KLASA: UP/II-008-07/17-01/706

URBROJ: 401-01/10-18-8

Zagreb, 29. ožujka 2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe Osnovne škole Svete Ane, ........., Osijek koju zastupa ravnateljica Emina Šinke, izjavljene protiv rješenja Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, KLASA: UP/I-008-01/17-01/1, URBROJ: 2158-5-17-2 od 22. rujna 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, KLASA: UP/I-008-01/17-01/1, URBROJ: 2158-5-17-2 od 22. rujna 2017. godine.

2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom 3. osporenog rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama Osnovne škole Svete Ane, koju zastupa ravnateljica Emina Šinke (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 07. rujna 2017. godine u dijelu pod točkama 2. do. 6., temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Točkom 1. osporenog rješenja djelomično je prihvaćen zahtjev žaliteljice, te je žaliteljici dostavljena preslika zapisnika Zajedničkog povjerenstva za rješavanje viškova i manjkova zaposlenika u osnovnim školama u Osječko-baranjskoj županiji (točka 2. izreke).

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je uložila žalbu u kojoj u bitnom ističe da je predmetni zahtjev podnijela temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama i članka 9. Poslovnika o radu Zajedničkog povjerenstva za viškove i manjkove u osnovnoškolskim ustanovama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sindikata hrvatskih učitelja. Ističe da se upitu pod brojem 2 može djelomično udovoljiti dostavom samo inicijala osoba, odnosno da postoji obveza javne objave navedenih podataka, a na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela navode se samo podaci za 2016./2017. Također navodi da nema zapreke da se dostave podaci navedeni u upitu pod brojem 3. U odnosu na upit pod brojem 4. ističe da se radi o podacima koji su javno objavljeni, a što se tiče upita pod brojem 5. smatra da se istom može udovoljiti na isti način kao i upitu pod brojem 5. Zaključno navodi da je upitu pod brojem 6 djelomično udovoljeno. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba jeosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 07. rujna 2017. godine od prvostupanjskog tijela tražila sljedeće informacije:

1. Ime i prezime osobe imenovane na mjesto presjedavajućeg Zajedničkog povjerenstva za viškove i manjkove u osnovnoškolskim ustanovama Osječko-baranjske županije

2. Ime i prezime koordinatora Povjerenstva

3. Listu (evidenciju) svih zaposlenika na poslovima razredne nastave sa prikazanim kriterijima i načinom bodovanja koji su iskazani viškom, odnosno kojima je prestao ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme za područje Osječko-baranjske županije za 2017./2018. godine

4. Dokumente temeljem kojih su utvrđeni bodovi po zadanim kriterijima iz članka 4.    Pravilnika o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju za sve zaposlene na poslovima razredne nastave koji su uvršteni u listu (evidenciju)

5. Sve pristigle zahtjeve od strane osnovnoškolskih ustanova kojima je iskazana potreba za primanje u radni odnos zaposlenika za puno radno vrijeme u razrednoj nastavi za 2017/2018 godinu u Osječko-baranjskoj županiji

6. Sve odluke i kriterije za donošenje tih odluka, te prateće uputnice koje je donijelo  Povjerenstvo za sve zaposlenike upućene u osnovnoškolske ustanove u Osječko-baranjskoj županiji 2017/2018, na poslovima razredne nastave, posebno uključujući odluku i kriterije za gđicu Azru Starščik upućenu u Osnovnu školu Svete Ane

7. Zapisnike sa održanih sastanaka Povjerenstva održanih od 01. lipnja 2017. godine do dana podnošenja zahtjeva

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prema članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost navedenih informacija utvrđena propisom.

Prema članku 15. stavku 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da su zatražene informacije informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Iz članka 9. Poslovnika o radu Zajedničkog povjerenstva za viškove i manjkove u osnovnoškolskim ustanovama od 10. srpnja 2017. godine, proizlazi da će, ako postoji potreba i interes, a u svrhu uvažavanja kriterija u postupku raspoređivanja zaposlenika, Povjerenstvo na razini županije omogućiti zainteresiranoj strani uvid u listu evidencije vezano za predmet.

