KLASA: UP/II-008-07/18-01/122
URBROJ: 401-01/10-18-5
Zagreb, 11. travnja 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba, KLASA: 008-02/17-002/558, URBROJ: 251-02-22/007-17-17 od 17. studenog 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Zagreba, KLASA: 008-02/17-002/558, URBROJ: 251-02-22/007-17-17 od 17. studenog 2017. godine
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev za dopunom informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena informacija o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 1. do 31. srpnja 2017. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva, a osobito potraživanja i obveze po subjektima. Smatra da je u konkretnom slučaju povrijeđena odredba članka 30. u vezi s člancima 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku, jer žalitelju nije dana mogućnost izjašnjavanja o svim okolnostima i činjenicama. Dalje navodi da tražene informacije ne mogu predstavljati poslovnu tajnu, odnosno da se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. kolovoza 2017. godine tražio informaciju o ukupnim isplatama svim odvjetničkim društvima/odvjetničkim uredima/odvjetnicima po polugodištima u razdoblju od 01. do 31. srpnja 2017. godine, a svakako podatke o isplatama za deset najvećih odvjetničkih društava/odvjetničkih ureda/odvjetnika u razdoblju od 01. do 31. srpnja 2017. godine kojima su i u kojem iznosu plaćene usluge zastupanja.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženi podaci predstavljaju poslovnu tajnu, te bi iznošenjem istih prvostupanjsko tijelo kršilo odredbe zaključenih ugovora o zastupanju.
Navedeni zaključak nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelju dana 05. listopada 2017. godine dostavljeno očitovanje prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-02/17-002/29, URBROJ: 251-03-30/1-17-34 od 22. rujna 2017. godine u kojem se navodi ukupan iznos koji je isplaćen odvjetnicima u razdoblju od 01. srpnja do 31. srpnja 2017. godine, te imena i prezimena odvjetnika kojima je izvršena isplata u navedenom razdoblju.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 24. listopada 2017. godine tražio dopunu tražene informacije, s obzirom da su mu gore navedenim dopisom prvostupanjskog tijela dostavljene samo zbirne informacije.
Dopisom Povjerenice za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/18-01/122, URBROJ: 401-01/04-18-2 od 27. veljače 2018. godine, te elektroničkom porukom od 19. ožujka 2018. godine od prvostupanjskog tijela zatražena je nadopuna spisa, odnosno uvid u informacije koje su predmet postupka temeljem članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz dopisa prvostupanjskog tijela Povjerenici za informiranje, KLASA: 701-01818-001/15, URBROJ: 251-03-32/28-18-2 od 27. ožujka 2018. godine u bitnom proizlazi da predmet žaliteljeva zahtjeva nije informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je iz dokumenta „Rashodi i izdaci po poslovnom suradniku“ potrebno odbiti sredstva koja su s osnova naknade dosuđenih troškova vraćena u proračun Grada Zagreba, pa iz navedenog razloga Grad Zagreb ne može Povjereniku za informiranje omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka sukladno članku 25. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ako bi se prihvatio stav prvostupanjsko tijela da informacije o isplatama odvjetnicima nisu informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da se ne radi o točnim informacijama, tada nije jasno zbog čega je prvostupanjsko tijelo žalitelju dostavilo gore navedene informacije o ukupnom iznosu isplata i imenima odvjetnicima, posebno imajući u vidu činjenicu da sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije koje tijela javne vlasti objavljuju, odnosno daju, moraju biti potpune ili točne.
Ako gore navedeni podaci predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima, nije jasno zbog čega bi podatak o tome koji je iznos isplaćen pojedinom odvjetniku predstavljao poslovnu tajnu, posebno imajući u vidu da se odvjetnicima nagrada za zastupanje određuje prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 142/12, 103/14, 128/14, 107/15).
Posebno se ističe da prvostupanjsko rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno nije jasno na koji bi način informacija o isplati odvjetniku predstavljala proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Osim toga, nejasno je zbog čega prvostupanjsko tijelo daje žalitelju zbirnu informaciju, odnosno zbog čega bi povezivanje imena i prezimena određenog odvjetnika s iznosom koji mu je isplaćen predstavljalo stvaranje nove informacije, odnosno zbog čega bi bilo potrebno izvršiti uvid u svaki pojedinačni predmet.
Također se napominje da predmet žaliteljeva zahtjeva nije informacija o tome koliko je od isplaćenih iznosa odvjetnicima vraćeno u proračun Grada Zagreba.
Osim toga, članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Slijedom navedenog, činjenica da korisnik traži informacije koje se odnose na potrošnju financijskih sredstava tijela javne vlasti, ukazuje na postojanje javnog interesa za omogućavanjem pristupa navedenim informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, a zbog pogrešne primjene članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Grad Zagreb je u ponovnom postupku dužan utvrditi posjeduje li informaciju zatraženu zahtjevom za pristup informacijama te u skladu s navedenim riješiti zahtjev sukladno odredbi članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno u bitnom: omogućiti pristup informaciji ili djelomično omogućiti pristup informaciji ako informaciju posjeduje, rješenjem odbiti zahtjev ako postoji zakonski razlog za uskratu informacije, odnosno odbaciti zahtjev ako ne posjeduje zatraženu informaciju niti ne zna gdje se informacija nalazi.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.