KLASA: 008-08/15-01/02

URBROJ: 401-01/06-15-413

Zagreb, 04.11.2016.

Tijelo državne uprave - ministarstvo

Povjerenici za informiranje dostavili ste upit u kojem tražite uputu o rješavanju dvaju zahtjeva dviju različitih stranaka. Za jednu stranku navodite kako je stranka u inspekcijskom upravnom postupku, a za drugu da je prijavitelj bespravne gradnje, ali nije stranka u inspekcijskom postupku. Također navodite da je pokrenut upravni spor te da i jedna i druga stranka traže presliku očitovanja koje je Tijelo državne uprave, ministarstvo uputilo Upravnom sudu.

U pogledu zahtjeva koji Vam je postavila stranka za koju navodite da je stranka u inspekcijskom upravnom postupku, ukazujemo Vam da je člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine" broj 25/13. i 85/15.) propisano da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

U članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da  tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena. Stavkom 2. ovoga članka je propisano da je o postojanju razloga koji su utvrđeni stavkom 1. točkom 2., 3., 4. i 5. ovog članka tijelo javne vlasti obvezno je, bez odgode, obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem.

Budući da i sami u upitu navodite kako se radi o upravnom postupku, napominjemo da je člankom 84. Zakona o općem upravnom postupku uređeno pravo stranaka na obavješćivanje i razgledavanje spisa.

Dakle, kada je tražitelj informacije stranka u upravnom postupku istu je potrebno pisanim putem obavijestiti kako se u njezinom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, nego Zakona o općem upravnom postupku te postupiti sukladno pravu stranaka iz članka 84. navedenog Zakona.

Naime, odredba članka 84. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku propisuje da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.

Sukladno članku 84. stavku 4. Zakona o općem upravnom postupku, o odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje.

Nadalje, u pogledu stranke za koju navodite da je ista prijavitelj bespravne gradnje (ali ne navodite je li to u istom upravnom inspekcijskom postupku ili nekom drugom), u obvezi ste razmotriti je li osoba koja je postavila zahtjev osoba koja ima pravni interes.

Ukoliko se primjerice utvrdi da osoba koja je postavila zahtjev ima pravni interes, tada joj je informacija dostupna temeljem drugog propisa i odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama se također ne primjenjuju, sukladno već gore navedenom, jer se citirani članak 84. Zakona o općem upravnom postupku odnosi na stranke i druge osobe koje imaju pravni interes.

Ako se pak ne utvrdi da tražitelj informacije ima pravni interes temeljem Zakona o općem upravnom postupku, tada se povodom njegova traženja trebaju primijeniti odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama o rješavanju zahtjeva, a pri tome se treba voditi račina o mogućim ograničenjima pristupu informaciji, koja su propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ako tijelo javne vlasti ograničava pristup zatraženoj informaciji, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci, poslovna ili profesionalna tajna itd.) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja.

Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti je li moguće stranci omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, zakonodavac je u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijelu javne vlasti kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Tako se primjerice na zatraženom dokumentu mogu prekriti (zacrniti) osobni podaci i preostali dio rješenja dati ukoliko u odnosu na preostali dio rješenja ne postoji neko ograničenje iz Zakona.