KLASA: UP/II-008-07/17-01/272
URBROJ: 401-01/03-18-4
Zagreb, 11. travnja 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva Erste&Steiermӓrkischebank d.d., Rijeka, ........., po opunomoćeniku odvjetniku ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Ličko-senjske županije KLASA: UP/l-008-01/17-01/01, URBROJ: 2125/1-02-17-01 od 28. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ličko-senjske županije KLASA: UP/l-008-01/17-01/01, URBROJ: 2125/1-02-17-01 od 28. ožujka 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama Erste&Steiermӓrkischebank d.d., Rijeka (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim traži dostavu obavijesti o pokrenutom ili dovršenom postupku legalizacije za k.č. 301/42, zk.ul. 2126, K.O. Senj (podnositelj .........) i k.č. 301/43, zk.ul. 2121, K.O. Senj (podnositelj .........) i preslike građevinske i uporabne dozvole za navedene nekretnine te prateće nacrte uz iste, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je pobijano rješenje naslovnog tijela nezakonito, odnosno protivno Zakonu o općem upravnom postupku, Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Ističe se kako je u konkretnom slučaju tražena građevinska i uporabna dozvola te podatak o pokrenutom postupku legalizacije za točno određenu osobu i točno određenu česticu zemljišta. Navodi kako pribavljanjem tražene dokumentacije ne bi bili otkriveni novi osobni podaci jer su ime, prezime, adresa i OIB vlasnika odnosno podnositelja dostupni uvidom u informacijski sustav zemljišnih knjiga. Ističe kako je svrha prikupljanja podataka u konkretnom slučaju dokaz legalnosti građevine izgrađene na zemljištu na kojem korisnik informacije ima upisanu hipoteku, odnosno da žalitelj ima određeno, novčano odredivo pravo, na tuđoj nekretnini, te ima pravni interes za utvrđivanjem vrijednosti te nekretnine zbog čega je podatak i tražen. Nadalje navodi da žalitelj sukladno članku 7. stavku 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka smije prikupljati i dalje obrađivati osobne podatke u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora u kojem je ispitanik stranka, a da iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je Ante Tomljenović sa žaliteljem sklopio ugovor o kreditu, koja činjenica je upisana u z.k. izvadak. Predlaže da drugostupanjsko tijelo preinači pobijano rješenje te dostavi mu tražene podatke.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj dana 14. ožujka 2017. godine zatražio od Ličko-senjske županije, kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: 1. obavijest o pokrenutom ili dovršenom postupku legalizacije za k.č. 301/42, zk.ul. 2126 k.o. Senj (podnositelj .........) i k.č. 301/43, zk.ul. 2121 k.o. Senj (podnositelj .........) i 2. presliku građevinske i uporabne dozvole za navedene nekretnine te prateće nacrte uz iste.
Osporenim rješenjem Ličko-senjske županije odbijen je zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavka 2. točke 4. istoga Zakona jer je informacija zaštićena zakonom koji uređuje područje zaštite osobnih podataka. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je utvrđeno da se zatražena informacija nalazi kod tijela javne vlasti, a da dostava iste podliježe ograničenju iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama budući da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka, a davanje na korištenje informacija odnosno tražene preslike rješenja o pravu građenja izravno se može identificirati fizička osoba na koju se isto odnosi i njegovom raspoloživosti ugrozilo bi se pravo na zaštitu osobnih podataka propisano odredbom članka 6. i 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Navodi se da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa te da bi omogućavanjem pristup traženoj informaciji bio povrijeđen zaštićen interes fizičke osobe na koju glasi rješenje o pravu građenja te da ne postoji javni interes za davanje na uvid preslike navedenog dokumenta.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje te rješenje o uvjetima građenja koje je izdano investitoru Anti Tomljenoviću, te dokumentaciju koja prileži tom spisu predmeta.
S obzirom da se u obrazloženju osporenog rješenja navodi da se zatražena informacija nalazi kod tijela javne vlasti, u drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA gornja od 13. ožujka 2018. godine zatražila od tijela javne vlasti dostavu traženih informacija iz točke 1. i 2. zahtjeva za pristup informacijama.
