KLASA: UP/II-008-07/18-01/169
URBROJ: 401-01/10-18-4
Zagreb, 22. ožujka 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-1/18 od 29. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-1/2018 od 29. siječnja 2018. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici tablice koja sadrži podatke o isplatama vještacima za razdoblje od 01. svibnja do 31. prosinca 2017. godine.
3. Nalaže se Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informaciji, kojim je tražio podatak o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 01. svibnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku u promatranom razdoblju, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo u bitnom smatra da zatraženi podatak ne predstavlja informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija predmetno rješenje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Citira odredbe Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu, te Pravilnika o porezu na dohodak, iz kojih bi se moglo zaključiti da zatraženi podaci predstavljaju informaciju. Ističe da je pogrešno primijenjena odredba članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. siječnja 2018. godine tražio informaciju o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 01. svibnja do 31. prosinca 2017. godine po pojedinom vještaku u promatranom razdoblju.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su prvostupanjsko tijelo u bitnom smatra da zatraženi podatak ne predstavlja informaciju.
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zahtjev žalitelja predstavlja zahtjev za izradom određene analize.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 24. stavku 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, 38/14, 123/15, 29/16) propisano je da za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Prema stavku 3. navedenog članka nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda i državnog odvjetništva umanjuje se za 20% od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka.
Iz odredbe članka 43. stavak 1. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15, 82/15) sredstva za rad državnog odvjetništva osiguravaju se u državnom proračunu, a sukladno članku 44. stavku 1. Zakona o državnom odvjetništvu visina sredstava za rad određuje se na temelju prijedloga državnog odvjetnika za osiguranje sredstava.
Dovodeći u vezu navedene odredbe, jasno je da isplate nagrade vještacima od strane prvostupanjskog tijela predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima. Za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.
U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da bi dostava podataka o tome koji je iznos isplaćen pojedinom vještaku predstavljalo izradu određene analize, ističe se kako slijedi.
Sukladno članku 39. stavku 3. točki 4. Zakona o porezu na dohodak (“Narodne novine”, 115/16) propisano je da se primicima prema stavcima 1. i 2. navedenog članka osobito smatraju primici po osnovi djelatnosti trgovačkog putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka i drugih djelatnosti.
Člankom 74. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (“Narodne novine”, 10/17, 128/17) propisano je da do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak koji se ne smatra konačnim iz članka 39. Zakona, obvezan je poreznim obveznicima dati potvrde o visini pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po osnovi drugog dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenog obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu neto isplate.
Točno je da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka.
Međutim, pravo na pristup informaciji uključuje pravo na pristup onoj dokumentaciji iz koje su razvidne informacije koje žalitelj odnosno presliku više dokumenata iz kojih bi žalitelj samostalnom obradom došao do traženih podataka.
Slijedom gore citiranih zakonskih odredbi Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, može se zaključiti da prvostupanjsko tijelo posjeduje podatak o isplati pojedinom vještaku.
Osim toga, i samo prvostupanjsko tijelo u obrazloženju rješenja navodi da posjeduje podatke o isplatama svakom pojedinom vještaku, što znači da tražena informacija kod prvostupanjskog tijela postoji kao izrađena informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dakle, radnje koje prvostupanjsko tijelo opisuje u obrazloženju pobijanog rješenja (pregledavanje Knjige ulaznih računa i Otvorenih/zatvorenih stavki) ne predstavljaju izradu analize niti dodatni napor, već se radi o jednostavnim radnjama prvostupanjskog tijela, a što potvrđuje činjenica što je informacija koja je predmet postupka prikazana u tablici na jednoj stranici, iz kojeg razloga osnovano žalitelj u žalbi ukazuje na pogrešnu primjenu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Zaključno, ime i prezime osobe kojoj je izvršena isplata iz javnih sredstava, dostupno je javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, upravo radi ostvarenja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.