KLASA: UP/II-008-07/17-01/348

URBROJ: 401-01/04-18-2

Zagreb, 19. ožujka 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) i članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ......... iz Rijeke, Područni carinski ured Rijeka, ........., izjavljene protiv rješenja
Grada Rijeke KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-2 od 15. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Rijeke KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-2 od 15. ožujka 2017. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Rijeke KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-2 od 15. ožujka 2017. godine, djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv citiranog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija rješenje kojim se djelomično odbija njegov zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informaciji. Nadalje navodi da je dana 7. travnja 2016. godine Gradu Rijeci uputio zahtjev za dostavu podataka pozivajući se na pravo iz Zakona o pravu na pristup informacijama na koji mu je odgovoreno u formi dopisa, a ne upravnog akta i to izvan zakonskog roka. Također navodi kako mu je na ponovljeni zahtjev od 26. siječnja 2017. godine odgovoreno u zakonskom roku, ali bez dostave traženih podataka i bez forme upravnog akta. Žalitelj ističe  kako se u odgovoru Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine navodi da je zahtjevu djelomično udovoljeno i to na način da je navedeno da su svi podaci o zaposlenicima Direkcije za prometno redarstvo navedeni na stranicama Grada Rijeke na sljedećem linku: http://www.rijeka.hr/PrometnoRedarstvo, te da je pregledom navedenog linka utvrdio da se pored opisa poslova prometnog redarstva nalaze i imena i prezimena prometnih redara, kao i imena i prezimena stručnih suradnika prometnog redarstva. Nadalje navodi kako nije tražio podatke o zaposlenicima Direkcije za prometno redarstvo na internet stranici već podatak o službenoj osobi ili službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo zbog nezakonitog postupanja. Ističe kako je predmetni slučaj vođen od strane prometnog redara br. 0709 pa stoga da je na linku uz ime i prezime službenih osoba Direkcije za prometno redarstvo naveden i njihov broj ne bi taj podatak morao tražiti pisanim putem. Također navodi da je između ostalog tražio i podatak o prebivalištu službene osobe ili službenih osoba koje su uredovale u inkriminiranom slučaju dana 5. travnja 2016. godine i ukoliko je taj podatak zaštićen Zakonom o zaštiti osobnih podataka isti mu ne mora biti dostavljen već mu je dovoljno ime i prezime službene osobe ili više njih koje su sudjelovale i /ili poticale na navedenu nezakonitost, a ostale podatke će naknadno utvrđivati tijela kaznenog progona po službenoj dužnosti. U vezi pitanja o službenoj osobi Carinarnice Rijeka koja je pozvala prometne redare, žalitelj ističe kako je dobio odgovor da Grad Rijeka ne raspolaže informacijom iako je u presudi Prekršajnog suda u Rijeci br. 15 Pp P-5305/16 od 19. prosinca 2016. godine navedeno da je Grad Rijeka u popratnom dopisu kojim dostavlja prigovor okrivljenika na rješavanje sudbenom tijelu naveo da je prometni redar izašao na teren po pozivu službene osobe Carinarnice Rijeka iz čega proizlazi da Grad Rijeka raspolaže navedenom informacijom. Na pitanje u vezi stegovnog postupka, žalitelj ističe kako mu je Grad Rijeka odgovorio da se isto ne smatra zahtjevom u kontekstu Zakona o pravu na pristup informacijama iako je postavio i pitanje da li je pokrenut stegovni postupak. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta razvidno je da je žalitelj dana 7. travnja 2016. godine gradonačelniku Grada Rijeke uputio pritužbu na postupanje prometnog redara br. 0709  koji je dana 5. travnja 2016. godine na vjetrobranskom staklu njegovog vozila ostavio Obavijest o počinjenom prekršaju zbog povrede članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15), te je zatražio ispitivanje zakonitosti postupanja prometnog redara, po čijem je nalogu to učinio te da ga se o tome izvijesti sukladno pravima iza Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje je razvidno da je gradonačelnik Grada Rijeke odgovorio na pritužbu žalitelja dopisom KLASA: 023-01/16-02/93, URBROJ: 2170/01-15-00-16-2 od 12. listopada 2016. godine. U citiranom dopisu u bitnome se navodi kako je žalitelj uložio prigovor na izdani prekršajni nalog i da će o čitavom slučaju odlučivati nadležni Prekršajni sud kojemu je Direkcija za prometno redarstvo zajedno s prigovorom dužna proslijediti kompletan spis, pa će tako Prekršajni sud odlučivati i o žaliteljevoj tvrdnji da je redar pogrešno utvrdio činjenično stanje. 

