KLASA: UP/II-008-07/17-01/957

URBROJ: 401-01/05-18-2

Zagreb, 20. 4.  2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), povodom žalbe ........., iz Zagreba, .........,  izjavljene protiv rješenja Hrvatske obrtničke komore, broj: 13-434-1909-9-2017 od 27. 3. 2017. godine,  u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatske obrtničke komore, broj: 13-434-1909-9-2017 od 27. 3. 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatske obrtničke komore (u daljnjem tekstu: HOK) prihvaćen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 5. 7. 2015. godine, kojim je žalitelj zatražio popis troškova za Obrtničke sportske igre koji je isplatio HOK 2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. godine sa pripadajućim računima, ugovorima i obračunu radnih sati djelatnika HOK-a koji su radili na pripremi i provedbi navedenoga.

Protiv pobijanog rješenja žalitelj je izjavio žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, jer mu je tijelo javne vlasti dalo samo djelomičan odgovor, budući da je dostavilo samo popis troškova bez pripadajućih računa i ugovora, kako je traženo. Žalitelj navodi kako informacije sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno načelu pravodobnosti potpunosti i točnosti informacija, moraju biti potpune, dakle tijelo javne vlasti mu mora dati cjelovitu informaciju. Žalitelj predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis je utvrđeno kako je žalitelj svojim zahtjevom za pristup informacijama od 5. 7. 2015.  godine zatražio od HOK-a  da mu dostavi sljedeću informaciju: popis troškova za Obrtničke sportske igre - dio kojeg je isplatio HOK - 2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. godine sa pripadajućim računima, ugovorima i sl., uključujući obračun radnih sati djelatnika HOK-a koji su radili na pripremi i provedbi navedenoga.

Također je utvrđeno da je HOK, postupajući po zaključku Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/15-01/550, URBROJ: 401-01/06-15-01 od 15. 12. 2015. godine, donio rješenje, broj: 13-434-6715/3-9-2015 od 16. 2. 2016. godine, kojim je odbio predmetni zahtjev zbog tzv. zlouporabe prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), te da je Povjerenica za informiranje rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/16-01/148, URBROJ: 401-01/05-16-02 od 27. 12. 2016. godine, poništila navedeno rješenje HOK-a zbog pogrešne primjene pravnog propisa, te je predmet dostavila prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

HOK je u ponovljenom postupku donio rješenjem broj: 13-434-1909-9-2017 od 27. 3. 2017. godine, u kojem u točki 1. izreke konstatira kako je Povjerenica za informiranje poništila prvostupanjsko rješenje HOK-a i predmet vratila na ponovni postupak; u točki 2. navodi kako je prihvaćen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama  od 5. 7. 2015.  godine te ga citira, a u točki 3. navodi kako su podaci iz točke 2. izreke ovog rješenja sastavni dio ovog rješenja i čine njegov prilog.

U žalbenom postupku je prvenstveno utvrđeno kako je HOK u prvostupanjskom postupku pogrešno primijenio članak 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, odredbom članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji, odnosno člankom 23. stavkom 3. navedenog Zakona je navedena iznimka od prethodnog pravila na način da je određeno kako tijelo javne vlasti donosi rješenje kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji, primjenom testa razmjernosti i javnog interesa.

Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti je počinilo grešku u formi, budući da, barem deklaratorno, usvaja žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, i to bez provedbe testa razmjernosti i javnog interesa.

Međutim, navedena greška u formi ne bi bila odlučna za ishod ove upravne stvari kada bi deklaratorno usvajanje žaliteljevog zahtjeva u pobijanom rješenju imalo za svrhu usvajanje u potpunosti njegovog zahtjeva u stvarnosti, a ne samo djelomičnog omogućavanja pristupa traženim informacijama.

Naime, HOK je žalitelju dostavio ukupne troškove Obrtničkih sportskih igara po godinama i vrstama troškova, što predstavlja samo djelomično omogućavanje pristupa informacijama, budući da je žalitelj tražio i račune, ugovore i slične dokumente, te obračun radnih sati djelatnika.

HOK  u dopisu, broj: 13-434-1909/3-9-2017 od 20. 10. 2017. godine, čak i navodi kako prema stajalištu HOK-a navedeno traženje žalitelja ne predstavlja već formiranu informaciju koja je definirana Zakonom o pravu na pristup informacijama, već je u konkretnom slučaju potrebno kreirati novu informaciju postupkom obrade podataka za koje je potreban interaktivan rad nekoliko službi i odjela HOK-a.

Drugostupanjsko tijelo u žalbenom postupku napominje kako računi, ugovori i ostali dokumenti koje se može povezati sa Obrtničkim sportskim igrama predstavljaju izrađenu informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom  je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

U tom je smislu irelevantno nalazi li se tražena informacija u jednom ili u više službi ili odjela, ako je ona izrađena i postoji u materijaliziranom obliku.

Obračun radnih sati djelatnika će u ovom slučaju predstavljati informaciju koju HOK posjeduje, samo ako se takav obračun neposredno vodio u odnosu na rad djelatnika vezan za Obrtničke sportske igre, a ako nije, tijelo javne vlasti neće posjedovati traženu informaciju.

Slijedom navedenog, tumačenje HOK-a kako informacije koje žalitelj traži ne predstavljaju već formirane informacije, te neomogućavanje pristupa istim, predstavlja djelomičnu uskratu pristupa traženim informacijama, odnosno prešutno odbijanje žaliteljevog zahtjeva, bez obzira što je u pobijanom rješenju deklarirano njegovo usvajanje.

Povjerenica za informiranje je stoga na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješila  kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari, te činjenice da tijelo javne vlasti nije dostavilo Povjerenici za informiranje zatražene informacije, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

HOK  je u ponovnom postupku dužan utvrditi činjenično stanje na način da razmotri žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, te utvrdi posjeduje li zatražene informacije te postoji li na njima ograničenje od pristupa propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, imajući tom prilikom na umu i mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama. U određenim, zakonom propisanim slučajevima ograničavanja pristupa informacijama propisanim člankom 16. navedenog Zakona, potrebno je prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Tijelo javne vlasti je potom dužno prikazati utvrđeno činjenično stanje u spisu predmeta i potkrijepiti ga odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.   

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.