KLASA: UP/II-008-07/17-01/1160
URBROJ: 401-01/10-18-4
Zagreb, 30. ožujka 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja CROATIA AIRLINES d.d. od 21. srpnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje CROATIA AIRLINES d.d. od 21. srpnja 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... od 06. srpnja 2017. godine (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražen uvid u ugovore o nabavci zrakoplova Airbus 319 i 320 s kraja 90-tih godina, uvid u otkaz (ili sporazumni raskid ugovora o radu Ivan Mišetić), uvid u sudski spis Ivan Mišetić vs Croatia Airlines radi otpremnine te uvid u međunarodni sudski spis Networld vs CA, radi naknade štete uslijed raskida ugovora jer zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, a dio zahtjeva (u kojem se traži uvid u spise) prvostupanjsko tijelo odbacuje jer se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da prvostupanjska odluka nije zasnovana na zakonu. Ističe da je svoj zahtjev podnio u svojstvu dioničara Croatia Airlines d.d. Smatra da ima pravo uvida u traženu dokumentaciju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 06. srpnja 2017. godine tražio sljedeće informacije:
1. uvid u ugovore o nabavci zrakoplova Airbus 319 i 320 s kraja 90-tih
2. uvid u otkaz (ili sporazumni raskid ugovora o radu za Ivana Mišetića)
3. uvid u sudski spis Ivan Mišetić vs Croatia Airlines d.d., radi otpremnine
4. uvid u međunarodni sudski spis Networld vs Croatia Airlines d.d., radi naknade štete uslijed raskida ugovora
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako informacija predstavlja poslovnu ili profesionalnu tajnu, sukladno zakonu.
Člankom 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Prema članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem ako ne posjeduje traženu informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo odbacuje zahtjev za pristup informacijama iz razloga što smatra da zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu, a dio zahtjeva (u kojem se traži uvid u spise) odbacuje jer se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
U odnosu na odbijanje zahtjeva radi zaštite poslovne tajne, Povjerenica za informiranje ističe da iz spisa predmeta proizlazi da prvostupanjsko tijelo nije primijenilo odredbu članka 16. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informaciji, odnosno nije provelo test razmjernosti i javnog interesa.
Naime, u slučaju zakonskog ograničenja iz članka 15. stavak 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti obvezno je provesti test razmjernosti i javnog interesa, a svrha kojeg je utvrditi da li u konkretnom slučaju postoji javni interes za traženim podacima, ili prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, te isto predmnijeva pažljivo odmjeravanje razloga za i protiv omogućavanja pristupa traženoj informaciji.
Dakle, neprihvatljivo je uskraćivanje informacije pozivom na zakonsku odredbu, a bez stvarne analize razloga za takvu odluku, a ujedno se ističe da prvostupanjsko rješenje ne sadrži niti razloge zbog čega bi traženi podaci predstavljali poslovnu tajnu, osim paušalnog pozivanja na Pravilnik o poslovnoj tajni Croatia Airlines d.d.
Osim toga, pogrešno je primijenjena i odredba članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi se iz stanja spisa moglo zaključiti da se radi o informacijama koje tijelo javne vlasti posjeduje, u kojem slučaju nema mjesta odbacivanju zahtjeva.
Također se prvostupanjskom tijelu ukazuje i na odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da će se, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, posebnu imajući u vidu da dio traženih informacija (kao što su otkaz ili sporazum o prestanku radnog odnosa) može sadržavati zaštićene osobne podatke u smislu odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Posebno se ističe da je odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama dana mogućnost prvostupanjskom tijelu da od korisnika zatraži ispravak zahtjeva u slučaju nejasnog ili nepotpunog zahtjeva.
Vezano za dio zahtjeva u kojem se traži uvid u spis predmeta, ističe se da je člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta.
Međutim u slučaju iz članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti ne donosi rješenje, već sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama izdaje obavijest korisniku, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.
Slijedom svega navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje i predmet dostaviti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, odnosno da li tražene informacije posjeduje kao izrađene informacije, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, vodeći o računa o primjedbama iz ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.