KLASA: UP/II-008-07/17-01/351

URBROJ: 401-01/04-18-2

Zagreb, 7. ožujka 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) i članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ......... iz Rijeke, Područni carinski ured Rijeka, ........., izjavljene protiv rješenja o prigovoru Grada Rijeke KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-3 od 16. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja o prigovoru Grada Rijeke KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-3 od 16. ožujka 2017. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Grada Rijeke KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-3 od 16. ožujka 2017. godine, odbijen je prigovor ......... (dalje u tekstu: žalitelj) izjavljen protiv obavijesti Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine, koju je zaprimio povodom svog zahtjeva za pristup informacijama od 26. siječnja 2017. godine, zaprimljenim u Gradu Rijeci 30. siječnja 2017. godine. Žalitelj je od Grada Rijeke zatražio dostavu sljedećih podataka: „1) Podatke o službenoj osobi ili službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo (ime, prezime, naziv radnog mjesta i prebivalište) zbog nezakonitog postupanja, 2) Podatke o službenoj osobi Carinarnice Rijeka koja je pozvala prometne redare na navedeno nezakonito uredovanje, 3) Podatak da li ste ili namjeravate protiv službenih osoba kojima ste nadređeni, a koje su učinile očiglednu nezakonitost, pokrenuti stegovni postupak zbog teške povrede službene dužnosti kako se ubuduće ne bi događale ovakve očigledne nezakonitosti u radu.“

Protiv citiranog rješenja o odbijanju prigovora žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobija doneseno rješenje Gradonačelnika Grada Rijeke koje je donijeto  temeljem članka 122. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku. Žalitelj ističe kako je pritužbu zbog uskrate prava na pristup informacijama podnio Povjereniku za informiranje dana 28. veljače 2017. godine, a ne Gradu Rijeci. Nadalje navodi da se prema prirodi stvari  u uvodu pobijanog rješenja trebalo pozvati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama s obzirom da je to poseban zakon kojim se uređuje postupanje u navedenoj upravnoj stvari. Posebno ističe kako obrazloženje pobijanog rješenja sadrži navode koje je Službenik za informiranje Grada Rijeke obrazložio u rješenju KLASA: UP/I-033-02/17-03/3, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 15. ožujka 2017. godine na koje rješenje je također uložio  žalbu, te da Gradonačelnik Grada Rijeke u pobijanom rješenju ne ističe neke nove pojedinosti bitne za odlučivanje u navedenoj stvari. Zaključuje kako mu pobijanim rješenjem Gradonačelnik Grada Rijeke osporava pravo na ostvarivanje prava da se u slučaju uskrate prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama obrati Povjereniku za informiranje. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta razvidno je da je žalitelj dana 7. travnja 2016. godine gradonačelniku Grada Rijeke uputio pritužbu na postupanje prometnog redara br. 0709  koji je dana 5. travnja 2016. godine na vjetrobranskom staklu njegovog vozila ostavio Obavijest o počinjenom prekršaju zbog povrede članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15.), te je zatražio ispitivanje zakonitosti postupanja prometnog redara, po čijem je nalogu to učinio te da ga se o tome izvijesti sukladno pravima iz Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje je razvidno da je gradonačelnik Grada Rijeke odgovorio na pritužbu žalitelja dopisom KLASA: 023-01/16-02/93, URBROJ: 2170/01-15-00-16-2 od 12. listopada 2016. godine. U citiranom dopisu u bitnome se navodi kako je žalitelj uložio prigovor na izdani prekršajni nalog i da će o čitavom slučaju odlučivati nadležni Prekršajni sud kojemu je Direkcija za prometno redarstvo zajedno s prigovorom dužna proslijediti kompletan spis, pa će tako Prekršajni sud odlučivati i o žaliteljevoj tvrdnji da je redar pogrešno utvrdio činjenično stanje. Također je razvidno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od  26. siječnja 2017. godine, zaprimljenim u Gradu Rijeci 30. siječnja 2017. godine, zatražio dostavu sljedećih podataka: „1) Podatke o službenoj osobi ili službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo (ime, prezime, naziv radnog mjesta i prebivalište) zbog nezakonitog postupanja, 2) Podatke o službenoj osobi Carinarnice Rijeka koja je pozvala prometne redare na navedeno nezakonito uredovanje, 3) Podatak da li ste ili namjeravate protiv službenih osoba kojima ste nadređeni, a koje su učinile očiglednu nezakonitost, pokrenuti stegovni postupak zbog teške povrede službene dužnosti kako se ubuduće ne bi događale ovakve očigledne nezakonitosti u radu.“

