KLASA: UP/II-008-07/17-01/78
URBROJ: 401-01/10-18-2
Zagreb, 20. travnja 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Krapine, ........., izjavljene protiv rješenja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice (dalje u tekstu: Bolnica), Broj: 05-82/19-2016 od 09. siječnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Broj: 05-82/19-2016 od 09. siječnja 2017. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Ugovora o održavanju software-a između Bolnice i Komp servisa, upravljanje računalnom opremom i sustavima od 27. veljače 2012. godine, Ugovora o održavanju software-a između Bolnice i KOMPJUTER za SERVIS j.d.o.o. od 15. ožujka 2013. godine te preslici Ugovora o održavanju software-a između Bolnice i KOMPJUTER za SERVIS j.d.o.o. od 14. ožujka 2014. godine.
3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedećih ugovora o donaciji:
- Broj: 05-29/10-2003 od 03. veljače 2003. godine
- Broj: 05-29/137-2006 od 24. kolovoza 2006. godine
- Broj: 05-29/7-2007 od 18. siječnja 2007. godine
- Broj: 05-29/84-2007 od 17. travnja 2007. godine
- Broj: 05-29/104-2007 od 15. svibnja 2007. godine
- Broj: 05-29/118-2007 od 28. lipnja 2007. godine
- Broj: 05-29/163-2007 od 14. prosinca 2007. godine
- Broj: 05-29/86-2008 od 10. ožujka 2008. godine
- Broj: 05-29/87-2008 od 31. ožujka 2008. godine
- Broj: 05-29/114-2008 od 26. lipnja 2008. godine
- Broj: 05-29/121-2008 od 10. rujna 2008. godine
- Broj: 05-29/139-2008 od 19. studenog 2008. godine
- Broj: 05-29/26-2009 od 04. ožujka 2009. godine
- Broj: 05-29/38-2009 od 09. travnja 2009. godine
- Broj: 05-29/40-2009 od 20. travnja 2009. godine
- Broj: 05-29/41-2009 od 25. ožujka 2009. godine
- Broj: 05-29/104-2010 od 22. studenog 2010. godine
- Broj: 05-29/54-2011 od 25. ožujka 2011. godine
- Broj: 05-29/55-2011 od 25. ožujka 2011. godine
- Broj: 05-29/56-2011 od 25. ožujka 2011. godine
- Broj: 05-29/69-2011 od 19. svibnja 2011. godine
- Broj: 05-29/111-2011 od 22. studenog 2011. godine
- Broj: 05-29/114-2011 od 09. prosinca 2011. godine
- Broj: 05-29/118-2011 od 12. prosinca 2011. godine
- Broj: 05-29/120-2011 od 14. prosinca 2011. godine
- Broj: 05-29/36-2012 od 22. veljače 2012. godine
- Broj: 05-29/53-2012 od 02. travnja 2012. godine
- Broj: 05-29/63-2012 od 17. travnja 2012. godine
- Broj: 05-29/95-2012 od 26. srpnja 2012. godine
- Broj: 05-29/103-2012 od 19. rujna 2012. godine
- Broj: 05-29/131-2012
- Broj: 05-29/49-2013 od 28. veljače 2013. godine
- Broj: 05-29/57-2013 od 19. ožujka 2013. godine
- Broj: 05-29/63-2013
- Broj: 05-29/65-2013 od 02. svibnja 2013. godine
- Broj: 05-29/68-2013 od 10. svibnja 2013. godine
- Broj: 05-29/87-2013 od 11. srpnja 2013. godine
- Broj: 05-29/124-2013 od 03. listopada 2013. godine
- Broj: 05-29/61-2014 od 27. veljače 2014. godine
- Broj: 05-29/62-2014 od 27. veljače 2014. godine
- Broj: 05-29/63-2014 od 27. veljače 2014. godine
- Broj: 05-29/64-2014 od 27. veljače 2014. godine
- Broj: 05-29/65-2014 od 27. veljače 2014. godine
- Broj: 05-29/66-2014 od 27. veljače 2014. godine
- Broj: 05-29/74-2014 od 25. veljače 2014. godine
