KLASA: UP/II-008-07/17-01/1150

URBROJ: 401-01/03-18-06

Zagreb, 12. ožujka 2018.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Bednje, ........., izjavljene protiv rješenja Općine Bednja KLASA: UP/I-008-01/17-10/2, URBROJ: 2186/013-01/01-17-2 od 30. studenoga 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općine Bednja KLASA: UP/I-008-01/17-10/2, URBROJ: 2186/013-01/01-17-2 od 30. studenoga 2017. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama za dostavom dokumentacije za službenice ......... i ........., temeljem članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka te temeljem članka 15. stavka 3. istoga Zakona, kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, i ako bi onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da odbijanje tražene informacije nema nikakvog pravnog razloga. Navodi da je zatražio isplatne liste za službenicu ......... za 5., 9. i 11. mjesec 2017. godine iz kojih je razvidno da li je imenovana koristila slobodne dane ili su joj izostanci plaćeni od strane Općine Bednja za prisustvovanje na sudu u Varaždinu 30.5., 11.09. i 16.11.2017. godine. Ističe kako je istina da se protiv imenovane vodi kazneni postupak, ali da tražena informacija ne ulazi u meritum postupka, odnosno ni na koji način ne onemogućava niti bi moglo onemogućiti učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje konkretnog sudskog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne. Navodi da druga informacija koja mu je odbijena ne odnosi se ni na kazneni ni na upravni postupak, odnosi se na pročelnicu u Općini Bednja, službenicu za informiranje, ......... te da je protiv nje bilo prijava i da je Ministarstvo uprave naložilo da je se premjesti na drugo radno mjesto. Ističe da ako je i bio upravni nadzor, on je završen i ni na koji se način ne onemogućava rad tijela nadzora.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 17. studenoga 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Općine Bednja, kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: dana 30.05.2017.g., 11.09.2017.g. i 16.11.2017.g. na Općinskom sudu u Varaždinu održane su rasprave u kaznenom postupku 1/2017 koji se vodi protiv službenice Općine Bednja te ga zanima na koji način ista opravdava izostanke obzirom da se radi  o kaznenom postupku protiv nje kao fizičke (privatne) osobe. Također traži kopije isplatnih lista iz koji je razvidno da li su njezini izostanci plaćeni ili se opravdavaju na neke druge načine te da mu je načelnik rekao da je od Ministarstva uprave primio dopis kojim se od njega traži da premjesti službenicu ......... te ga zanima na koji način je to pitanje riješeno, ako je riješeno.

Osporenim rješenjem odbijen je zahjev žalitelja za pristup informacijama vezano za dokumentaciju službenica ......... i ......... U obrazloženju osporenog rješenja citiraju se odredbe članka 15. stavka 1. i stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, bez obrazloženja o kojim se postupcima radi i pred kojim se pravosudnim tijelima vode.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je rješenjem Općinskog suda u Varaždinu Posl.br.: 30 Kov-184/16-10 od 12. prosinca 2016. godine, u kaznenom predmetu protiv ......... i ........., zbog kaznenih djela iz članka 236. stavak 1. KZ/11, u točki 1. potvrđena optužnica protiv ......... zbog kaznenog djela protiv imovine - prijevarom, opisano i kažnjivo po članku 236.st.1. KZ/11 i u točki 2. odlučeno je da se u pogledu ......... razdvaja kazneni postupak te da će se nastaviti pod novim brojem Kov.

Prema odredbi članka 15. stavka 3. istoga Zakona tijela javne vlasti mogu ograničiti  pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, ili ako bi onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je dopisom Ministarstva uprave, Upravne inspekcije KLASA: 043-01/14-01/4 od 20. ožujka 2014. godine obaviještena Općina Bednja o provođenju neposrednog inspekcijskog nadzora za dan 26. ožujka 2014. godine.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdila kako pobijano rješenje sadrži procesni nedostatak te kako je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo odredbe materijalnog prava.

Potrebno je istaknuti da odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja apsolutno ograničenje od prava na pristup informacijama, ali dostavljeni dokazi ne potkrepljuju navode iz osporenog rješenja da se u pogledu traženih informacija (isplatnih listi za službenicu ......... i rješenja o rasporedu/premještaju za službenicu .........) vode prethodni i kazneni postupci od strane nadležnih tijela. Stoga, u žalbenom postupku nije utvrđeno da su ispunjeni uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Procesni nedostatak prvostupanjskog rješenja vidljiv u činjenici da tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa prije donošenja osporenog rješenja ukoliko je utvrdilo da postoji zakonsko ograničenje prava na pristup informacijama iz članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kako je to propisano u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sama činjenica da određena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, nije razlog za uskraćivanje cijele informacije, posebno imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.

Kod ograničavanja pristupa informacijama iz razloga navedenih u članku 15. stavku 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti je prije donošenja odluke u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. navedenog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona, mora procijeniti hoće li omogućavanje pristupa informacijama biti u interesu javnosti i hoće li od istog biti više koristi nego štete po zakonom zaštićene interese, odnosno navedenu procjenu mora izvršiti na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da je člankom 15. stavkom 5. Zakona propisana obveza tijela javne vlasti da, kada tražena informacija i sadrži podatak koji podliježe ograničenju, preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima, s time da se podaci koji potpadaju pod razlog ograničenja prekriju odnosno zaštite. Ukoliko pak nema razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je korisniku prava na informaciju omogućiti pristup traženoj informaciji, sukladno članku 17. navedenog Zakona.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Naime, u drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je Općina Bednja odbila predmetni zahtjev jer su tražene informacije u vezi s postupcima koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka, no priloženi dokazi ne potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, a niti su u obrazloženju osporenog rješenja navedeni dokazi o vođenju navedenih postupaka. Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja navodi se da bi se u pogledu traženih informacija objavljivanjem istih onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne i onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti, te je u tom slučaju prvostupanjsko tijelo, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, trebalo utvrditi da li za tražene informacije prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes, što prvostupanjsko tijelo nije učinilo, već citira zakonske odredbe koje se odnose na ograničenje prava na pristup informacijama iz članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kao dokaz dostavlja obavijest Ministarstva uprave o provođenju neposrednog inspekcijskog nazora nad radom tijela Općine Bednja za dan 26. ožujka 2014. godine.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Osobe zaposlene u tijelu javne vlasti financiraju se iz javnih sredstava. Stoga, podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka, već predstavljaju podatke od javnog interesa. Dakle, kada se informacija odnosi na javnu potrošnju, ona je dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

S obzirom na sve navedeno, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.