Nadalje, iz spisa predmeta razvidno je da je povodom predmetnog zahtjeva žalitelja od 30. siječnja 2017. godine, Grad Rijeka u smislu odredbi članka 23. stavka 1. točke 3. i 6. i članka 23. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama dopisom KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine, obavijestio žalitelja prije svega vezano za dopis koji je uputio gradonačelniku, a na koji mu je odgovoreno u listopadu 2016. godine, kako pitanje koje je postavio vezano uz ispitivanje zakonitosti i postupanja prometnih redara nije postavljeno u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, pa stoga nije niti tretirano po tom zakonu, već je odgovoreno po uobičajenoj proceduri. Nadalje je razvidno da citiranim dopisom Grad Rijeka obavještava žalitelja što se smatra informacijom prema odredbi članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama u smislu odredbe članka 18. stavka 5. navedenog Zakona. Također citiranim dopisom od 10. veljače 2017. godine žalitelj je obavješten u pogledu njegovog prvog pitanja iz zahtjeva koje se odnosi na podatke o službenoj osobi ili službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo zbog nezakonitog postupanja, da su svi podaci o zaposlenicima Direkcije navedeni na stranicama Grada Rijeke i to na linku: http://www.rijeka.hr/PrometnoRedarstvo. U pogledu drugog pitanja o službenoj osobi Carinarnice koja je pozvala prometne redare žalitelj je citiranim dopisom od 10. veljače 2017. godine obaviješten da ne raspolažu traženim podatkom te da je njegov zahtjev ustupljen službeniku za informiranje Carinske uprave Republike Hrvatske budući da Zakon o pravu na pristup informacijama nalaže tijelu javne vlasti koje ne posjeduje traženu informaciju da bez odgode  ustupi zahtjev tijelu za koje smatra da istu posjeduje. Također je napomenuto kako postupanje prometnih redara u ovom konkretnom slučaju nije bilo temeljeno na dojavi, već na izvidu djelatnika Direkcije za prometno redarstvo. U pogledu trećeg pitanja o tome namjerava li Grad Rijeka pokrenuti stegovni postupak žalitelj je obaviješten da navedeno pitanje nije postavljeno u kontekstu Zakona o pravu na pristup informacijama budući da pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da vrši povezivanje, tumačenje odnosno stvaranje informacije.

Iz spisa predmeta također je razvidno da je dopisom KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-3 od 7. veljače 2017. godine Grad Rijeka ustupio žaliteljev zahtjev u pogledu točke 2. zahtjeva, a vezano za informacije o službenoj osobi Carinarnice Rijeka koja je pozvala prometne redare na navedeno nezakonito uredovanje, na nadležno rješavanje službeniku za informiranje u Carinskoj upravi, te da je isti dopis dostavljen žalitelju na znanje.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da se žalitelj nakon primitka obavijesti Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine, obratio Povjerenici za informiranje podneskom nazvanim „Pritužba zbog povrede Zakona o pravu na pristup informacijama“ od 28. veljače 2017. godine, a koji je Povjerenica za informiranje zaprimila dana 2. ožujka 2017. godine. Citirani podnesak žalitelja Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: 008-03/17-01/33, URBROJ: 401-01/08-17-02 od 7. ožujka 2017. godine dostavila Gradu Rijeci na nadležno rješavanje sukladno članku 18. Zakona o općem upravnom postupku, budući se radilo o podnesku koji ima karakter prigovora protiv obavijesti Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine. U istom dopisu Povjerenica za informiranje navela je Gradu Rijeci da je potrebno poduzeti sljedeće: „dostaviti izvješće s dokazom o načinu rješavanja Naslova o prigovoru podnositelja predstavke protiv obavijesti, KLASA: 032-02/17-03/7 od 10. veljače 2017. godine (preslikom pravnog akta); riješiti zahtjev u dijelu točke 1. koji se odnosi na traženje prebivališta prometnih redara u Naslovu; ubuduće obavještavati korisnike prava sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona da se njihovi podnesci ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama te dostavljati takve podneske na rješavanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinice Naslova i o tome obavještavati korisnike prava te ubuduće u obavijestima koje se donose sukladno članku 23. stavku 1. točkama 2.-6. Zakona obavještavati stranke o mogućnosti pravne zaštite putem prigovora“.

Postupajući po uputama Povjerenice za informiranje danim u dopisu KLASA: 008-03/17-01/33, URBROJ: 401-01/08-17-02 od 7. ožujka 2017. godine, Grad Rijeka je donio rješenje KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-2 od 15. ožujka 2017. godine kojim je djelomično odbio zahtjev za pristup informacijama i to u pogledu dostave informacije o prebivalištu službene osobe ili službenih osoba Direkcije za prometno redarstvo temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija o zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Također postupajući po uputama Povjerenice za informiranje i dostavljenom prigovoru žalitelja protiv obavijesti Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine, Grad Rijeka je donio rješenje KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-3 od 16. ožujka 2017. godine kojim je odbio prigovor žalitelja kao neosnovan.

Člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

Prema članku 122. Zakona o općem upravnom postupku, prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor. Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

Slijedom navedenog, a budući da je žalitelj podnio prigovor protiv obavijesti Grada Rijeke KLASA: 032-02/17-03/7, URBROJ: 2170/01-10-01-17-2 od 10. veljače 2017. godine, o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem Grada Rijeke KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-3 od 16. ožujka 2017. godine, kojim je odbijen predmetni prigovor kao neosnovan, Povjerenica za informiranje je analognom primjenom članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nadležno drugostupanjsko tijelo.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kada obavještava korisnika da je informacija javno objavljena.

Odredbom članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovog Zakona pri čemu je  dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.

Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da o postojanju razloga koji su utvrđeni  stavkom 1. točkom 2., 3., 4. i 5. ovog članka tijelo javne vlasti obvezno bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem.

Iz citiranih odredbi razvidno je da tijelo javne vlasti odlučujući o zahtjevu korisnika ne donosi  uvijek rješenje, već da u slučajevima iz članka 23. stavka 1. točaka 2.-6. Zakona donosi obavijest protiv koje korisnici imaju pravo pravne zaštite podnošenja prigovora čelniku tijela.

Člankom 21. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U žalbenom postupku utvrđeno je da je u pogledu točke 1. žaliteljevog zahtjeva od 30. siječnja 2017. godine, u kojoj su traženi podaci o službenoj osobi ili službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo (ime, prezime, naziv radnog mjesta i prebivalište) zbog nezakonitog postupanja, prvostupanjsko tijelo ispravno postupilo kada je obavijestilo žalitelja da su podaci o službenim osobama Direkcije za prometno redarstvo javno objavljeni i uputilo žalitelja na link na kojem su objavljeni. Iako je prvostupanjsko tijelo prvotno propustilo donijeti rješenje o odbijanju dijela traženih informacija iz točke 1. žaliteljeva zahtjeva (odnosi se na informacije o prebivalištu službene osobe/službenih osoba), ono je naknadno postupajući po uputi Povjerenice za informiranje donijelo rješenje KLASA: UP/I-033-02/17-03/4, URBROJ: 2170-01-10-01-17-2 od 15. ožujka 2017. godine o tom dijelu žaliteljeva zahtjeva.

Vezano za točku 2. žaliteljevog zahtjeva od 30. siječnja 2017. godine, u žalbenom postupku je utvrđeno da podatke o službenoj osobi Carinarnice Rijeka koja je pozvala prometne redare na nezakonito uredovanje, prvostupanjsko tijelo ne posjeduje i da je zahtjev žalitelja u tome dijelu sukladno članku 21. stavku 1. ustupljen na nadležno rješavanje Carinskoj upravi.

U odnosu na točku 3. žaliteljevog zahtjeva od 30. siječnja 2017. godine koja se odnosi na pitanje u vezi stegovnog postupka, u žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo ispravno postupilo kada je obavijestilo žalitelja što se smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što se ne smatra zahtjevom  u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da njegovo pitanje nije postavljeno u kontekstu Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, žaliteljev zahtjev vezan je za događaj od 5. travnja 2016. godine kada je na njegovom vozilu ostavljena obavijest o počinjenju prekršaja zbog povrede odredbe članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, stoga bi se na informacije u vezi predmetnog događaja primjenjivale odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao i odredbe Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13. i 110/15.). Kako je već ranije navedeno žalitelju je dopisom gradonačelnika Grada Rijeke KLASA: 023-01/16-02/93, URBROJ: 2170/01-15-00-16-2 od 12. listopada 2016. godine odgovoreno vezano za njegovu pritužbu na zakonitost postupanja prometnog redar br. 0709 da će o čitavom slučaju odlučivati nadležni Prekršajni sud kojemu je Direkcija za prometno redarstvo zajedno s prigovorom dužna proslijediti kompletan spis te da će da Prekršajni sud odlučivati i o žaliteljevoj tvrdnji da je prometni redar pogrešno utvrdio činjenično stanje. Dakle, žalitelj je kao okrivljenik odnosno stranka u prekršajnom postupku imao određena prava propisana Prekršajnim zakonom, primjerice pravo na razgledavanje spisa, pravo predlagati izvođenje dokaza, davati prijedloge, izjave i očitovanja o izvedenim dokazima, postavljati pitanja drugim strankama u postupku i slično. Nadalje, člankom 26. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. i 137/15.) propisano je da su tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Također je propisano da je na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno upravnih tijela tih jedinica dužan građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe. Iz citiranih odredbi razvidno je da žalitelju osigurana pravna zaštita, pa se navodi i prigovori iznijeti u žalbi ne mogu uvažiti.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.