- Broj: 05-29/81-2014 od 11. ožujka 2014. godine
- Broj: 05-29/139-2014 od 21. svibnja 2014. godine
- Broj: 05-29/140-2014 od 26. svibnja 2014. godine
- Broj: 05-29/141-2014 od 23. svibnja 2014. godine
- Broj: 05-29/143-2014 od 02. lipnja 2014. godine
- Broj: 05-29/148-2014
- Broj: 05-29/149-2014 od 29. svibnja 2014. godine
- Broj: 05-29/209-2014 od 12. prosinca 2014. godine
- Broj: 05-29/40-2015 od 16. veljače 2015. godine
- Broj: 05-29/75-2015 od 27. ožujka 2015. godine
- Broj: 05-29/87-2015 od 28. travnja 2015. godine
- Broj: 05-29/89-2015 od 06. svibnja 2015. godine
- Broj: 05-29/90-2015 od 12. svibnja 2015. godine
- Broj: 05-29/91-2015 od 11. svibnja 2015. godine
- Broj: 05-29/92-2015 od 13. svibnja 2015. godine
- Broj: 05-29/94-2015 od 09. veljače 2015. godine
- Broj: 05-29/95-2015 od 26. svibnja 2015. godine
- Broj: 05-29/134-2015 od 04. kolovoza 2015. godine
- Broj: 05-29/198-2015 od 10. prosinca 2015. godine
- Broj: 05-29/201-2015 od 21. prosinca 2015. godine
- Broj: 05-29/44-2016 od 17. veljače 2016. godine
- Broj: 05-29/45-2016 od 10. veljače 2016. godine
- Broj: 05-29/46-2016 od 10. veljače 2016. godine
- Broj: 05-29/61-2016 od 18. ožujka 2016. godine
- Broj: 05-29/109-2016 od 22. travnja 2016. godine
- Broj: 05-29/112-2016 od 04. svibnja 2016. godine
- Broj: 05-29/209-2016 od 24. studenog 2016. godine
- Broj: 05-29/211-2016 od 02. prosinca 2016. godine
4. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici sljedećih dokumenata:
- Ugovora o donatorstvu i sponzorstvu, Broj: 05-29/5-2005 od 11. listopada 2004. godine na način da se na istom prekriju svi podaci o donatoru fizičkoj osobi, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovora o donaciji , Broj: 05-29/105-2010 od 19. listopada 2010. godine na način da se u prilozima 1. i 2. Ugovora prekrije podatak o vlastoručnom potpisu radnika, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovora o donatorstvu Broj: 05-29/97-2011 od 12. listopada 2011. godine na način da se na istom prekriju svi podaci koji se odnose na donatora fizičku osobu, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovora o donaciji, Broj: 05-29/203-2014 od 15. prosinca 2014. godine na način da se na istom prekriju svi podaci donatora fizičke osobe, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
- Ugovora, broj: 05-29/172-2016 od 08. rujna 2016. godine na način da se u dodatku A istog prekriju podaci o imenima i prezimenima i adresama elektroničke pošte kontakt osoba, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
5. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici Ugovora o darovanju, Broj: 05-29/76-2002 od 04. listopada 2002. godine.
6. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Ugovora o donaciji, Broj: 05-29/2-2013 od 04. siječnja 2013. godine na način da se u javnobilježničkoj ovjeri potpisa prekriju podaci o adresi, broju iskaznice i izdavatelju te datumu rođenja ravnatelja prvostupanjskog tijela, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
7. Odbacuje se zahtjev ......... u dijelu u kojem žalitelj traži ugovor o primljenoj donaciji za razvojni alat Visual FoxPro 9.
