KLASA: UP/II-008-07/18-01/13
URBROJ: 401-01/03-18-02
Zagreb, 14. ožujka 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku Broj: PPI-DO-40/2017 od 27. prosinca 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku Broj: PPI-DO-40/2017 od 27. prosinca 2017. godine, kao neosnovana.
Obrazloženje
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim traži objašnjenje od tijela javne vlasti po čijoj je zapovijedi i pod kakvim i čijim ucjenama pristalo ishodovati od Županijskog suda u Šibeniku br.: KIR-8/2011nalog o pretrazi kojim se nalaže pretraga njegovog zapaljenog i prethodno opljačkanog stambenog objekta u mjestu Drinovci, Općina Drniš, zbog osnovane sumnje da žalitelj prikuplja kompromitirajuće podatke, u odnosu na Republiku Hrvatsku, visokopozicionirane dužnosnike i političare, da posjeduje veće količine dokumentacije MORH-a i HV-a oznakom tajnosti, arhivske građe, kao i nelegalnog vatrenog oružja i eksploziva, te da postoji opravdana sumnja u počinjenje kaznenih djela iz članka 335. i 327. KZ, sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavak 1. točke 3. toga Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ostaje pri svakom od detaljnih navoda od inicijalnog podneska od 18. prosinca 2017. godine na koji traži valjane odgovore kako je specificirano. Navodi kako je tražio informaciju koja je ovlaštena osoba i na temelju kojih ili kakvih saznanja i(ili) dokaza, koja da je dana 14. rujna 2011. godine posredstvom nadležnog Županijskog suda u Šibeniku, označenog po nalogu o pretrazi Županijskog suda u Šibeniku br: KIR-8/2011, u kojem se nalaže pretraga njegovog zapaljenog i prethodno opljačkanog stambenog objekta u mjestu Drinovci, Općina Drniš, zbog kako se navodi u obrazloženju zahtjeva da proizlazi osnovana sumnja da Ivica Bačić na području RH prikuplja kompromitirajuće podatke, u odnosu na Republiku Hrvatsku, visokopozicionirane dužnosnike i političare, da posjeduje veće količine dokumentacije MORH-a i HV-a oznakom tajnosti, arhivske građe, kao i nelegalnog vatrenog oružja i eksploziva, te stoga postoji opravdana sumnja u počinjenje kaznenih djela iz čl.335. i 327. KZ. Ističe kako je tražio da mu se objasni po čijoj su zapovijedi i pod kakvim i čijim ucjenama pristali ishodovati taj predmetni nalog o pretrazi.
Žalba je neosnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 18. prosinca 2017. godine zatražio od Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, kao tijela javne vlasti, dostavu sljedeće informacije: Dana 14. rujna 2011. godine tijelo javne vlasti dalo je zahtjev nadležnom Županijskom sudu u Šibeniku, kao neposredno nadležnom tijelu javne vlasti, označenog po Nalogu o pretrazi Županijskog suda u Šibeniku br: KIR-8/2011u kojemu se nalaže pretraga žaliteljevog zapaljenog i prethodno opljačkanog stambenog objekta u mjestu Drinovci/Općina Drniš poradi: "Naime, iz obrazloženog zahtjeva proizlazi osnovana sumnja da Ivica Bačić na području RH prikuplja kompromitirajuće podatke, u odnosu na Republiku Hrvatsku, visokopozicionirane dužnosnike i političare, da isti posjeduje veće količine dokumentacije MORH-a i HV-a s oznakom tajnosti, arhivske građe, kao i nelegalnog vatrenog oružja i eksploziva, pa se stoga postoji opravdana sumnja u počinjenje kaznenih djela iz čl.335. i 327. KZ." te traži objašnjenje po čijoj je zapovijedi i pod kakvim i čijim ucjenama pristalo ishodovati taj predmetni nalog o pretrazi.
Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da je zahtjev žalitelja odbijen jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U obrazloženju rješenja navodi se kako se sadržaj zahtjeva žalitelja ne može smatrati traženjem informacije koje posjeduje to tijelo u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, budući da ono što žalitelj traži u njegovom zahtjevu ne predstavlja informaciju, zahtjev je odbijen kao neosnovan.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Sukladno članku 23. stavku 5. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
Sukladno navedenim odredbama, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, te tijelo javne vlasti sukladno navedenom Zakonu nema obvezu ulaganja dodatnog truda, povezivanja, davanja tumačenja, odnosno stvaranje informacije. Drugim riječima, pristup informacijama u zakonskom smislu znači dobivanje preslike gotove informacije, primjerice određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka. Kako je iz spisa predmeta proizlazi da žaliteljtijelu javne vlasti postavlja pitanja, odnosno traži objašnjenja, zaključeno je da traženje žalitelja nije traženje informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.