Tijelo javne vlasti je dana 29. ožujka 2018. godine izvijestilo Povjerenicu za informiranje da izdano rješenje o uvjetima građenja isključuje izdavanje građevinske dozvole, ali ne i pokretanje postupka legalizacije za predmetne nekretnine te da je uz žalbu i spis predmeta dostavljen dokument koji tijelo javne vlasti posjeduje, a odnosi se na žaliteljev zahtjev za pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odredbe tog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonom utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Prema članku 8. stavku 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, broj 861/12, 143/13 i 65/17) nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju. Odredbom članka 10. stavka 1. istoga Zakona propisano je da se postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće na zahtjev stranke koji se predaje nadležnom upravnom tijelu. Sukladno članku 17. stavku 2. istoga Zakona stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.
Stoga, postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada upravni je postupak utvrđen posebnim propisom. Žalitelj je u točki 1. zahtjeva za pristup informacijama zatražio da ga se obavijesti o tijeku postupka (o pokrenutom ili dovršenom postupku legalizacije), a obavješćivanje o tijeku postupka i razgledavanje spisa propisano je odredbom članka 84. Zakona o općem upravnom postupku.
Nadalje, u pogledu zahtjeva za pristup informacijama iz točke 2. u kojemu žalitelj traži preslike građevinske i uporabne dozvole za navedene nekretnine te prateće nacrte uz iste, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da tijelo javne vlasti za predmetne nekretnine raspolaže rješenjem o uvjetima građenja, sukladno odredbama tada važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Sukladno odredbi članka 216. stavka 1. toga Zakona stranka u smislu stavka 1. tog članka je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje rješenje o uvjetima građenja i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje rješenje te javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina.
Uvidom u rješenje o uvjetima građenja utvrđeno je da je isto izdano na temelju zahtjeva investitora fizičke osobe za građenje stambene građevine, a uvidom u zemljišnoknjižne izvatke vidljivo je da je investitor upisan kao vlasnik nekretnina na koje se odnosi predmetno rješenje o uvjetima građenja. Nadalje, iz zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da je uknjiženo založno pravo u korist žalitelja na predmetnim nekretninama za kredit dodijeljen vlasniku nekretnine.
Budući da je postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja, kao i postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada upravni postupak,pravo uvida u spis, osim stranaka u postupku,imaju i druge osobe koje dokažu pravni interes.
Potrebno je naglasiti da je člankom 84. Zakona o općem upravnom postupku propisano obavješćivanje o tijeku postupka i razgledavanju spisa te je na taj način osigurana dostupnost informacija iz navedenih postupaka strankama i drugim osobama koje dokažu pravni interes.
Stoga, kada je tražitelj informacije stranka u upravnom postupku ili ima pravni interes koji dokazuje odgovarajućom dokumentacijom, tada je toj osobi informacija dostupna temeljem drugog propisa te se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju jer se članak 84. Zakona o općem upravnom postupku odnosi na stranke i druge osobe koje imaju pravni interes.
U konkretnom slučaju žaliteljev pravni interes proizlazio bi iz ugovora o kreditu na temelju kojega je uknjiženo založno pravo na predmetnim nekretninama u njegovu korist.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da tijelo javne vlasti nije razmotrilo postojanje posebnog pravnog interesa i mogućnost primjene odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Potrebno je napomenuti da pri postupanju po zahtjevu korisnika najprije treba utvrditi da li se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, bez obzira na to što zahtjev može biti nazvan zahtjevom za pristup informacijama, odnosno da li korisnik ima pravo pristupa zatraženim informacijama temeljem nekog drugog propisa.
U žalbenom postupku je utvrđeno da prije donošenja osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrdilo sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak i odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi ima li žalitelj u upravnim postupcima na koji se odnose zatražene informacije svojstvo stranke odnosno da li ima pravni interes, te da li bi mu navedene informacije bile dostupne temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da su žalitelju kao stranci u postupku informacije dostupne temeljem posebnog propisa, dužno ga je, temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, o tome obavijestiti te uputiti na koji način može ostvariti svoje pravo iz članka 84. Zakona o općem upravnom postupku. Ukoliko žalitelj nije stranka u postupku ili se ne utvrdi pravni interes, odnosno ako mu dostupnost traženih informacijama nije osigurana po posebnom propisu, tada treba njegov zahtjev razmotriti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Ujedno tijelo javne vlasti mora ispravno primijeniti materijalno pravo u situaciji kada žalitelj traži određenu informaciju u obliku dokumenta, a tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju niti nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku tijelo javne vlasti dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.