8. Nalaže se Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice da postupi sukladno točkama 2. do 6. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio sljedeće informacije: 1) sve sklopljene ugovore između bolnice i fizičkih i/ili pravnih osoba u kojima se kao odgovorna osoba spominje ........., 2) sve ugovore o primljenim donacijama u Bolnicu od drugih fizičkih i/ili pravnih osoba, pa tako i ugovor o primljenoj donaciji za razvojni alat Visual FoxPro9, i 3) sve ugovore o danim donacijama od strane Bolnice prema drugim fizičkim i/ili pravnim osobama, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da je podnositelj funkcionalno povezan s jednom osobom, te da učestalo podnose zahtjeve za dostavu istovrsnih informacija, na koji način dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja Bolnice.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da osporava navode iz prvostupanjskog rješenja. Ističe da nije u funkcionalnoj vezi ili u dogovoru s trećom osobom, te da je njegov zahtjev podnesen na potpuno legalan način sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Navodi da mu prvostupanjsko tijelo želi uskratiti tražene informacije bez opravdanog razloga. Također ističe da tražene informacije ni na koji način nisu objavljene. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 22. prosinca 2016. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće informacije:
1. Sve sklopljene ugovore između Bolnice i fizičkih i/ili pravnih osoba u kojima se kao odgovorna osoba spominje (vlasnik i/ili direktor) gospodin Mladen Podboj
2. Sve ugovore o primljenim donacijama u Bolnicu od drugih fizičkih i/ili pravnih osoba, pa tako i ugovor o primljenoj donaciji za razvojni alat Visual FoxPro 9
3. Sve ugovore o danim donacijama od strane Bolnice prema drugim fizičkim i pravnim osobama
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kad zbog učestalih zahtjeva za dostavom istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojim se traži veliki broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da su žalitelj i ......... funkcionalno povezani podnositelji u smislu odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da njihovi zahtjevi dovode do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Prilikom razmatranja definicije djela zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, mogli bi je razložiti na subjektivni i objektivni element, te na cjelinu u kojoj se subjektivni i objektivni element međusobno nadopunjuju.
Subjektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u prvom dijelu definicije, u kojem stoji kako „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.“ Slijedom navedenog, prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zloupotrebe je potrebno utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebljavanja prava.
Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, slučajevi potencijalne zloupotrebe prava su drugačiji jer rješavatelj zahtjeva odnosno rješavatelj žalbe mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva te međusobni odnos podnositelja zahtjeva i tijela javne vlasti.
Subjektivni element zloupotrebe bi stoga mogao ući u moralnu kategoriju, koja stavlja u odnos podnositelja zahtjeva, tijelo javne vlasti i javni interes.
Objektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u drugom dijelu definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“
Objektivni element zloupotrebe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, biće djela zloupotrebe prava na pristup informacijama može biti ostvareno i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu.
Drugim riječima, u slučajevima kada su prekomjerno opterećeni radni kapaciteti tijela javne vlasti, može se dogoditi da dođe do ugrožavanja javnog interesa, koji se odražava u redovitom funkcioniranju tijela javne vlasti, ostvarivanju njegove izvorne svrhe te u konačnici zaštiti prava trećih osoba koja ulaze u međuodnos sa tijelom javne vlasti i koje očekuju da će tijelo javne vlasti ispuniti svoju zakonom predviđenu javnu svrhu.
Međutim, u konkretnom slučaju, iako bi se iz navoda prvostupanjskog rješenja mogla utvrditi povezanost podnositelja i ......... s obzirom na funkcije koje obavljaju u prvostupanjskom tijelu (predsjednik i potpredsjednica Radničkog vijeća), te s obzirom da su u bitnom traže iste informacije (što je primjerice vidljivo iz stranice 3. osporenog rješenja u kojem se navode zahtjevi podnositelja i ......... vezano za ugovore o autorskom djelu za ........., te zahtjevi podnositelja i ......... vezano uz ugovore u kojima se navodi .........na stranici 4. rješenja), Povjerenica za informiranje ističe da osporeno rješenje ne sadrži niti jedan razlog iz kojeg bi bilo vidljivo zbog čega bi u konkretnom slučaju došlo do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Dakle, u prvostupanjskom rješenju samo se reproducira dio odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, na koji je način prvostupanjsko tijelo postupilo protivno odredbi članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku.
Osim toga, treba imati u vidu da su predmet žaliteljeva zahtjeva ugovori o održavanju informatičke opreme, te ugovori o donacijama koje je prvostupanjsko tijelo zaprimilo od strane trećih osoba, odnosno o donacijama koje su učinjene od strane prvostupanjskog tijela trećim osobama.
U odnosu na ugovore o održavanju informatičke opreme prvostupanjskog tijela, Povjerenica za informiranje ističe da se radi o ugovorima koje sklapa tijelo javne vlasti i iz kojih je vidljiva potrošnja javnih sredstava u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Kako Povjerenica za informiranje ne nalazi postojanje zakonskih ograničenja za pristup navedenim dokumentima, žalitelju se istim omogućuje pristup u cijelosti.
