjerilo prava i pravde u odnosu na inspektorat i ustanovu te da njegov zahtjev nikako ne može narušiti ili naštetiti taj formalno pravni odnos stranaka u postupku. Također navodi kako ovo nije prvi puta da se isto dogodilo, međutim nije bilo pravovremenog nadzora da se i ti slučajevi sankcioniraju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od13. ožujka 2018. godine tražio od Poliklinike:pod 1. Kopiju zapisnika povodom izvanrednog nadzora u Poliklinici koji je obavljen dana 15. studenoga 2017. godine, a koji je obavila viša inspektorica rada, ........., pod 2. Kopiju rješenja kojim se određuju odgovarajuće inspekcijske mjere temeljem utvrđenih nepravilnosti odnosno povreda propisa iz radnih odnosa po provedenom postupku inspekcijskog nadzora, te pod 3. Kopiju Pravilnika o unutrašnjem ustroju i načinu rada Poliklinike u kojem je jasno navedeno svako pojedino radno mjesto kao i uvjeti koje zaposlenici trebaju ispunjati. Nadalje je utvrđeno da je Poliklinika rješenjem KLASA: UP/I-510-08/18-03, URBROJ: 262-03-1-2018-1 od 26. ožujka 2018. godine odbila zahtjev žalitelja u pogledu točaka 1. i 2. njegovog zahtjeva temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer bi objavljivanje informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka. Također je utvrđeno da je žalitelju omogućena informacija navedena pod točkom 3. njegova zahtjeva.
Odredbom članka 15. stavka3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je u odnosu na Zapisnik o provedenom izvanrednom inspekcijskom nadzoru u tijeku prekršajni postupak pred nadležnim Prekršajnim sudom u Zagrebu, da Poliklinika nije u mogućnosti dostaviti predmetni Zapisnik jer postoji opravdana i osnovana sumnja da bi objavljivanje sadržaja predmetnog zatraženog Zapisnika od 15. studenoga 2017. godine onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, te da bi nastala teško nadoknadiva šteta samoj Poliklinici i njezinim korisnicima. Također se navodi da se sukladno članku 150. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17.), kojim je propisano da osim stranaka i sudionika u postupku koji nakon pokretanja postupka imaju pravo razgledati, prepisivati i preslikati pojedine dijelove spis, može sud to dopustiti i svakom drugom u čijem je to opravdanom interesa pa žalitelj zahtjev može uputiti nadležnom prekršajnom sudu i svoja prava ostvarivati u konkretnom postupku. U odnosu na rješenje kojim se određuju odgovarajuće inspekcije mjere temeljem utvrđenih nepravilnosti odnosno povreda propisa iz radnih odnosa po provedenom postupku inspekcijskog nadzora u obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je u tijeku upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu i postupak nije pravomoćno okončan, pa bi se dostavom zatraženog rješenja onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka i postoji opravdana mogućnost da bi nastala šteta za Polikliniku i njezine korisnike.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da postoje opravdane sumnje da bi nastala šteta za Polikliniku u sudskim postupcima u kojim se odlučuje o pravima i obvezama i prekršajnoj odgovornosti Poliklinike s obzirom da nije donesena pravomoćna odluka pa ne prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese Poliklinike. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako postoji osnovana sumnja da bi javnim objavljivanjem traženih informacija koje nisu utvrđene kao konačne i pravomoćne nastala ne samo šteta za tijelo javne vlasti već i za korisnike, pogotovo iz razloga što je tijelo javne vlasti zdravstvena ustanova u kojoj se provodi specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita osoba s teškoćama u govornoj komunikaciji, te da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupu traženim informacijama.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada KLASA: UP/I-116-02/17-01/70, URBROJ: 524-10-02-01/2-17-05, od 15. studenoga 2017. godine, koji sadrži i Usmeno rješenje.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku je utvrđeno da su tražene informacije vezane za radne odnose i zapošljavanje u tijelu javne vlasti. Naime,uvidom u Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada KLASA: UP/I-116-02/17-01/70, URBROJ: 524-10-02-01/2-17-05, od 15. studenoga 2017. godine utvrđeno je da je predmet nadzora primjena propisa o radnim odnosima i zapošljavanju u Poliklinici. Nadalje je utvrđeno da su vezano za zatražene informacije u tijeku sudski postupci i to pred Prekršajnim sudom u Zagrebu i Upravnim sudom u Zagrebu. Naime, dopisom KLASA 510-08/18-03, URBROJ: 262-03-1-2018-724 od 5. travnja 2018. godine Poliklinika je, između ostalog, izvijestila Povjerenicu za informiranje da se pred Prekršajnim sudom u Zagrebu vodi postupak pod posl. brojem 65.PpG-5955/17, koji je pokrenut temeljem Optužnog prijedloga više inspektorice rada ......... i koji se temelji upravo na Zapisniku povodom izvanrednog nadzora u Poliklinici obavljenom dana 15. studenoga 2017. godine. Također navedenim dopisom Poliklinika je izvijestila Povjerenicu za informiranje da je u tijeku upravni spor koji se vodi pred Upravnim sudom u Zagrebu povodom upravne tužbe od 2. ožujka 2018. godine protiv rješenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava KLASA: UP/II-11601/17-01/75 od 22. siječnja 2017. kojim je odbijena žalba Poliklinike izjavljena protiv Usmenog rješenja sadržanog u Zapisniku od 15. studenoga 2017. godine.
