KLASA: UP/II-008-07/17-01/941

URBROJ: 401-01/03-18-02

Zagreb, 17. travnja 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Broj: PPI-DO-5/2017-12 od2. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Broj: PPI-DO-5/2017-12 od 2. listopada 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio zbirni godišnji popisni list za 2016.za najmanje 2, ali ne više od 3 zamjenika Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavkom 1. točkom 3. istoga Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija radi bitne povrede upravnog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je nejasno i paušalno obrazloženje pobijanog rješenja tijela javne vlasti da zatražena informacija ne postoji u obliku kako je zatraženo jer je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan, koji je tijelo javne vlasti izradilo samo, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Navodi odredbe članka 204. stavak 1. i 2. Poslovnika državnog odvjetništva u kojem se navodi da na kraju kalendarske godine državnoodvjetnička pisarnica izrađuje za svakog  državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika zbirni godišnji list te navodi što isti sadrži. Predlaže da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i vrati na ponovni postupak tijelu javne vlasti, podredno da se preinači te dopusti pristup traženoj informaciji.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 24. srpnja 2017. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, kao tijelu javne vlasti, kojim je zatražio sljedeće informacije: presliku ili skeniran izbirni godišnji popisni list za 2016. godinu za najmanje dva, ali ne više od tri zamjenika Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku po nasumičnom izboru službenika za informiranje. U zahtjevu se navodi da se na kraju kalendarske godine izrađuje se za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika zbirni godišnji popisni list za proteklu godinu, čija se kopija odlaže u njihov osobni spis, a koji sadrži  ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, rokove u kojima su spisi riješeni, vrstu i broj poduzetih radnji, odluke sudova i upravnih tijela povodom tih radnji, broj raspravnih dana i ročišta te broj podnesenih pravnih lijekova i odluke povodom uloženih pravnih lijekova, kao i podatke o edukaciji i drugim izvanpostupovnim radnjama (članak 204. stavak 1. i 2. Poslovnika državnog odvjetništva Narodne novine 5/14 i 123/15).

Postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama, Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku donijelo je rješenje Broj: PPI-DO-5/2017 od 2. listopada 2017. godine kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama ……… o dostavljanju preslike ili skeniranog zbirnog godišnjeg popisnog lista za 2016. godine za najmanje 2, a ne više od 3 zamjenika Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. istoga Zakona. U obrazloženju osporenog rješenja citiraju se odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te odredba članka 204. Poslovnika državnog odvjetništva. Navodi se da se u predmetnom slučaju ne radi o informaciji u smislu citirane zakonske odredbe, te da bi se radilo o informaciji, ona kao takva treba postojati jer tijelo javne vlasti nije dužno poduzimati radnje prikupljanja podataka radi stvaranja nove informacije koju već ne posjeduje, dok se zborni godišnji popisni list za državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika izrađuje na temelju mjesečnih popisnih listova, a također se mjesečni popisni listovi izrađuju na temelju prikupljenih podataka za to mjesečno razdoblje, te zatražena informacije ne postoji kao gotova informacija, stoga je zahtjev odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Nastavno na navedene zakonske odredbe na kojima se temelji pobijano rješenje tijela javne vlasti, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepravilno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti citira odredbe članka 204. stavka 1. Poslovnika državnog odvjetništva u kojemu se navodi da pisarnica vodi za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika mjesečni popisni list, te da se na kraju kalendarske godine izrađuje za svakog državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika zbirni godišnji popisni list za proteklu godinu, čija se kopija odlaže u njihov popisni list.

Stoga, tijelu javne vlasti je Poslovnikom državnog odvjetništava propisano vođenje evidencija vezanih za rad državnog odvjetnika, zamjenika ili savjetnika putem mjesečnih popisnih listova i zbirnog godišnjeg popisnog lista, stoga bi neposjedovanje zatražene informacije značilo da tijelo javne vlasti nije postupilo po odredbama Poslovnika državnog odvjetništva.

Napominje se da iz odredbe članka 204. stavka 2. Poslovnika državnog odvjetništva proizlazi da se zbirni godišnji list izrađuje na kraju kalendarske godine za proteklu godinu, a zahtjevom za pristup informacijama zatražen je zbirni godišnji popisni list  za 2016. godinu za najmanje dva, a ne više od tri zamjenika tijela javne vlasti, iz čega se zaključuje da tijelo posjeduje izrađeni dokument koji je nastao u okviru djelokruga tijela javne vlasti, dakle posjeduje informaciju u smislu zakonske definicije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Napominje se kako je obrazloženje pobijanog rješenja nerazumljivo, te da je nejasno zašto tijelo javne vlasti smatra da se u ovom slučaju ne radi o informaciji u zakonskom smislu, odnosno temeljem čega je tijelo javne vlasti zaključilo da zatražena informacija ne postoji kao gotova informacija. U tom se smislu ističe važnost obrazloženja rješenja, jer obrazloženje omogućava stranci da pomoću žalbe zaštiti svoje interese i pokuša pobiti navode iz rješenja tijela javne vlasti. Kada rješenje nema valjano obrazloženje, podnositelj zahtjeva je doveden u nejednak položaj u odnosu na tijelo i ne može u potpunosti ostvariti svoje Ustavom zajamčeno pravo na žalbu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo je dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Ukoliko se utvrdi da se radi o informacijama za koje postoji zakonsko ograničenje za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, u pogledu provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, tijelo javne vlasti se upućuje na internetsku stranicu Povjerenika za informiranje, na kojoj se na poveznici http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/, pod rubrikom Upute i smjernice, nalaze Smjernice za test razmjernosti i javnog interesa.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.