Dakle, zbog pogrešne primjene odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama poništiti prvostupanjsko rješenje.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama 1., 2. i 8. izreke ovog rješenja.
Što se tiče donacija koje su učinjene prvostupanjskom tijelu, Povjerenica za informiranje ističe sljedeće.
Sukladno članku 479. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, 35/05, 41/08. 125/11, 78/15), ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez činidbe određenu stvar, a obdarenik to prihvati.
U konkretnom slučaju, obdarenik je tijelo javne vlasti za koje vrijedi načelo transparentnosti u postupanju, posebno stoga što se u predmetnim ugovorima navodi u koju svrhu daje donacija (većinom za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika tijela javne vlasti).
Upravo zbog navedenog, ugovori o donacijama prvostupanjskom tijelu predstavljaju informaciju na temelju kojih se neizravno može utvrditi raspolaganje javnim sredstvima u smislu odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se primljena sredstva od donacija koriste za školovanje i usavršavanje zaposlenika tijela javne vlasti.
Osim toga, na linku http://www.sbkt.hr/planoviizvjesca/1_2017/Donacije_2015.pdf objavljeni su podaci o donacijama prvostupanjskom tijelu za 2015. godinu, te se navodi naziv donatora, predmet donacije, vrijednost donacije te korisnik donacije, iz čega se može zaključiti i da prvostupanjsko tijelo smatra da navedene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja.
Što se tiče donacija koje su prvostupanjskom tijelu učinjene od strane pravnih osoba, Povjerenica za informiranje ne nalazi postojanje zakonskih ograničenja za pristup navedenim ugovorima, iz kojeg razloga je pristup navedenim informacijama žalitelju omogućen u cijelosti, te je odlučeno kao pod točkama 1., 3. i 8. izreke ovog rješenja.
Vezano za donacije koje su prvostupanjskom tijelu učinjene od strane fizičkih osoba, ističe se sljedeće.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Kako navedene informacije sadrže i određene osobne podatke, valjalo je temeljem članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u žalbenom postupku provesti test razmjernosti i javnog interesa, te utvrditi može li se žalitelju u cijelosti ili djelomično omogućiti pristup traženim informacijama.
U odnosu na donacije koje su učinjene od strane fizičkih osoba, Povjerenica za informiranje smatra u odnosu na podatke iz kojih se može utvrditi identitet fizičke osobe (ime prezime, adresa i vlastoručni potpis), ne preteže javni interes, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, posebno stoga što je javni interes zadovoljen činjenicom da se omogućava pristup podatku o tome što je predmet donacije.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama 1., 4. i 8. izreke ovog rješenja.
S obzirom da su predmet žalitelja zahtjeva i donacije koje su učinjene od strane prvostupanjskog tijela, ističe se sljedeće.
Člankom 10. stavkom 1. točkom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa.
Slijedom navedenog, s obzirom da se radi o informacijama za koje postoji obveza proaktivne objave, nesporno je da za navedene informacije postoji javni interes.
Kako u odnosu na informaciju navedenu u točki 5. izreke ovog rješenja Povjerenica za informiranje ne nalazi postojanje zakonskih ograničenja, ista se žalitelju omogućuje u cijelosti.
Međutim, s obzirom da dio traženih informacija sadrže i osobne podatke (točka 6. izreke), Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na podatke o adresi, broju iskaznice i izdavatelju te datumu rođenja ravnatelja prvostupanjskog tijela ne prevladava javni interes, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi njihovo objavljivanje predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkama 1., 6. i 8. izreke ovog rješenja.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za informacije za koje je u izreci ovog rješenja utvrđeno da se moraju prekriti, predmetne informacije ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
U odnosu na dio zahtjeva žalitelja u kojem isti traži ugovor o donaciji za razvojni alat Visual FoxPro 9, iz očitovanja prvostupanjskog tijela, Broj: 05-82/19-2016 od 13. veljače 2017. godine proizlazi da prvostupanjsko tijelo nije sklopilo ugovor o donaciji za razvojni alat Visual FoxPro 9.
Prema članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi.
Budući da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje traženu informaciju, pravilnom primjenom odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je odbaciti zahtjev žalitelja u tom dijelu.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 7. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.