KLASA: 008-04/15-01/39

URBROJ: 401-01/04-15-03

Zagreb, 27.01.2015.

Korisnik

Vezano uz Vaš upit koji se odnosi na pravila podnošenja žalbe i drugih podnesaka, očitujemo se sljedeće.

Člankom 71. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09) propisana su pravila koja se odnose na sve podneske u upravnom postupku (zahtjeve, prijedloge, ispunjenje obrasce, molbe, žalbe, predstavke, prigovore, obavijesti, priopćenja te druge podneske kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari). Pravila koja su određena Zakonom o općem upravnom postupku primjenjuju se i na postupke koji se vode prema Zakonu o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj: 25/13). Primjerice, donošenjem rješenja o odbijanu zahtjeva za pristup informacijama postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama postaje upravni postupak.

Prema članku 71. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, da bi se po podnesku, dakle i po zahtjevu za pristup informacijama i po žalbi, moglo postupati, on mora sadržavati neke zakonom propisane elemente: naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, ime i prezime stranke ili osobe koja je ovlaštena stranku zastupati i adresu stranke, odnosno osobe koja stranku zastupa. Podnesci mogu sadržavati i neke druge podatke, no ovo je sadržajni minimum koji Zakon propisuje da bi se po podnesku moglo postupati. U skladu s time i Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje koje podatke mora sadržavati zahtjev za pristup informacijama: naziv i središte tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Nadalje, člankom 71. stavkom 5. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da podnesak mora potpisati stranka, odnosno osoba koja je ovlaštena za zastupanje stranke te da će stranku koja se ne zna ili ne može potpisati, potpisati druga pismena osoba uz naznaku svog imena i adrese.

Također, člankom 71. stavkom 3. propisano je da se podnesci javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.

Zakonom o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijela. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev. Dakle, Zakon o pravu na pristup informacijama govori usmenom ili putem telefona podnesenom zahtjevu, a ne o žalbi.

Kada bi stranka žalbu, podnosila usmeno, ista bi se primala na zapisnik pred službenikom iz nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice u skladu s Uredbom o unutarnjem uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj: 7/09) te istu nije moguće izjaviti putem telefona, za razliku od zahtjeva za pristup informacijama gdje je Zakon o pravu na pristup informacijama posebno propisao da se zahtjev može izjaviti putem telefona.

Nadalje, da bi žalba zaprimljena putem elektroničke pošte bila valjana ista mora biti izrađena u obliku elektroničke isprave u skladu sa Zakonom o elektroničkoj ispravi („Narodne novine“, broj:  150/05) i Zakonom o elektroničkom potpisu („Narodne novine“, broj: 10/02, 80/08 i 30/14). Budući da žalba žalitelja dostavljena putem elektroničke pošte često nije izrađena sukladno propisanim pravilima, odnosno ista često ne sadrži elektronički potpis, zbog ekonomičnosti postupka žaliteljima je omogućeno da žalbu potpišu i dostave sken iste ili da potpisanu žalbu dostave putem fax uređaja.

U pogledu važnosti navođenja adrese u podnesku, upućujemo na Zakon o općem upravnom postupku, članke 85. do 95. koji uređuju načine dostave pismena u upravnom postupku. Iako je Zakonom predviđena mogućnost dostave elektroničkim putem, dostava pismena osobno stranci mora se obaviti ako od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti. Primjerice, od dana dostave rješenja počinje teći rok za izjavljivanje pravnog lijeka. Stoga je stranka dužna navesti adresu na koju će uz osobnu dostavu primati pismena, kako bi mogla ostvariti svoje pravo na izjavljivanje pravnog lijeka, s obzirom da se od dana dostave počinje računati rok u kojem se pravni lijek može izjaviti.