KLASA: UP/II-008-07/17-01/360
URBROJ: 401-01/10-18-4
Zagreb, 12. ožujka 2018. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Poreča, ........., izjavljene protiv rješenja Lučke uprave Poreč, KLASA: UP/I-050-01/17-01/05, URBROJ: 2163/01-13-17-2 od 18. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Lučke uprave Poreč, KLASA: UP/I-050-01/17-01/06, URBROJ: 2163/01-13-17-4 od 18. travnja 2017. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji o tome koliko godišnje plaća sidrište M/B Riviera.
3. Nalaže se Lučkoj upravi Poreč da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja omogući ......... pristup zatraženoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio informaciju o tome koliko godišnje plaća sidrište m/b Riviera, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj osobno putem više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je prvostupanjsko tijelo odbilo zahtjev suprotno odredbama članka 15. i članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da osporava navedeno rješenje u cijelosti zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Dalje navodi da prvostupanjsko tijelo u svom rješenju ne navodi niti jednu relevantnu činjenicu, te da je isti podnio samo dva zahtjeva za pristup informacijama. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 05. travnja 2017. godine tražio podatak o tome koliko godišnje plaća sidrište m/b Riviera.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da je žalitelj funkcionalno povezan s još jednom osobom, te da podnošenjem više zahtjeva zloupotrebljavaju pravo na pristup informacijama.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga..
Prema članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kad zbog učestalih zahtjeva za dostavom istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojim se traži veliki broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Prilikom razmatranja definicijedjela zloupotrebe prava na pristup informacijama, kako je propisano člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, mogli bi je razložiti na subjektivni i objektivni element, te na cjelinu u kojoj se subjektivni i objektivni element međusobno nadopunjuju.
Subjektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u prvom dijelu definicije, u kojem stoji kako „jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.“ Slijedom navedenog, prilikom utvrđivanja subjektivnog elementa zloupotrebe je potrebno utvrditi subjektivni odnos podnositelja zahtjeva prema cilju koji se postiže podnošenjem zahtjeva, odnosno ima li podnositelj zahtjeva namjeru zloupotrebljavanja prava.
Iako prema Zakonu o pravu na pristup informacijama podnositelji zahtjeva ne moraju navoditi razloge zbog kojih traže informaciju, slučajevi potencijalne zloupotrebe prava su drugačiji jer rješavatelj zahtjeva odnosno rješavatelj žalbe mora uzeti u obzir i širi kontekst podnošenja zahtjeva, ciljeve koji se žele postići podnošenjem zahtjeva te međusobni odnos podnositelja zahtjeva i tijela javne vlasti.
Subjektivni element zloupotrebe bi stoga mogao ući u moralnu kategoriju, koja stavlja u odnos podnositelja zahtjeva, tijelo javne vlasti i javni interes.
Objektivni element zloupotrebe možemo prepoznati u drugom dijelu definicije, u kojem stoji „…osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.“
Objektivni element zloupotrebe ukazuje na činjenicu da iako ponekad kod podnositelja zahtjeva ne mora postojati subjektivni element zloupotrebe, biće djela zloupotrebe prava na pristup informacijama može biti ostvareno i prekomjernim podnošenjem zahtjeva, što dovodi do opterećivanja rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te onemogućavanja tijela javne vlasti da obavlja svoju djelatnost, koja se u slučaju tijela javne vlasti obavlja u javnom interesu.
Drugim riječima, u slučajevima kada su prekomjerno opterećeni radni kapaciteti tijela javne vlasti, može se dogoditi da dođe do ugrožavanja javnog interesa, koji se odražava u redovitom funkcioniranju tijela javne vlasti, ostvarivanju njegove izvorne svrhe te u konačnici zaštiti prava trećih osoba koja ulaze u međuodnos sa tijelom javne vlasti i koje očekuju da će tijelo javne vlasti ispuniti svoju zakonom predviđenu javnu svrhu.
Uvidom u Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Lučke uprave Poreč za 2016. godinu utvrđeno je da je žalitelju u 2016. godine podnio tri zahtjeva za pristup informacijama, koji su prihvaćeni od strane prvostupanjskog tijela.
Iz Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Lučke uprave Poreč za 2017. godinu proizlazi da je žalitelj podnio sljedeće zahtjeve za pristup informacijama:
1. Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije vezano za promet i prihod od trajekta za opskrbu otoka Sv. Nikola za 2014., 2015., i 2016. godinu od 01. veljače 2017. godine
2. Zahtjev za pristup informacijama vezano za dostavu preslike dokumenta iz kojeg proizlazi od kad se plaća i kolika je lučka pristojba za trajekt koji prometuje između gradske i otoka sv. Nikole od 16. veljače 2017. godine
3. Zahtjev za pristup informacijama kojim traži presliku ugovora o radu službenika za sigurnosnu zaštitu luke Poreč od 17. ožujka 2017. godine
4. Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije kojim se traži informacija o tome koliki je prihod, mjesečni ili godišnji, osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke Poreč od 05. travnja 2017. godine
5. Zahtjev za pristup informacijama kojim se traži informacija o tome koliko godišnje plaća sidrište m/b Riviera (15,87m2) od 05. travnja 2017. godine
Posebno se ističe da su svi zahtjevi žalitelja, osim zahtjeva pod točkom 3. koji je prihvaćen, odbijeni zbog zloupotrebe prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što je utvrđeno uvidom u prvostupanjska rješenja koja su Povjerenici za informiranje dostavljena u drugostupanjskom postupku.