Dakle, u postupku treba utvrditi može li se i u kojem opsegu žaliteljici omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka sukladno citiranoj odredbi Poslovnika, jer se u slučaju da su žaliteljici tražene informacije dostupne sukladno navedenom ili drugim propisima, sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijamau konkretnom slučaju ne bi primjenjivale odredbe navedenog Zakona.

Ukoliko žaliteljici dostupnost traženih informacija nije omogućena sukladno posebnom propisu, u tom slučaju potrebno je zahtjev žaliteljice riješiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, ističe se da je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo, u odnosu na sve točke zahtjeva za pristup informacijama, propustilo primijeniti odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, sama činjenica da određeni dokument sadrži zaštićene osobne podatke, nije razlog za uskraćivanje informacije u cijelosti, s obzirom da je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano, da ukoliko tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju, da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim.

Što se tiče točke 2. zahtjeva za pristup informacijama, iz obrazloženja pobijanog rješenja nije razvidno zbog čega bi ime i prezime koordinatora Povjerenstva predstavljalo zaštićeni osobni podatak, odnosno prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir činjenicu je li navedena osoba zaposlenik tijela javne vlasti, čiji se rad financira iz javnih sredstava, pa se ne može prihvatiti zaključak provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u odnosu na navedenu točku zahtjeva.

U odnosu na točku 3. zahtjeva, ističe se sljedeće.

Člankom 24. stavkom 1. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama („Narodne novine“, 39/17) propisano je da u svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva na području zapošljavanja i raspoređivanja zaposlenika te racionalnog i učinkovitog rješavanja viškova i manjkova zaposlenika u školama, na razini države djeluje zajedničko Povjerenstvo za viškove i manjkove (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) Ministarstva i većinskog sindikata potpisnika ovoga ugovora, a na razini županija ili Grada Zagreba formira se zajedničko županijsko ili gradsko Povjerenstvo.

Sukladno stavku 7. navedenog članka Povjerenstvo na razini države donosi Poslovnik o radu te se isti Poslovnik primjenjuje na razini županija i Grada Zagreba.

Prema članku 24. stavku 8. podstavku 9. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama,liste (evidencije) s inicijalima zaposlenika objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda za obrazovanje i sport Grada Zagreba te se iste dostavljaju i ministarstvu nadležnom za obrazovanje i većinskom Sindikatu.

Iz linka http://www.udu-obz.hr/index.php/450 proizlazi da su za 2017/2018 godinu objavljene sljedeće liste: Lista organizacijskih viškova zaposlenika osnovnih škola na poslovima (dana 09. siječnja 2018. godine), Lista zaposlenika osnovnih škola na neodređeno nepuno radno vrijeme na poslovima (dana 13. ožujka 2018. godine) i Lista zaposlenika osnovne škole koji žele zamijeniti radno mjesto.

Slijedom navedenog, osnovano žaliteljica u žalbi navodi da nema zapreke da se navedeni podaci dostave, s obzirom da za iste postoji obveza javne objave, a zaštita osobnih podataka je osigurana kroz navođenje inicijala navedenih osoba.

Osim toga, ukazuje se prvostupanjskom tijelu na odredbu članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojoj tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kada korisnika obaviještava da je informacija javno objavljena, pa se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog tijela u odnosu na točku 3. zahtjeva za pristup informacijama.

Što se tiče točke 4. zahtjeva za pristup informacijama (kojim se traže dokumenti temljem kojih su utvrđeni bodovi po zadanim kriterijima iz članka 4. Pravilnika o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju za sve zaposlenike), ističe se da iz članka 2. Pravilnika o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju od 10. srpnja 2017. godine proizlazi da se u postupku zbrinjavanja viška radnika sastavlja Lista (evidencija), zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno ugovor o radu na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, kako bi se donijela odluka o prednosti pri upućivanju zaposlenika na rad u drugu školu.

Iz članka 2. navedenog Pravilnika proizlazi da se zaposlenici iskazani kao organizacijski višak na istim poslovima boduju prema sljedećim kriterijima (obveznim): dužina radnog staža, dob zaposlenika i socijalne prilike. Sukladno članku 3. Pravilnika dodatni kriteriji su roditeljstvo, zdravstveno stanje (invaliditet), osoba iskazana viškom (odnosno je li zaposlenik već jednom bio iskazan viškom) te podatak o udaljenosti od mjesta prebivališta do škole koja je iskazala potrebu zapošljavanja.

