KLASA: UP/II-008-07/17-01/872

URBROJ: 401-01/03-18-06

Zagreb, 6. travnja 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Splita, ........., izjavljene protiv odluke Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja KLASA: 022-03/17-02/20, URBROJ: 437/1-17-2 od 14. rujna 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv odluke Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja KLASA: 022-03/17-02/20, URBROJ: 437/1-17-2 od 14. rujna 2017. godine, kao neosnovana.

Obrazloženje

Osporenom odlukom, koja ima značaj rješenja, djelomično je usvojen zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) u kojemu je zatražio dostavu Odluke ravnatelja (u smislu čl. 38.st.1. Pravilnika o polaganju državne mature (NN1/13) o imenovanju ocjenjivača školskih eseja na višoj razini ispita državne mature iz Hrvatskog jezika u školskoj godini 2016./2017. s popisom imenovanih ocjenjivača i njihovim šiframa (šifra ocjenjivača), na način da je odbijen zahtjev u pogledu šifri ocjenjivača, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Protiv navedene odluke žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, već je paušalno konstatiralo da bi postupak dostavljanja šifri ozbiljno narušio cjelokupan proces Državne mature te da bi bio u suprotnosti s poslovnim interesima tijela javne vlasti. Navodi da ocjenjivači eseja na svaki esej koji isprave stavljaju svoju šifru, a ne ime i prezime, što znači da je bez šifre nemoguće identificirati ocjenjivača pojedinog eseja. Navodi da iz Odluke o imenovanju ocjenjivača školskih eseja na državnoj maturi iz hrvatskog jezika u šk. godini 2016./2017. nije razvidno zašto bi šifre ocjenjivača bile poslovnom ili bilo kakvom drugom tajnom, zašto bi se krili identiteti ocjenjivača pojedinih eseja, pogotovo kada je državna matura u toj školskoj godini dovršena, niti zašto bi pristupnicima državne mature bio uskraćen podatak o tome tko je ispravljao njihov esej, odnosno zašto ocjenjivači iza svojega rada ne bi stajali vlastitim imenom i prezimenom, umjesto šifrom. Ističe kako je nejasno kako bi dostavljene tražene informacije naštetile interesima tijela javne vlasti, što je preduvjet da bi se neku informaciju proglasilo poslovnom tajnom. Predlaže da se žalba usvoji i omogući mu pristup traženoj informaciji.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 14. srpnja 2017. godine zatražio od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedeće informacije: Odluke ravnatelja (u smislu članka 38. stavka 1. Pravilnika o polaganju državne mature (NN1/13)) o imenovanju ocjenjivača školskih eseja na višoj razini ispita državne mature iz Hrvatskog jezika u šk. god. 2016./2017. s popisom imenovanih ocjenjivača i njihovim šiframa (šifra ocjenjivača).

Uvidom u osporenu odluku utvrđeno je da je zahtjev žalitelja djelomično usvojen na način da se udovoljava u dijelu žaliteljevog zahtjeva kojim traži Odluku ravnatelja o imenovanju ocjenjivača školskih eseja na višoj razini ispita državne mature iz Hrvatskog jezika u školskoj godini 2016./2017. sa popisom imenovanih ocjenjivača, dok se ne udovoljava u dijelu žaliteljevog zahtjeva kojim uz popis imenovanih ocjenjivača traži i šifre istih. U obrazloženju osporene odluke navodi se da su šifre ocjenjivača smatraju poslovnom tajnom te sukladno članku 15. st. 2. i 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno dostaviti takvu informaciju. Navodi se da na temelju članka 62. stavka 2. Pravilnika o radu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja tijelo javne vlasti nije dužno dostaviti šifre imenovanih ocjenjivača jer bi takav postupak ozbiljno narušio cjelokupan proces Državne mature te bi bio u suprotnosti s poslovnim interesima tijela javne vlasti.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje bez traženih informacija.

U dopisu tijela javne vlasti KLASA: 022-03/17-02/20, URBROJ: 437/1-17-5 od 13. listopada 2017. godine uz spis predmeta dostavljen je popis ocjenjivača sa zatamnjenim šiframa jer ih tijelo javne vlasti smatra poslovnom tajnom. Nadalje, uz spis predmeta dostavljen je test razmjernosti i javnog interesa koji je proveden po zaprimanju predmetne žalbe.

U žalbenom postupku ovlaštena službena osoba Ureda povjerenice za informiranje izvršila je uvid u tražene informacije u prostorijama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja dana 23. veljače 2018. godine te je utvrđeno da se na popisu ocjenjivača za Hrvatski jezik (A)uz ime i prezime nalazi šifra ocjenjivača.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako pobijano rješenje sadrži procesni nedostatak koji je vidljiv u činjenici da tijelo javne vlasti prije donošenja odluke nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. tog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Odredbom stavka 5. istoga članka propisano je ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. toga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnima.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

Povjerenica za informiranje u drugostupanjskom postupku nije prihvatila zaključak prvostupanjskog tijela da tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu te da je pristup istoj potrebno ograničiti sukladno odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, poslovnu tajnu, prema članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Poslovnom tajnom se štite gospodarski interesi pravne osobe, dok je u drugostupanjskom postupku utvrđeno da šifre ocjenjivača na državnoj maturi ne mogu predstavljati podatke čijim bi omogućavanjem nastupile štetne posljedice za gospodarske interese tijela javne vlasti.

S obzirom da je Povjerenica za informiranje utvrdila da se na informaciju koja je predmet postupka može primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke1. i iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebalo je sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u žalbenom postupku provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Prema mišljenju Povjerenice za informiranje postupak državne mature je pravno uređen postupak sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakonu o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Pravilniku o polaganju državne mature te Pravilniku o Središnjem registru državne mature.

Odredbom članka 15. stavka 7. istoga Zakona propisano je da informacije iz stavka 2. i 3. toga članka postaju dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi na temelju kojih je tijelo javne vlasti ograničilo pravo na pristup informacijama.

U pogledu navoda žalitelja iz predmetne žalbe o tome zašto ocjenjivači iza svojega rada ne bi stajali vlastitim imenom i prezimenom umjesto šifrom, odnosno zašto bi se krio identitet ocjenjivača pogotovo kada je državna matura dovršena,Povjerenica za informiranje je utvrdila da završetkom postupka državne mature u određenoj školskoj godini ne prestaju razlozi zbog kojih se štiti integritet postupka državne mature uključujući povjerljivost podataka o vrednovanju ispita od pojedinih ispitivača. Ukoliko bi tražene informacije bile dostupne nakon dovršetka postupka državne mature, postoji mogućnost negativnih reakcija, uključujući odmazdu, osvetu nezadovoljnih ispitanika.

Nadalje, odredbom članka15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela jave vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila da ocjenjivanje na državnoj maturi predstavlja stručno mišljenje o kvaliteti određenog sadržaja, u konkretnom slučaju eseja iz hrvatskog jezika. Stoga, ukoliko bi šifre ocjenjivača bile dostupne, stručni ispitivači bili bi obeshrabreni i u strahu od davanja mišljenja.

Osim toga, ističe se da se predmetna informacija ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Slijedom svega navedenog, Povjerenica za informiranje smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. i iz članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes, što znači da je u predmetnom slučaju žalba žalitelja neosnovana.

Stoga, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.