Točno je da žalitelj je podnio više zahtjeva u kraćem vremenskom roku, međutim da bi se radilo o zloupotrebi prava na pristup informacijama potrebno je da zbog učestalih zahtjeva dolazi od opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Uvidom u obrazloženje prvostupanjskog rješenja utvrđeno je da se u istom ne navode nikakvi razlozi iz kojeg bi se moglo zaključiti da je zbog rješavanja žaliteljevih zahtjeva došlo do opterećivanja rada prvostupanjskog tijela.
Suprotno navodima prvostupanjskog tijela, iz podnesenih zahtjeva za pristup informacijama žalitelja vidljivo je da isti ne traži veći broj informacija, već u pravilu traži jednu informaciju (u ovom predmetu podatak o iznosu koji se plaća za sidrište), dakle po logici stvari ne radi se o informacijama koje bi mogle dovesti do opterećivanja redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Osim toga, prvostupanjsko rješenje ne sadrži niti valjane razloge o tome da bi žalitelj i korisnik Anton Galfi bili povezani u smislu odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer sama činjenica da oba korisnika imaju prebivalište u istom gradu ne dovodi do navedenog zaključka, pa nije jasno na temelju čega prvostupanjsko tijelo navodi da postoje razlozi koji upućuju na razuman zaključak da su isti međusobno povezani.
Što se tiče korisnika Antona Galfija, iz Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Lučke uprave Poreč za 2017. godinu proizlazi da je isti podnio samo jedan zahtjev za pristup informacijama.
Posebno se ističe da nije jasno zbog čega je prvostupanjsko tijelo u 2016. godini prihvatilo sva tri žaliteljeva zahtjeva, a s druge strane je sve zahtjeve žalitelja u 2017. godini, osim zahtjeva pod točkom 3. odbila zbog zloupotrebe prava na pristup informacijama, iz čega bi se moglo zaključiti da je prvostupanjsko tijelo arbitrarno, bez konkretnih razloga, odlučilo daljnje žaliteljeve zahtjeve proglasiti zloupotrebom prava na pristup informacijama.
Navedeno postupanje prvostupanjskog tijela nije u skladu s načelom međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9a Zakona o pravu na pristup informacijama, posebno stoga što su zahtjevi žalitelja i Antona Galfija jedini zahtjevi koji su podneseni prvostupanjskom tijelu, a što proizlazi iz Upisnika za 2016. i 2017. godinu.
Kad bi se prihvatio stav prvostupanjskog tijela, dovelo bi se u pitanje ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, jer zahtjevi žalitelja ne narušavaju redovito funkcioniranje prvostupanjskog tijela, iz kojeg razloga Povjerenica za informiranje smatra da prvostupanjsko tijelo nije niti uzelo u obzir načelo razmjernosti iz članka 16. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) prema kojem svako ograničenja prava treba biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem.
S obzirom na to da iz stanja spisa ne proizlazi da bi zahtjevi žalitelja ugrozili funkcioniranje prvostupanjskog tijela, Povjerenica za informiranje smatra da u konkretnom slučaju žalitelju treba osigurati njegovo Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama.
Prema članku 62. stavku 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine, 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16) u lukama otvorenim za javni promet plaćaju se lučke tarife koje se sastoje od lučkih pristojbi i lučkih naknada.
Sukladno stavku 2. navedenog članka, lučke pristojbe donosi i javno objavljuje lučka uprava, a čine ih: 1) pristojba za upotrebu obale, 2) brodska ležarina i 3) pristojba za vez.
Iz članka 37. Statuta Lučke uprave Poreč iz travnja 2017. godine, koji je dostupan na linku http://www.porec-port.com/container/files/g2017/m09/statut-2017.pdf, proizlazi da se sredstva za obavljanje djelatnosti lučke uprave osiguravaju, između ostalog, i iz sredstava lučkih pristojbi.
Uvidom na internetsku stranicu prvostupanjskog tijela http://www.porec-port.com/container/files/g2016/m03/Lucke-pristojbe-i-naknade-2016.pdf, utvrđeno je da je objavljen popis lučkih naknadi i pristojbi za 2016. godinu, te je obrazložen način obračuna visine pristojbe za vez, a ovisno o dužini plovila.
Slijedom navedenog, može se zaključiti da je način izračuna plaćanja naknade javno objavljen, što je i zakonka obveza lučke uprave kao tijela javne vlasti, iz čega bi se moglo zaključiti da za traženu informaciju postoji interes javnosti, a Povjerenica za informiranje u konkretnom slučaju ne nalazi postojanje razloga za ograničenje pristupa traženoj informaciji.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7.Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.