KLASA: UP/II-008-07/18-01/212

URBROJ: 401-01/03-18-02

Zagreb, 23. travanja 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: PPI-DO-19/2017 od 1. veljače 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: PPI-DO-19/2017 od 1. veljače 2018. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Splitu odbijen je prigovor ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) protiv obavijesti Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: PPI-DO-19/2017 od 22. rujna 2017. godine, jer je podnositelj zahtjeva stranka u postupku tog odvjetništva koji se vodi pod pos. brojem OGR-7/2011 te da je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti "OGRANIČENO", a čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova tog državnog odvjetništva.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je izjavljuje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako je iz naloga o pretrazi Županijskog suda u Splitu br: KIR-956/11 i Županijskog suda u Šibeniku br: KIR-8/11 od 14. rujna 2011. godine naložena pretraga mjesta prebivališta u Splitu jer iz zahtjeva ODO-a proizlazi osnovana sumnja da žalitelj na području RH prikuplja kompromitirajuće podatke u odnosu na RH visokopozicionirane dužnosnike i političare. Navodi da je dana 5. kolovoza 1995. godine kao pripadnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske u svojstvu slučajnog svjedoka bio nazočan ubojstvu 16 civila u vrijeme trajanja vojnoredarstvene akcije Oluja, da tijelo javne vlasti štiti počinitelja ubojstva te da provodi dugogodišnje izvide i istraživanja u svrhu dokaznih radnji na način kako je Policijska uprava splitsko-dalmatinska formirala predmet broj: 511-12-08-11-OGR-110/2011 od 14. rujna 2011. godine. Navodi kako službene osobe nadležnog ODO Split, neposredno štiteći počinitelja ratnog zločina i ubojicu 16 civila, godinama izviđaju, procesuiraju, nadziru žalitelja u označenom predmetu na način da mu to tijelo javne vlasti nije u stanju dati informaciju o odgovornoj osobi unutar ODO Split koja bespogovorno štiti toga poznatog ubojicu. Smatra da tijelo javne vlasti nedvojbeno ima sve informacije o zaštićenim nalogodavcima, dužnosnicima i političarima, koji su u svoje ime ili u ime RH zaštitili ubojicu 16 osoba opisanog dana 5. kolovoza 1995. godine u vrijeme trajanja vojnoredarstvene operacije Oluja. Navodi kako traži informacije za čiji račun i za koga osobno štite neposrednog počinitelja opisanog kaznenog djela ratnog zločina, koji da je bio pripisan po zapovjednoj odgovornosti gen. Anti Gotovini, a žalitelja dugi niz godina progone, izviđaju, mjere, dokazuju i sl. sukladno njegovim saznanjima kao neposrednog svjedoka, na način da mu daju zatraženu informaciju o imenu i prezimenu ovlaštenih zaštitnika ubojice isto ratnog zločinca.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 7. rujna 2017. godine zatražio od Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedeće informacije: popis svih službenih osoba koje su na bilo koji način postupale u predmetu ODO Split, br: OGR: 7-2011, od formiranja predmeta do danas, po pravu osobnog interesa stranke u postupku.

Iz spisa predmeta proizlazi da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu dopisom Broj: PPI-DO-19/2017 od 22. rujna 2017. godine obavijestilo žalitelja da se sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacije odredbe toga Zakona ne primjenjuje na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Nadalje, žalitelj je dopisom od 13. listopada 2017. godine zatražio od tijela javne vlasti da na zakonit način odgovori na svaki od dva sadržajno različita traženja podnesena tijelu javne vlasti dana 7. rujna 2017. godine.

Iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj protiv obavijesti Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: PPI-DO-19/2017 od 22. rujna 2017. godine izjavio prigovor, kojeg je Povjerenica za informiranje dopisom KLASA: 008-04/18-01/33, URBROJ: 401-01/03-17-02 od 17. siječnja 2017. godine ustupila tijelu javne vlasti na nadležno postupanje.

Osporenim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor žalitelja protiv obavijesti Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: PPI-DO-19/2017 od 22. rujna 2017. godine. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama traži informacije o spisu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: OGR-7/2011, a u kojemu se žalitelj javlja kao stranka te da je žalitelj obaviješten da se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Navodi se da je člankom 285. Poslovnika državnog odvjetništva propisano da se u upisnik "OGR" upisuju svi podnesci koji se primaju u državnom odvjetništvu s tom klasifikacijom ili se radi o spisima državnog odvjetništva koje je tako klasificirao državni odvjetnik ili zamjenik kojega je on za to ovlastio, a čiji je sadržaj dostupan dužnosnicima i zaposlenicima državnog odvjetništva. Zaključno se navodi da je žalitelj stranka u postupku tog odvjetništva koji se vodi pod pos. brojem OGR-7/2011 te da je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti "OGRANIČENO", a čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova tog državnog odvjetništva.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog prigovora pogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, što pobijano rješenje čini nezakonitim.

Tijelo javne vlasti se u obavijesti Broj: PPI-DO-19/2017 od 22. rujna 2017. godine pozvalo na odredbu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da se odredbe toga Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Smisao članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nalazi se u identificiranju posebnog pravnog interesa da se dođe do zatražene informacije, bez obzira što možda u tom trenutku ne postoji prevladavajući javni interes da se dobije ta ista informacija, u kojem slučaju će nositelj posebnog pravnog interesa temeljem posebne pravne osnove ostvariti pristup zatraženoj informaciji, u slučaju kada se pristup informaciji možda ne može omogućiti temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.

U slučaju kada postoji poseban pravni propis koji utvrđuje dostupnost zatražene informacije, tijelo javne vlasti utvrđuje može li korisnik ostvariti pristup predmetnoj informaciji temeljem posebnog propisa, te se u tom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama i korisnik se temeljem članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama obavještava kako mu je zatražena informacija dostupna temeljem posebnog propisa.

Naime, odredbom članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da mu je kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena.

Tijelo javne vlasti se u obavijesti Broj: PPI-DO-19/2017 od 22. rujna 2017. godine nije pozvalo na citiranu odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama niti je obavijestilo žalitelja da mu je kao stranki u postupku dostupnost traženih informacija popisa svih službenih osoba koje su na bilo koji način postupale u predmetu broj: OGR: 7-2011 od formiranja spisa do danas, utvrđena posebnim propisom.

Stoga, ukoliko žalitelj kao stranka u postupku ne može ostvariti pristup traženoj informaciji po posebnom propisu, u tom slučaju potrebno je o zahtjevu žalitelja za pristup informacijama odlučiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na obrazloženje tijela javne vlasti koje se odnosi na ograničenje pristupa traženim informacijama jer je zatražena informacijama klasificirana stupnjem tajnosti "OGRANIČENO", potrebno je citirati odredbu članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. tog Zakona. Člankom 15. stavkom 2. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

S obzirom na to da je Zakon o pravu na pristup informacijama predvidio poseban postupak u slučaju kada se zahtjevom traži klasificirana informacija, naglašava se kako je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. tog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa klasificiranim informacijama bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku tijelo javne vlasti dužno je razmotriti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  Tijelo javne vlasti mora razmotriti postoje li na zatraženim informacijama ograničenja od pristupa propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Napominje se da je u slučaju kada je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno članku 15. stavku 2. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost i provesti test razmjernosti i javnog interesa.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.