KLASA: UP/II-008-07/18-01/87

URBROJ: 401-01/06-18-4

Zagreb, 22.3.2018. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Broj: 26 Su-33/2018 od 17.1.2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Županijskog suda u Karlovcu, Broj: 26 Su-33/2018 od 17.1.2018. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup tablici isplaćenih iznosa za rad i naknade za trošak stalnih sudskih vještaka iz koje je vidljivo kojim su vještacima i u kojem iznosu izvršene isplate u razdoblju od 1.1.2017. godine do 31.12.2017. godine.

3. Nalaže se Županijskom sudu u Karlovcu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama, kojim je tražio podatak o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1.1. do 31.12.2017. godine po pojedinom vještaku, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija predmetno rješenje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Nadalje, navodi da odredba članka 7. stavka 2. točke 3. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu („Narodne Novine”, broj 124/14., 115/15. i 87/16.) propisuje da proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva: financijske imovine i obveza, i to potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr) te da je prema članku 74. stavku 1. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine”, broj 10/17. i 128/17.) do kraja siječnja tekuće godine za proteklu godinu odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj primitka po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak koji se smatra konačnim, obvezan poreznim obveznicima dati potvrde koja sadrži i visinu pojedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po osnovi drugog dohotka, postotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati. Žalitelj ističe da je Županijski sud u Karlovcu sukladno članku 5. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao tijelo javne vlasti, sukladno definiciji informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona te sukladno Pravilniku o sudskim vještacima („Narodne novine”, broj 38/14.) koji propisuje da je djelatnost vještaka javna djelatnost, u obvezi posjedovati zatraženu informaciju iz predmetnog zahtjeva odnosno da u istom tijelu javne vlasti mora postojati mogućnost izlučivanja takve informacije iz računalne aplikacije. Zaključno žalitelj ocjenjuje nebitnim je li izvor informacije u proračunu ili u djelatnosti tijela javne vlasti, jer je raspolaganje javnim sredstvima posljedica javne djelatnosti koju obavlja tijelo javne vlasti, a iz razloga što se svaka isplata obavlja temeljem sudske odluke (rješenja) u pojedinom sudskom postupku čime nastaje obveza isplate tijela javne vlasti prema pojedinom vještaku - što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima neovisno o izvoru, pa je po njegovom mišljenju tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo, s obzirom na članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15.1.2018. godine tražio informaciju o ukupnim isplatama vještacima kojima su isplaćeni iznosi u razdoblju od 1.1. do 31.12.2017. godine po pojedinom vještaku.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.      

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da se žalitelju uskraćuje podatak o imenima i prezimenima fizičkih osoba vještaka kojima su izvršene isplate u razdoblju od 1.1. do 31.12.2017. godine te iznosima koji su im isplaćeni, iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da su ime i prezime vještaka te njihova novčana primanja osobni podaci koje treba zaštititi. Također, iz spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko tijelo u tom dijelu ograničilo pristup informacijama, a da nije provelo test razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Navedeni stav prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.

Sukladno članku 24. stavku 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, 38/14., 123/15. i 29/16.) propisano je da za obavljeno vještačenje stalni sudski vještak ima pravo na nagradu. Prema stavku 3. navedenog članka nagrada za rad vještaka koja se isplaćuje iz sredstava suda i državnog odvjetništva umanjuje se za 20% od utvrđene vrijednosti boda iz stavka 2. ovog članka.

Člankom 132. stavkom 1. Zakona o sudovima („Narodne novine”, broj 28/13., 33/15., 82/15. i 82/16.) je propisano da se sredstva za rad sudova osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Stavkom 2. istog članka je propisano da sredstva za rad sudova obuhvaćaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za rashode za zaposlene, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u zgrade, tehničku i informatičku opremu) i sredstva za posebne namjene, a stavkom 3. navedenog članka da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju u visini koja će osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu.

U članku 135. stavku 1. Zakona o sudovima je propisano da sredstva za posebne namjene jesu: 1. sredstva za rad vježbenika, 2. sredstva za stručno usavršavanje sudaca te sudskih službenika i namještenika, 3. sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju: – naknade i nagradu sucima porotnicima, – troškove sudskih postupaka koji se po zakonu isplaćuju iz sredstava suda, – troškove dostavljanja sudskih pismena, – naknade za obavljanje poslova prethodnoga kaznenog postupka, – ostale troškove u svezi s obavljanjem sudbene vlasti.

Dovodeći u vezu navedene odredbe, jasno je da isplate nagrade vještacima od strane prvostupanjskog tijela predstavljaju raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa.

U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima. Za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.

U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da bi imena i prezimena vještaka kojima su isplaćene naknade te visina istih naknada predstavljale osobni podatak, ističe se da sama činjenica da neki podatak predstavlja osobni podatak ne znači da je isti i automatski zaštićen. Ako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja postojanje javnog interesa u odnosu na potrebu za ograničenjem, tada se prvostupanjsko tijelo ne može s uspjehom pozivati na odredbu članka 11. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12. - pročišćeni tekst).

Naime, sukladno članku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije koje daju tijela javne vlasti moraju biti potpune i točne, pa uzimajući u obzir navedeno, očito je da javnost ima pravo biti upoznata ne samo s iznosom koji je isplaćen određenoj osobi, već i s podatkom o imenu i prezimenu navedene osobe.

Prihvaćanje suprotnog stava značilo bi kršenje gore navedenog načela, čime bi se dovelo u pitanje ustavno jamstvo pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti iz članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.).

Zaključno, ime i prezime osobe kojoj je izvršena isplata iz javnih sredstava, iako je osobni podatak, dostupno je javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a nazivi pravnih osoba kojima su isplaćeni određeni novčani iznosi također trebaju biti dostupni javnosti upravo radi ostvarenja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.