KLASA: UP/II-008-07/18-01/60

URBROJ: 401-01/06-18-7

Zagreb, 17.4.2018.

Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Raba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Raba KLASA: 008-01/17-01/27, URBROJ: 2169-01-02/1-17-2 od 28.12.2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Raba KLASA: 008-01/17-01/27, URBROJ: 2169-01-02/1-17-2 od 28.12.2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Raba odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5., a vezano uz članak 5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer se tražena informacija ne smatra informacijom u zakonskom smislu. Predmetnim zahtjevom za pristup informacijama od 14.12.2017. godine žalitelj je tražio informacije o odlagalištu otpada Sorinj, komunalnom društvu zaduženom za upravljanje istim odlagalištem, aktivnostima koje se provode vezano za Plan gospodarenja otpadom Grada Raba od 2017.-2022. godine, cijeni komunalnih usluga, izgradnji reciklažnog dvorišta, sortirnice i pretovarne stanice.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da je povodom zahtjeva kojim je zatražio informacije o radnom i pravnom stanju odlagališta otpada Sorinj, plan sanacije i zatvaranja istog, aktivnostima provedenim sukladno Planu gospodarenja otpadom, o odvozu otpada, o razvrstavanju otpada na kućnom pragu, poskupljenju usluga odvoza otpada, zbrinjavanju građevinskog materijala i druge informacije o načinu funkcioniranja i planovima komunalnog društva u pogledu sređivanja stanja s otpadom koje su od interesa za građane. Navodi kako obrazloženje iz osporenog rješenja smatra neutemeljenim jer informacije koje je tražio nisu u suprotnosti sa zakonskom definicijom informacije, a osporeno rješenje smatra kršenjem zakona s namjerom uskrate važnih podataka koji bi trebali biti javno prezentirani i dostupni, a što upućuje na netransparentnost i nezainteresiranost gradske uprave. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 14.12.2017. godine Gradu Rabu, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, podnio zahtjev sljedećeg sadržaja: 1. U kakvom zakonskom i radnom stanju se nalazi odlagalište otpada Sorinj. Poznato je da se odlaganje vrši nepropisno, a kapacitet je u terminalnoj fazi, međutim da li to odlagalište i dalje ima uporabnu dozvolu i dozvole za rad nadležnog Ministarstva?; 2. Kada se planira njegova sanacija i zatvaranje?; 3. U Planu gospodarenja otpadom do 2022. navedene su neke aktivnosti koje je Grad Rab zacrtao za provođenje, međutim koje su konkretno aktivnosti provedene ili pred provođenjem - što je s reciklažnim dvorištem, sortirnicom i pretovarnom stanicom u smislu njihove gradnje i privođenja svrsi u potpunosti?; 4. Da li se i dalje planira osnivanje trećeg komunalnog društva za upravljanjem područjem Sorinja, sukladno ugovoru između Grada Raba i općine Lopar, ili se pristupilo nekom drugom konceptu upravljanja Sorinjem?; 5. Da li Grad Rab odvozi otpad sakupljen iz kućanstava izvan otoka (npr. ŽCG Marišćinu), ili se i dalje odvozi na OP Sorinj?; 6. Koje se aktivnosti planiraju pokrenuti prije turističke sezone kako bi se problem odlaganja i zbrinjavanja otpada sveo u prihvatljive okvire. S obzirom da je razvrstavanje otpada na kućnom pragu zakonska obveza, a građani u nepotpunom broju imaju adekvatne kante, da li se planiraju nabavljati i distribuirati kontejneri i kante za građane, u kojem roku, vrstama kanti i novčanim iznosima; 7. Da li je u 2017. godini planirano poskupljenje komunalnih usluga Dundovo d.o.o.?; i 8. Da li je Dundovo d.o.o. zaduženo i odgovorno za preuzimanje građevinskog otpada i materijala dobivenog na području Grada Raba, ili potrošače usmjerava na privatne kooperante i o kojim kooperantima je riječ?

Također, utvrđeno je da je Grad Rab povodom predmetnog zahtjeva donio osporeno rješenje kojim je isti odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3., a u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su se predmetnim zahtjevom tražile informacije koje se ne smatraju informacijama u zakonskom smislu, citiranjem predmetnog zahtjeva te zakonske odredbe temeljem koje je odbijen zahtjev, bez ikakvog dodatnog obrazloženja.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju spisa predmeta utvrđeno je da osporeno rješenje treba poništiti, jer je prema ocjeni Povjerenice za informiranje Grad Rab prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo odredbe materijalnog prava.