Također je razvidno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od  26. siječnja 2017. godine, zaprimljenim u Gradu Rijeci 30. siječnja 2017. godine, zatražio dostavu sljedećih podataka „1) Podatke o službenoj osobi ili službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo (ime, prezime, naziv radnog mjesta i prebivalište) zbog nezakonitog postupanja, 2) Podatke o službenoj osobi Carinarnice Rijeka koja je pozvala prometne redare na navedeno nezakonito uredovanje, 3) Podatak da li ste ili namjeravate protiv službenih osoba kojima ste nadređeni, a koje su učinile očiglednu nezakonitost, pokrenuti stegovni postupak zbog teške povrede službene dužnosti kako se ubuduće ne bi događale ovakve očigledne nezakonitosti u radu.“ Povodom predmetnog zahtjeva žalitelja Grad Rijeka je dopisom KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine, u smislu odredbi članka 23. stavka 1. točke 3. i 6. i članka 23. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, obavijestio žalitelja prije svega vezano za dopis koji je uputio gradonačelniku, a na koji mu je odgovoreno u listopadu 2016. godine, kako pitanje koje je postavio vezano uz ispitivanje zakonitosti i postupanja prometnih redara nije postavljeno u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, pa stoga nije niti tretirano po tom zakonu, već je odgovoreno po uobičajenoj proceduri. Nadalje je razvidno da citiranim dopisom Grad Rijeka obavještava žalitelja što se smatra informacijom prema odredbi članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što se ne smatra zahtjevom pristup informacijama u smislu odredbe članka 18. stavka 5. navedenog Zakona. Također citiranim dopisom od 10. veljače 2017. godine žalitelj je obavješten u pogledu njegovog prvog pitanja iz zahtjeva koje se odnosi na podatke o službenoj osobi ili službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo zbog nezakonitog postupanja, da su svi podaci o zaposlenicima Direkcije navedeni na stranicama Grada Rijeke i to na linku: http://www.rijeka.hr/PrometnoRedarstvo. U pogledu drugog pitanja o službenoj osobi Carinarnice koja je pozvala prometne redare žalitelj je citiranim dopisom od 10. veljače 2017. godine obaviješten da ne raspolažu traženim podatkom te da je njegov zahtjev ustupljen službeniku za informiranje Carinske uprave Republike Hrvatske budući da Zakon o pravu na pristup informacijama nalaže tijelu javne vlasti koje ne posjeduje traženu informaciju da bez odgode  ustupi zahtjev tijelu za koje smatra da istu posjeduje. Također je napomenuto kako postupanje prometnih redara u ovom konkretnom slučaju nije bilo temeljeno na dojavi, već na izvidu djelatnika Direkcije za prometno redarstvo. U pogledu trećeg pitanja o tome namjerava li Grad Rijeka pokrenuti stegovni postupak žalitelj je obaviješten da navedeno pitanje nije postavljeno u kontekstu Zakona o pravu na pristup informacijama budući da pristup informacijama pretpostavlja  pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da vrši povezivanje, tumačenje odnosno stvaranje informacije.

Iz spisa predmeta također je razvidno da je dopisom KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-3 od 7. veljače 2017. godine Grad Rijeka ustupio žaliteljev zahtjev u pogledu točke 2. zahtjeva, a vezano za informacije o službenoj osobi Carinarnice Rijeka koja je pozvala prometne redare na navedeno nezakonito uredovanje, na nadležno rješavanje službeniku za informiranje u Carinskoj upravi, te da je isti dopis dostavljen žalitelju na znanje.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se žalitelj nakon primitka obavijesti Službenika za informiranje Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine, obratio Povjerenici za informiranje podneskom nazvanim Pritužba  zbog povrede Zakona o pravu na pristup informacijama od 28. veljače 2017. godine, a koji je Povjerenica za informiranje zaprimila dana 2. ožujka 2017. godine. Citirani podnesak žalitelja Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: 008-03/17-01/33, URBROJ: 401-01/08-17-02 od 7. ožujka 2017. godine dostavila Gradu Rijeci na nadležno rješavanje sukladno članku 18. Zakona o općem upravnom postupku, budući se radilo o podnesku koji ima karakter prigovora protiv obavijesti Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine. U istom dopisu Povjerenica za informiranje navela je Gradu Rijeci da je potrebno poduzeti sljedeće: „dostaviti izvješće s dokazom o načinu rješavanja Naslova o prigovoru podnositelja predstavke protiv obavijesti, KLASA: 032-02/17-03/7 od 10. veljače 2017. godine (preslikom pravnog akta); riješiti zahtjev u dijelu točke 1. koji se odnosi na traženje prebivališta prometnih redara u Naslovu; ubuduće obavještavati korisnike prava sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona da se njihovi podnesci ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama te dostavljati takve podneske na rješavanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinice Naslova i o tome obavještavati korisnike prava te ubuduće u obavijestima koje se donose sukladno članku 23. stavku 1. točkama 2.-6. Zakona obavještavati stranke o mogućnosti pravne zaštite putem prigovora“.

Postupajući po uputama Povjerenice za informiranje danim u dopisu KLASA: 008-03/17-01/33, URBROJ: 401-01/08-17-02 od 7. ožujka 2017. godine, Grad Rijeka je donio rješenje KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-2 od 15. ožujka 2017. godine kojim je djelomično odbio zahtjev za pristup informacijama i to u pogledu dostave informacije o prebivalištu službene osobe ili službenih osoba Direkcije za prometno redarstvo temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija o zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“,  broj 103/03., 118/06., 41/08.,130/11. i 106/12.- pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku Povjerenica za informiranje je utvrdila da ne prevladava javni interes za omogućavanje pristupa informaciji o prebivalištu službene osobe/službenih osoba Direkcije za prometno redarstvo odnosno da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji ozbiljno bio povrijeđen interes koji se štiti i da  prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Naime, ukoliko bi se zatražena informacija omogućila žalitelju, ta ista informacija bi se onda trebala omogućiti bilo kojoj osobi koja bi zatražila tu informaciju. Stoga zbog zaštite osobnih podataka, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama zatražena informacija ne može se omogućiti žalitelju. Naime, iskazani privatni interes žalitelja u konkretnom slučaju ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinca.

Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za zatraženu informaciju, niti se ista odnosi se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Iako je u žalbenom postupku utvrđeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka jer je Grad Rijeka trebao prije djelomičnog odbijanja žaliteljevog zahtjeva provesti test razmjernosti i javnog interesa, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari. Naime, u konkretnom slučaju je zaključeno da je informacija o prebivalištu službene osobe/službenih osoba Direkcije za prometno redarstvo zaštićeni osobni podatak i da ne prevladava javni interes.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.