S obzirom na to da se traže dokumenti za osobe kojima je prestao ugovor o radu, dakle osobe koje u tom trenutku nisu zaposlenici tijela javne vlasti (do eventualnog upućivanja u drugu školu), odnosno njihov rad se ne financira iz javnih sredstava, treba utvrditi preteže li u odnosu na navedene informacije javni interes, ili preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno imajući u vidu da traženi dokumeti sadrži podatke o roditeljstvu, životnoj dobi i invaliditetu.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

Osim toga, treba utvrditi bi li objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Vezano za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa, također se ukazuje prvostupanjskom tijelu na Smjernice za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa koje je donijela Povjerenica za informiranje, a koje su objavljene na linku http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/.

Sve navedeno se na odgovarajući nači odnosi i na točku 6. zahtjeva za pristup informacijama, koji se traže „..sve odluke i kriteriji za donošenje odluka, te prateće uputnice...“ pri čemu se prvostupanjskom tijelu ukazuje na činjenicu da je dio zahtjeva žaliteljice u dijelu u kojem se traže „sve odluke i kriterije za donošenje odluke“ nerazumljiv, jer nije jasno odnosi li se isto na prethodnu točku zahtjeva za pristup informacijama, odnosno navedena formulacija nije u skladu s definicijom informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se ne traži točno određeni podatak koje tijelo javne vlasti posjeduje u obliku dokumenta.

S tim u vezi, ukazuje se prvostupanjskom tijelu na odredbu članka 21. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje da će tijelo javne vlasti pozvati podnositelja na ispravak zahtjeva, ako je zahtjev nepotpun ili nerazumljiv.

Što se tiče točke 5. zahtjeva za pristup informacijama, kojim se traže svi pristigli zahtjevi od strane osnovnoškolskih ustanova kojima je iskazana potreba za primanjem u radni odnos zaposlenika za puno radno vrijeme u razrednoj nastavi za 2017/2018 godinu u Osječko-baranjskoj županiji, ističe se da je obrazac navedenog dokumenta žaliteljica dostavila uz žalbu.

S obzirom na navedeno, treba razmotriti sadrži li isti obrazac zaštićene osobne podatke, te razmotriti mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kako je to ranije u ovom rješenju navedeno.

U odnosu na točku 7. zahtjeva za pristup informacijama, kojim se traže zapisnici sa sjednica Povjerenstva, iz žalbe žaliteljice proizlazi da je navedenom dijelu zahtjev udovoljeno samo u odnosu na 1. točku dnevnog reda zapisnika, dok su ostale točke izostavljene, a što je utvrđeno uvidom u Zapisnik, KLASA: 602-02/17-04/117, URBROJ: 2158-08-01/01-17-01 od 24. kolovoza 2017. godine koji prileži spisu.

Sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti donosi rješenje kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji primjenom odredbe članka 16. stavka 1. Zakona.

Dakle, u konkretnom slučaju izreka osporenog rješenja u odnosu na točku 7. zahtjeva za pristup informacijama je proturječna s ostalim dokazima u spisu, s obzirom na to da iz izreke proizlazi da se žaliteljici dostavlja preslika cjelokupnog zapisnika, dok iz žalbe i samog zapisnika proizlazi da isti nije u cijelosti dostavljen žaliteljici.

Slijedom navedenog, ukoliko se žaliteljici djelomično omogućuje pristup informaciji (što je ovdje slučaj), tada je tijelo javne vlasti bilo dužno donijeti rješenje, te u istom obrazložiti zbog čega se žaliteljici ograničava pravo na pristup određenim dijelovima zapisnika, ukoliko isti sadrže zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S druge strane, ako tijelo javne vlasti omogućuje pristup informaciji u cijelosti, tada isto ne donosi rješenje, a što proizlazi iz članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Dakle, odlučujući o točki 7. zahtjeva za pristup informacijama (koji zapisnik također sadrži informaciju iz točke 1. zahtjeva za pristup informacijama, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                             

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.