Naime, iz obrazloženja osporene odluke vidljivo je da prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir da iako je zahtjev žalitelja postavljen u obliku pitanja na koja se može pisano ili usmeno odgovoriti, navedene se točke zahtjeva trebaju prevesti u traženje informacija koje Grad Rab posjeduje u materijaliziranom obliku, odnosno traženje preslika navedenih informacija. Također, uvidom u priloge dopisa Grada Raba KLASA: 008-01/17-01/27, URBROJ: 2169-01-02/1-18-7 od 23.3.2018. godine, koji su Povjerenici za informiranje dostavljeni u drugostupanjskom postupku, a vezano za njezino traženje nadopune spisa predmeta iz dopisa KLASA: UP/II-008-07/18-01/60, URBROJ: 401-01/06-18-5 od 9.3.2018. godine, a kojim je zatražena dostava dokumentacije koja sadrži informacije koje su predmet ovog postupka, utvrđeno je kako se radi o javno objavljenim i svima dostupnim informacijama na internetskim stranicama, a da su iste dostupne i žalitelju proizlazi iz sadržaja predmetnog zahtjeva.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Dakle, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, a sukladno gore citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu odnosno da li je u posjedu dokumentacije koja sadržava odgovore na pitanja žalitelja iz predmetnog zahtjeva (primjerice dozvola za rad odlagališta Sorinj, plan sanacije i zatvaranja istog odlagališta, odluka odnosno plan aktivnosti prije turističke sezone vezano za odlaganje i zbrinjavanje otpada, odluka o razvrstavanju otpada na kućnom pragu, odluka ili plan o nabavi kontejnera ili kanti, cjenik komunalnih usluga i slično), a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva.

S obzirom na navedeno uvidom u spis predmeta utvrđeno je da prvostupanjsko tijelo nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavilo cjelovit spis predmeta, čiji su sastavni dio zahtjevom zatražene informacije, a koji je nužan za postupanje u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela, nego već svima dostupne i javno na internetskim stranicama objavljene informacije iz kojih su samo djelomično vidljive aktivnosti tijela javne vlasti vezano za provođenje Plana gospodarenja otpadom Grada Raba od 2017.-2022. godine.

Naime, s obzirom na prirodu informacija koje su zatražene predmetnim zahtjevom tijelo javne vlasti pri rješavanju zahtjeva treba osobito uzeti u obzir činjenicu da je okoliš dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu pa su time informacije o okolišu informacije od posebnog značaja i interesa za javnost. Iz perspektive zaštite okoliša, suvremeni društveni i gospodarski razvoj predstavlja prekretnicu u naporima za očuvanje zdravog okoliša, očuvanja kakvoće ljudskog života, zdravlja te biljnog i životinjskog svijeta. Ustavna je obveza države da, vođena načelima održivog razvoja, svima osigura uvjete za zdrav okoliš. Međutim, to nije isključivo obveza države, već je obveza svakoga, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveti zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša. Pravo na sudjelovanje javnosti u odlučivanju o određenim djelatnostima vezano za pitanja zaštite okoliša, predstavlja značajan alat koji građanima daje legitimaciju da budu aktivni sudionici u kreiranju odluka i politika koje se odnose na zaštitu okoliša. U tom smislu, dostupnost informacija o okolišu od posebne je važnosti i javnog interesa. Pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u pitanjima koja se tiču okoliša uređen je Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13, 153/13 i 78/15.), ujedno i Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (Narodne novine 64/08) koja je donesena temeljem Zakona iz 2007. godine. Zakonom iz 2013. godine preuzeta je Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.) te je ujedno usklađena s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), koja je implementirana u hrvatsko pozitivno pravo Zakonom o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 1/07.). Aarhuška konvencija, čija je svrha razvoj okolišne demokracije i koja predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša za sve stranke Konvencije, je u odnosu na Hrvatsku stupila na snagu 25. lipnja 2007. godine.

Potrebno je naglasiti kako je člankom 154. i 155. Zakona o zaštiti okoliša propisano kako je tijelo javne vlasti dužno osigurati pristup informacijama o okolišu, koje posjeduje i/ili nadzire, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuje pravo javnosti na pristup informacijama, s tim da se pravo pristupa informacijama o okolišu odnosi na svaku informaciju u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili bilo kojem drugom dostupnom obliku, koja se odnosi na Zakonom taksativno pobrojana okolišna pitanja. Člankom 158. stavkom 6. Zakona o zaštiti okoliša propisano je da je Povjerenik za informiranje žalbeno tijelo u slučaju odbijanja zahtjeva za davanje informacija o okolišu

Člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja pristupa informacijama.

Tijelo javne vlasti je po predmetnom zahtjevu za pristup informacijama najprije u obvezi utvrditi koje već izrađene informacije koje se odnose na traženje iz zahtjeva ima u svom posjedu te je uvidom u iste potrebno utvrditi postoji li koji od razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci), za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti slobodan pristup zatraženoj informaciji. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.

Posebno se napominje kako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09.), poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju, nego dostaviti već izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev, a vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Također je pri rješavanju zahtjeva potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donijela Povjerenica za informiranje.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.