U obrazloženju pobijanog rješenja Poliklinika je navela kako postoje opravdane sumnje da bi objavljivanjem traženih informacija nastale negativne i nedoknadive štetne posljedice, a kod korisnika bi se stvorila nesigurnost i strah te narušilo povjerenje vezano za pružanje zdravstvenih i drugih usluga. S druge strane žalitelj u žalbi navodi da je štetnost davanja informacije nerazmjerna šteti svih oštećenih kandidata u kandidacijskom postupku i da informacija koju traži ima jedino svrhu dokaza u pravnom prometu, a nikako u javnom obznanjivanju nepravilnosti utvrđenih nadzora. Također navodi kako je na natječaju za radno mjesto koje je raspisala Poliklinika izabran upravo kandidat zbog kojeg je ustanova sankcionirana, čime se dovodi u pitanje objektivnost samog izbornog postupka. Žaliteljevi navodi ne mogu se prihvatiti. Naime, sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom zakonu, ima pravu tu informaciju javno iznositi, pa nije moguće da Poliklinika omogući informaciju žalitelju informaciju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama i zabrani mu da tu informaciju javno objavljuje ili da odredi kako žalitelj može dobivenu informaciju koristi samo u svrhu dokaza u pravnom prometu. Nadalje, pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima pa ako bi se tražene informacije omogućile žalitelju iste bi se trebale omogućiti bilo kojoj fizičkoj ili pravnoj osobi, domaćoj ili stranoj, koja bi ih zatražila. U svom dopisu KLASA 510-08/18-03, URBROJ: 262-03-1-2018-724 od 5. travnja 2018. godine Poliklinika je, između ostalog, izvijestila Povjerenicu za informiranje da je žalitelj dana 21. ožujka 2018. godine ostvario pravo na pristup informacijama vezano za uvid u natječajnu dokumentaciju, a čiji je bio kandidat u kandidacijskom postupku, da je riječ o javnom natječaju za zapošljavanje na radnom mjestu viši/a zdravstveni/a tehničar/ka u ORL timu objavljenom dana 10. siječnja 2018. godine i javnom natječaju za zapošljavanje na radnom mjestu fizioterapeut/kinja objavljenom dana 19. studenoga 2017. godine, koje žalitelj navodi u svojoj žalbi. Također je u citiranom dopisu Poliklinike navedeno da se predmetni inspekcijski nadzor više inspektorice ......... ne odnosi na provedbu navedenih natječaja, niti na provedbu natječajnih postupaka općenito, te da žalitelj u žalbi uopće ne iznosi činjenice i okolnosti koje su od značenja za osporavanje rješenja.
S obzirom da su u tijeku sudski postupci i da o ishodu istih ovisi da li je Poliklinika pravilno primijenila propise vezano za radne odnose i zapošljavanje, u žalbenom postupku je utvrđeno da omogućavanje traženih informacija prije donošenja pravomoćne odluke može stvoriti krivu predodžbu o radu i poslovanju Poliklinike odnosno istoj prouzročiti štetne posljedice. Također je utvrđeno da omogućavanje traženih informacija žalitelju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama nije nužno za osporavanje objektivnosti provedenih natječaja, te da u pogledu istih interes javnosti ne preteže nad potrebom zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informaciji.
Člankom 15. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da informacije iz stavaka 2. i 3.ovoga članka postaju dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi na temelju kojih je tijelo javne vlasti ograničilo pravo na pristup informaciji. Stoga žalitelj po završetku sudskih postupaka može novim zahtjevom za pristup informacijama ponovno od Poliklinike zatražiti iste informacije.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu zasnovano.
Slijedom navedenog prigovori i navodi iznijeti u žalbi se ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.