KLASA:  008-08/15-01/123

URBROJ:  401-01/06-15-02

Zagreb, 30.11.2015.

Korisnik

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit kojim tražite odgovor na pitanje treba li zaposlenik Škole (u kojoj ste i Vi zaposleni) dobiti presliku dopisa kojim ste Vi upozorili resorno Ministarstvo na neprimjereno ponašanje istog zaposlenika te dostavili ravnateljici Vaše Škole na znanje, a za što je isti zaposlenik saznao iz preslike Zapisnika sjednice Školskog vijeća.

U vezi Vašeg upita dajemo slijedeći odgovor.

Prije svega, u Vašem upitu ne navodite temeljem kojeg propisa je u istom spomenuti zaposlenik zatražio presliku predmetnog dopisa pa Vam vezano za isti možemo dati načelan odgovor u pogledu moguće primjene Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine", br. 25/13. i 85/13.) u pogledu zahtjeva istog korisnika.

Naime, člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da mu je kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena.

U pogledu zahtjeva korisnika najprije je potrebno utvrditi primjenjuje li se Zakon o pravu na pristup informacijama, budući da u upitu navodite kako osoba koja traži informaciju traži presliku dopisa koji se odnosi na njega osobno te da se vezano za istu osobu vode različiti drugi postupci koji se odnose na provjeru sposobnosti rada s djecom. Također, u Vašem dopisu navodite da se isti dopis odnosi na ponašanje navedenog zaposlenika izvan školske ustanove, no također i to da je isti dostavljen resornom Ministarstvu, kao i ravnateljici Škole u kojoj radite te je uveden i u Zapisnik sjednice Školskog vijeća. Iz navedenog u Vašem upitu proizlazi da tijelo javne vlasti ima u posjedu zahtjevom zatraženi dokument, kao i da se isti odnosi na korisnika koji je podnio zahtjev.

Dakle, potrebno je razmotriti je li korisniku koji je postavio zahtjev traženi dokument dostupan temeljem drugog propisa. Ukoliko korisnik ostvaruje pravo na traženu presliku dopisa temeljem drugog propisa, ne primjenjuju se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Također, budući da se u predmetnom zahtjevu traži dokument koji se odnosi na korisnika koji je isti podnio, napominjemo da se pravo uvida u osobne podatke može ostvariti  sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst).

Zakonom o zaštiti osobnih podataka uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Naime, člankom 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je voditelj zbirke osobnih podataka dužan najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, odnosno njegovih zakonskih zastupnika ili punomoćnika: 1. dostaviti potvrdu o tome da li se osobni podaci koji se odnose na njega obrađuju ili ne, 2. dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega čija je obrada u tijeku te o izvoru tih podataka, 3. omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te njihovo prepisivanje, 4. dostaviti izvatke, potvrde ili ispise osobnih podataka sadržanih u zbirci osobnih podataka koji se na njega odnose, a koji moraju sadržavati i naznaku svrhe i pravnog temelja prikupljanja, obrade i korištenja tih podataka, 5. dostaviti ispis podataka o tome tko je i za koje svrhe i po kojem pravnom temelju dobio na korištenje osobne podatke koji se odnose na njega, i 6. dati obavijest o logici bilo koje automatske obrade podataka koja se na njega odnosi.

Sukladno citiranoj odredbi članka 19. Zakona o zaštiti osobnih podataka, korisnik bi mogao ostvariti pravo uvida u svoje osobne podatke temeljem istog propisa te se u tom slučaju ne bi primjenjivale odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Također, tijelo javne vlasti bi povodom zahtjeva korisnika trebalo utvrditi je li zatražena informacija korisniku dostupna temeljem kojeg drugog propisa, primjerice Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14.), Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09.), Sudskom poslovniku („Narodne novine", 37/14., 49/14. i 8/15.) i dr.

Ukoliko utvrdite da tražena dokumentacija korisniku ne bi bila dostupna temeljem drugog propisa, primjenjuju se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama i postupa se kao da je zahtjev postavila bilo koja fizička ili pravna, domaća ili strana osoba.

Naime, Zakonom o pravu na pristup informacijama propisana je jednaka dostupnost informacija svim osobama.

Tijelo javne vlasti rješava o pojedinačnom zahtjevu sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, vodeći računa o ograničenjima prava na pristup informacijama, koja su propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kada tijelo javne vlasti ograničava pristup zatraženoj informaciji, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci, poslovna ili profesionalna tajna) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16.  istog Zakona. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće stranci omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, zakonodavac je u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijelu javne vlasti kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima.  Kada nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba korisniku omogućiti slobodan pristup zatraženoj informaciji.

Ako nema razloga za uskratu iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je korisniku omogućiti pristup traženoj informaciji.